Uprava za gazdovanje šumama i lovištima u prethodnom periodu prolazila je kroz različite vrste reorganizacija, koje su se pokazale neuspješnim i koje su zaposlene ostavljale bez posla, pa se ovom pitanju u narednom periodu mora pristupiti oprezno i temeljno.
To je ocijenjeno na sastanku Kolegijuma u proširenom sastavu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na temu predstojeće reorganizacije Uprave i Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.
Načelnici i rukovodioci organizacionih jedinica Uprave za gazdovanje šumama i lovištima ocjenili su da je obavezno uraditi detaljnu analizu i izraditi Studiju finansijske, organizacione i kadrovske opravdanosti i precizno definisati model organizacije buduće Uprave, na osnovu čega bi se dale precizne sugestije šumarske struke i vidjeti da li planirana reorganizacija može biti uspješna.
„Oni su iskazali zabrinutost u održivost ideje reorganizacije s obzirom da im nije predočen ni jedan konkretan pisani koncept modela nove organizacije Uprave, na kojem su zasnovane prezentovane izmjene i dopune Zakona o šumama, zbog čega ne znaju u kojem smjeru će se reorganizacija kretati. Činjenica je da se koncesioni model gazdovanja šumama pokazao kao loš, zbog čega je on i napušten, ali da ideja reorganizacije zahtjeva veliko vrijeme, detaljne analize i uključivanje što više stučnog kadra u pripremnoj fazi, prije preduzimanja bilo kakvih daljih koraka. Oni su dodali da je sistem kontrole i nadzora zakazao i da je na izuzetno niskom nivou, što je možda i jedan od glavnih problema postojećeg modela. Međutim, prošle 2022. godine pokazalo se da zaposleni Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, na čijem čelu je VD direktora, Armin Mujević, i pored izuzetno niskog budžeta, nedostajućih finansijskih sredstava često i za najosnovnije potrebe, izuzetno nepovoljne starosne sturkture zaposlenih, nedostajućeg kadra, sa prosječnom zaradom od 565 eura, dok je na državnom nivou 727 eura, mogu i te kako postići rekordne rezultate i ostvariti prihod od oko 10 miliona eura, što govori u prilog činjenici da odgovornim i napornim radom Uprava može da pokaže još mnogo toga“, mavodi se u saopštenju Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
Načelnik Direkcije za drvnu industriju, Goran Đalović ocjenio je da jedan od problema ovakvog oblika organizacije Uprave i nemogućnost sertifikacije crnogorskih šuma, što predstavlja glavni zahtjev od strane privrednika koji se bave drvopreradom.
Dodao da je u sklopu procesa evropskih integracija neophodna primjena Direktive EUTR o trgovini drvetom, prema kojoj je potrebno da se evidentira i definiše protok proizvoda od drveta, zbog čega je neophodno što prije i izmjeniti postojeći Zakon o šumama. Istakao je da su u zemljama regiona uspostavljeni različiti sistemi gazdovanja šumama, koji nam mogu pomoći pri definisanju vlastitog modela.
Izvršni direktor DOO „Taxus Forest Project“ Pljevlja, Ilija Krejović istakao je da je neophodno da se prezentovani tekst izmjena i dopuna Zakona o šumama dodatno prečisti i doradi, jer u sadašnjoj fazi ima dosta nedostataka i preklapanja.
„On je nagalasio da je spreman da na osnovu svog profesionalnog iskustva da sugestije za buduće promjene, koje bi trebalo da dovedu do toga da bude bolje svima, i zaposlenima, i opštinama i državi, ali da se izgleda zaboravlja na to da li će od tih promjena biti bolje i crnogorskim šumama. Mišljenja je da je neophodno da se oprezno pristupi procesu reorganizacije kako bi se došlo do nečega što je upotrebljivo. Sa njim se složio i gospodin Slaviša Lučić, izvršni direktor „Instituta za šumarstvo“ Podgorica, koji je podsjetio da je priča o reorganizaciji koncepta gazdovanja šumama aktuelna još od 2017. godine, što potvrđuje da nije riječ o jednostavnom procesu. Takođe, on se osvrnuo na pitanje sertifikacije crnogorskih šuma, koje je zahtjev crnogorskih drvoprerađivača i dodao da ne može biti uslov EU da crnogorske šume moraju biti 100 odsto sertifikovane. Sertifikacija predstavlja samo brendiranje šuma i to je dugotrajan proces koji zahtjeva velika finansijska sredstva i ogroman posao. On je kao primjer naveo BIH, koja je samo pojedine rijetke djelove svojih šuma sertifikovala, što može biti slučaj i u Crnoj Gori i pristupiti se parcijalnom sertifikovanju i to samo onih odjeljenja ili gazdinskih jedinica kojima je to neophodno. Lučić je na kraju predložio da se uradi nova stručna analiza koja će obuhvatati različite aspekte, a nakon nje da se uspostavi nova šema sa preciznom i konkretnom podjelom nadležnosti, na osnovu čega će se moći dati valjane sugestije i vidjeti da li je predočeni model reorganizacije dobar ili loš“, navodi se u saopštenju.
Ranko Kankaraš, načelnik Direkcije za šumarstvo kazao je da je planirano da se najprije izradi Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama i Nacrt Strategije razvoja šumarstva, nakon čega će biti organizovane javne rasprave i konsultacije.
„Biće napravljen jasan model nove organizacije. Konačni cilj ovih aktivnosti jeste da se formira Javno preduzeće, što je praksa svih razvijenih država, a kao primjer naveo je Hrvatsku. Planirano je da se formira privredno društvo koje će se baviti komercijalnim poslovima, dok će se Uprava baviti izradom planskih dokumenata i sa njima povezanim poslovima“, navodi se u saopštenju.
Predstavnica Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i članica Radne grupe za izradu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, Dragana Đorđević-Potpara istakla je da je izražena zabrinutost zaposlenih Uprave zbog nedostajućeg modela na osnovu kojeg su predočene izmjene i dopune Zakona o šumama, kao i nedostajuće Studije finansijske i kadrovske opravdanosti i održivosti. „Ona je istakla da ne bi bilo dobro da se uđe u proces reorganizacije po nekom nepoznatom modelu koji nije potpisan ničijim imenom i bez odgovornosti ikoga i pozvala predstavnike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da dostave pisani koncept i analizu koja mora da prati predočene izmjene i dopune Zakona o šumama. Na taj način moglo bi se mnogo kvalitetnije diskutovati i doći do najboljeg modela, a koji bi doveo do toga da za pet godina možemo reći da smo ponosni na ono što smo napravili ili da snosimo punu odgovornost ukoliko napravimo nešto što je loše“.
Dragan Otašević, generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju istakao je ovaj proces tek na početku, a da je zajednički cilj da dođemo do optimalnog rješenja dok je v.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, Armin Mujević kazao da se šumarska struka po prvi put pita za sve i da se mora pronaći najbolji koncept, za šta imamo punu podršku i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore. „On je naglasio da je neophodno da se u tom procesu posebna pažnja posveti zaštiti crnogorskih šuma i pronađe najbolji način da se stane na kraj bespravnim aktivnostima u šumama, ali takođe i ekonomskom, privrednom, kadrovskom i funkcionalnom aspektu, sa posebnim osvrtom na ekološke funkcije šuma i očuvanje životne sredine. Obzirom da smo tek na prvom koraku ovog procesa, neophodno je da se svi dodatno angažujemo i pružimo puni doprinos pronalaženju što boljeg rješenja... Ono što nam svima treba da bude krajnji cilj jeste pronalaženje onog modela organizacije i koncepta gazdovanja šumama, koji će u prvom redu zaštiti naš najveći prirodni resurs, a potom doprinijeti ekonomski isplativom i ekološki efikasnom načinu gazdovanja crnogorskim šumama. On je zaključio da u sadašnjoj Upravi postoji kapacitet i stučni i profesionalni, koji sigurno može iznjedriti model, koji će ovu granu podići na nivo kakav imaju razvijene zemlje, a na koji ćemo svi biti ponosni“, navodi se na kraju saopštenja Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore.
Bonus video:
