Uprava za inspekcijske poslove Crne Gore (UIP) podnijela je 19. januara krivičnu prijavu protiv Uprave za gazdovanje šumama i lovištima (bivša Uprava za šume), zbog prekomjerne sječe u Rožajama tokom izborne 2020. godine. Osnov za to bio je rezultat inspekcijskog pregleda koji je urađen na inicijativu MANS-a. Upravom za šume (UZŠ) tada je rukovodio Nusret Kalač, dugogodišnji funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS).
Inspekcijski pregled, koji je inicirao MANS, pokazao je da je tokom 2020. Uprava za šume u Rožajama posjekla tri puta više četinara nego što je bilo predviđeno planom za tu godinu. Pregled su u decembru 2021. obavili šumarski inspektori Milutin Vukić i Zufer Sijarić.
U izbornoj godini, posječeno je za stanovnike ruralnih područja najmanje 8.200 metara kubnih četinara, gotovo 6.000 kubika više od plana.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede potvrdili su za CIN-CG da je u Rožajama te godine bila planirana sječa od svega 2.425 kubika četinara za lokalno stanovništvo.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, po struci šumarski inženjer, za CIN-CG kaže da se ova šumska šteta mjeri milionima eura.
”Moja slobodna procjena je da je ekološka šteta od ove bespravne sječe pet do sedam miliona eura, dok je ekonomska šteta od oko pola miliona do 700 hiljada eura”, kaže Gazdić.
Iako je inspekcijski pregled urađen u decembru 2021, Uprava za inspekcijske poslove je podnijela krivičnu prijavu protiv Uprave za gazdovanje šumama i lovištima tek sada, nakon brojnih pitanja CIN-CG o ovom slučaju. Iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Rožaje potvrdili su za CIN-CG da je izviđaj počeo 19. januara.
Nedavno postavljeni v.d. pomoćnika direktorice Uprave za inspekcijske poslove, Darko Rašović, koji koordinira rad šumarske inspekcije, kazao je za CIN-CG da je krivična prijava trebalo da bude podnesena prošle godine.
”Inspektori za šumarstvo zatekli su niz nepravilnosti prilikom pregleda koje nisu imala obilježja prekršaja, već krivičnog djela. Nakon saznanja da slučaj još nije u tužilaštvu, Uprava za inspekcijske poslove je podnjela krivičnu prijavu”, rekao je Rašović.
Prema njegovim riječima, Uprava za šume je kao oštećeni organ trebalo da podnese krivičnu prijavu.
CIN-CG je razgovarao sa više izvora iz sektora šumarstva Crne Gore, koji žele da ostanu anonimni, a koji tvrde da je prekomjerna sječa u Rožajama bila dio programa kupovine glasova pred izbore 2020. Uprava za šume od sporne sječe u Rožajama prihodovala je svega oko 82.000 eura, što znači da je kubik drveta vrijedio oko 11 eura - višestruko manje od cijene na tržištu.
Počinjen niz krivičnih djela
Šef područne jedinice Rožaje tada je bio Remzo Ibrahimović. Istraživanje CIN-CG ukazuje na sumnju da su Ibrahimović i tadašnji prvi čovjek Uprave za šume Nusret Kalač grubo prekršili Zakon o šumama, da je sumnjiva dokumentacija i da je sječa obavljena bez odobrenja Ministarstva poljoprivrede kojim je tada rukovodio Milutin Simović (DPS).
Ibrahimović je nakon inspekcijskog pregleda uložio prigovor u kojem se pozvao na niz dokumenata, koja navodno pokazuju da su sporne sječe legalne.
CIN-CG je preko aplikacije MANS-a za slobodan pristup informacijama “Pitajte institucije”’ došao do te dokumentacije. Dokumentaciju za ovu operaciju potpisivali su Ibrahimović i Kalač. Istraživanje CIN-CG pokazuje da dokumenti nijesu mogli biti pokriće za prekomjernu sječu.
Dva odobrenja za sječu od skoro 2.000 kubika potpisao je Nusret Kalač. Prema dokumentima, riječ je o takozvanoj sanitarnoj sječi, odnosno drvetu koje se mora ukloniti zbog stradanja u požaru, suši i slično.
Prema Zakonu o šumama Crne Gore kada se radi sječa ovakve vrste, neophodno je donijeti takozvani plan sanacije, koji usvaja Ministarstvo poljoprivrede. To se 2020. nije desilo.
”U toku 2020. godine Uprava za gazdovanje šumama nije inicirala prema Ministarstvu donošenje plana sanacije šuma’’, rekli su za CIN-CG iz Ministarstva poljoprivrede.
CIN-CG je tražio komentar i od Gazdića.
”Nisam upoznat sa konkretnim slučajem, ali ako je tako, radi se o grubom kršenju Zakona o šumama. Planovi sanacije su najbolji način saniranja štete i tu su da bi se poštovali. Svako ko krši zakon mora odgovarati’’, kazao je on za CIN-CG.
Sumnja da je Uprava za šume lažirala podatke
Još jedan dokument na koji se Ibrahimović poziva u prigovoru je izvještaj o realizaciji, koji pokazuje koliko je drveta posječeno za potrebe lokalnog stanovništva u 2020. Prema tom izvještaju, sječa od preko 8.000 kubika djeluje legalno. Međutim iz Ministarstva poljoprivrede su za CIN-CG potvrdili da ovolika sječa nije mogla biti urađena, što upućuje na to da se Ibrahimović poziva na dokument koji nije odobren u Ministarstvu.
Problem je i što je dokument iz decembra 2021. kada je rađen inspekcijski pregled. Međutim, ovakav izvještaj morao je biti sačinjen i usvojen od Ministarstva najkasnije do marta 2021.
Iz Uprave su CIN-CG dostavili dokument koji je Ministarstvu poslao Kalač u januaru 2021, koji prikazuje da je u Rožajama posječeno gotovo duplo manje šume nego što piše u izvještaju Područne jedinice Rožaje, na koji se poziva Ibrahimović. Sve to budi sumnju da su lažirane brojke za Ministarstvo.
Još dokumenata potvrđuje da podaci o poslovanju Područne jedinice Rožaje, koje je usvojilo Ministarstvo, nisu tačni. Izvještaj o radu Uprave za šume za 2020. godinu, koji je usvojilo Ministarstvo, pokazuje da se tokom 2020. u Rožajama drvo sjeklo u 118 takozvanih šumskih odjeljenja. Međutim, inspekcijski nadzor je pokazao da se sjeklo u gotovo 200 odjeljenja, samo za potrebe lokalnog stanovništva.
CIN-CG je zbog ovog slučaja kontaktirao Kalača. On je rekao da je čuo da je podnijeta krivična prijava, ali da ga još niko nije kontaktirao i da je za sve što se dešavalo u Rožajama odgovorno rukovodstvo tamošnje Područne jedinice.
I bivši rukovodilac Područne jedinice Rožaje Remzo Ibrahimović kazao je za CIN-CG da je upoznat sa krivičnom prijavom. On tvrdi da je sve radio po zakonu, te da je nastojao da uvede red u PJ Rožaje.
”Kao šef PJ nisam mogao imati uvid na to ko i koliko sječe. To je posao ljudi koji rade na terenu”, rekao je Ibrahimović.
Prvo sjekli nelegalno, pa promijenili planove sječe
CIN-CG je preko aplikacije MANS-a “Pitajte institucije” došao i do rebalansa plana PJ Rožaje za prodaju drveta lokalnom stanovništvu za 2020.
Rebalans je promjena plana i morao se raditi prije sječe. Rebalans je, međutim, datiran na 14.12. 2020, kada je sezona za sječu uveliko gotova i kada je šteta već nastala. Rebalans je usvojila samo PJ Rožaje, ne i organi višeg nivoa.
Rebalans plana za dodjelu ogreva i tehničkog drveta lokalnom stanovništvu morala je usvojiti Uprava za šume, uz saglasnost Ministarstva, kaže za CIN-CG Darko Rašović.
Ibrahimović u svom prigovoru navodi da je rebalans predat za usvajanje u Pljevljima, ali nema potvrde da je i usvojen.
Rašović je kazao da će sva sporna dokumentacija biti proslijeđena tužilaštvu.
CIN-CG se povodom sporne dokumentacije obratio i Upravi za gazdovanje šumama i lovištima. Taj organ nam je javio da je nakon pitanja CIN-CG formirana komisija za ispitivanje dokumentacije radi davanja “iscrpnih odgovora”, koje ipak nijesmo dobili. Oni su kazali da se ne mogu detaljnije izjasniti “dok je postupak izviđaja u toku”.
Srđan Pejović, nedavno smjenjeni direktor Uprave za šume, kazao je za CIN-CG da je smijenio Ibrahimovića sa mjesta direktora PJ Rožaje početkom prošle godine zbog rezultata inspekcijskog pregleda koji je pokrenuo MANS.
Iz Ministarstva poljoprivrede su kazali za CIN-CG da su tokom 2021. godine reagovali na povećanu prodaju drveta lokalnom stanovništvu, te da su rezultati Uprave za šume tokom 2020. godine bili osnov da se Kalač smijeni sa mjesta direktora. Tada je Ministarstvo podnijelo krivičnu prijavu protiv Kalača zbog poslovanja sa šumskim koncesijama. U januaru ove godine je i Udruženje malih drvoprerađivača iz Plava podnijelo krivičnu prijavu protiv njega, takođe zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja u poslovima sa koncesijama.
Haos u evidenciji
Iako se u šumarstvu prave detaljni planovi za sječu po takozvanim šumskim odjeljenjima, inspekcijski nadzor koji je pokrenuo MANS pokazuje da se planovi uopšte ne poštuju.
Tako je sječa drveta za lokalno stanovništvo obavljena u skoro 200 šumskih odjeljenja u Rožajama umjesto planiranih 97.
Iako je pravilo da se sječa u jednom šumskom odjeljenju obavlja jednom u deset godina, papiri pokazuju da se u neka odjeljenja u Rožajama samo tokom 2020. ulazilo više puta.
Uz to, zaposleni zaduženi za evidenciju sječe ne navode sve potrebene podatke, navodi se u zapisniku inspekcije.
Prilikom kontrole, zaposleni u PJ Rožaje, objašnjavaju da je određena količina drveta iskorišćena za gradnju mosta na rijeci Ibar. Međutim, o tome ne postoje dokazi ni dokumentacija, tvrde iz Uprave za šume.
Nepoštovanje planova je propast za šume
”Smatram da se sječa šuma u Crnoj Gori isplati samo manjoj grupi ljudi koji godinama ne mareći za stanje namiruje svoje potrebe’’, kaže Gazdić za CIN-CG.
Nepoštovanjem planova sječa izazivaju se ogromne štete poput erozija zemljišta i poplava, objašnjava Gazdić.
”Oni koji se bave sječom šuma zaboravljaju da je glavna funkcija šuma zaštita. Tu spadaju regulacija voda, zaštita od erozija i vjetra, ali i zaštita brojnih vrsta kojima su šume dom’’, kaže on.
Iako se u Crnoj Gori računaju uglavnom finansijske štete, ekološka šteta je, kako dodaje, obično desetostruko veća.
Objašnjava da se ekonomska šteta odnosi isključivo na finansijski gubitak od prodaje drveta, dok u ekološku spadaju brojne dugoročne posljedice poput erozije zemljišta.
”Prema nekim istraživanjima, potrebno je više od 80 godina da se povrati funkcija šumskog zemljišta nakon štete. Za vještačko podizanje i gajenje šume na uništenom hektaru potrebno je 2.000 eura. Klimatske promjene i velike ljetnje suše utiču na mlade sadnice, pa je jako teško sada podići novu šumu. Upoznao sam se sa situacijom u šumarstvu u skoro svim zemljama EU i sa sigurnošću kažem da je situacija u šumarstvu Crne Gore jako loša’’, tvrdi on.
Prema njegovim riječima, izgled šumskih odjeljenja nakon sječe govori da vlada haos, i ne samo u Rožajama.
”Svake godine biolozi koji rade na uspostavljanju mreže zaštićenih područja Natura 2000 šalju slike katastrofalnih sječa iz svih djelova države’’, navodi on.
Da prilike nijesu loše samo u Rožajama potvrđuje i informacija da je nedavno podnijeta krivična prijava zbog prekomjerne eksploatacije šuma u Beranama.
Sada je na pravosuđu da odgovori zašto je toliko stabala posječeno u izboroj godini, da li su tako kupovani glasovi lokalnog stanovništva i koliko štete društvu nosi ovakvo gazdovanje vrijednim resursima.
Bonus video:
