Nema odgovornih za stotine miliona eura štete nastale zbog zaboravljene petlje i dodatnih radova na dijelu auto-puta “Princeza Ksenija”, otvorenog u julu prošle godine.
To proizlazi iz dopisa Vrhovnog državnog tužilaštva instituciji Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Oni su razmatrali pritužbu na rad Specijalnog državnog tužilaštva, koju je podnijela institucija Zaštitnika, na čijem je čelu Bojana Ćirović.
Specijalno tužilaštvo je, kako piše u spisima dostupnim “Vijestima”, krajem 2022. odbacilo je prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i ocijenilo da nema krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.
MANS je prijavu podnio još 2019. i to protiv tadašnjeg ministra saobraćaja, a aktuelnog poslanika Socijaldemokrata Ivana Brajovića i NN lica koji su učestvovali u pripremi i ugovaranju izgradnje dionice auto-puta od Podgorice do Mateševa zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja. U toj prijavi je precizirano da su time “oštetili državni budžet za oko 134 miliona, što je oko 2,5 odsto crnogorskog BDP-a”.
Brajović je ranije u više navrata negirao optužbe tvrdeći da se petlja nalazi u projektnom zadatku i ponudi za gradnju prioritetne dionice.
Ćirović u pritužbi na rad specijalnih tužilaca ukazuje na to da se radi o šteti od čak 300 miliona eura.
”Brajović i drugi funkcioneri izvršne vlasti nisu predvidjeli niz dodatnih radova, pa je dionica auto-puta koštala 300 miliona eura više nego što je najavljeno, a radi se o iznosu koji predstavlja obračun osnovne cijene radova, dodatnih i ‘zaboravljenih’, kamate i kursne razlike”, navodi se u pritužbi koju je Ćirović polovinom januara dostavila Vrhovnom državnom tužilaštvu.
Ipak, tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Veljko Rutović odgovorio joj je krajem januara da je “ocjenom pritužbe i spisa predmeta utvrđeno da je specijalno tužilaštvo postupalo u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima i donijelo pravilnu odluku o odbacivanju krivične prijave”.
Rutović upućuje Zaštitnicu imovinsko-pravnih interesa da ima pravo da podnese optužni akt protiv osoba iz krivične prijave Višem sudu u Podgorici.
Ćirović: Tražiću od istražnog sudije Višeg suda sprovođenje radnji
Ćirović je “Vijestima” juče kazala da će iskoristiti pravo iz Zakona o krivičnom postupku.
”I od istražnog sudije Višeg suda u Podgorici predlogom tražiti sprovođenje istražnih radnji za koje smatram da nijesu preduzete, a morale su biti preduzete, da bi se sa sigurnošću moglo govoriti o postojanju osnovanih sumnji, eventualno odgovornostima sjutra”, odgovorila je ona.
Ćirović je u pritužbi VDT-u podsjetila na to da prema prijavi MANS-a, “…Brajović i drugi funkcioneri izvršne vlasti nijesu predvidjeli niz dodatnih radova, pa je dionica auto-puta koštala 300 miliona više nego što je najavljeno”.
”…A radi se o iznosu koji predstavlja obračun osnovne cijene radova, dodatih i ‘zaboravljenih’ radova, kamate i kursne razlike. Navedeno je dalje da ugovorom o izgradnji nijesu navedeni svi radovi, poput petlje Smokovac, elektro i vodovodne mreže i svih prilaznih puteva na ostalim petljama, kao i da je sporno jer je kredit ugovoren u dolarima što je učinjeno, a da nije obezbijeđena zaštita od kursnih razlika”, stoji u pritužbi.
Naglašava se i da je “prema mišljenju Zaštitnika, postupajući tužilac morao poći od same pripreme tenderske dokumentacije, idejnog projekta i njegove revizije da bi izveo pravilan zaključak da li u konkretnom postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni izvršio krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, eventualno još neko drugo lice”.
Prema ocjeni Ćirović, teško je prihvatljivo da se na, do sada najvećem i najbitnijem projektu države, dese takvi “propusti”, već “i te kako stvara sumnju da su radovi sa namjerom izostavljeni, kako bi se moguće realizacijom novih radova eventualno ostvarila materijalna korist za NN pojedinca/ce, a na štetu države Crne Gore”.
”…Iz razloga što je bilo neophodno provesti vještačenje po vještaku građevinske struke koji će dati odgovor na pitanje šta čini idejni projekat (član 77 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata), da li je idejni projekat ove vrste morao biti revidovan, šta su to naknadni radovi, da li je po struci da idejni projekat auto-puta ne sadrži ni petlju, niti elektro niti vodovodnu infrastrukturu, te kao glavno zašto nije petlja Smokovac obuhvaćena idejnim projektom. S obzirom na to da se tužilac bavio samo elektro-instalacijom, na kraju nije jasno kako je, sa kim i na koji način ugovorena izgradnja petlje i ostalih izostavljenih radova”, stoji u pritužbi.
Idejni projekat bez obavezne revizije
Ćirović je VDT upozorila na to da je “fokus tužilaštva, prilikom ocjene da li je eventualno izvršeno krivično djelo, morao biti postupak pripreme tendera i pripreme idejnog projekta”.
”Zatim, zašto idejni projekat nije podvrgnut reviziji, a morao je da bude, imajući u vidu da se radi o najvećem projektu države, a tu koju obavezu propisuje odredba člana 9 Zakona o auto-putu Bar-Boljare. Odredbom člana 76 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata propisano je da se idejnim rješenjem utvrđuje generalna koncepcija za izgradnju objekta, a naročito: uklapanje objekta u prostor; položaj objekta u okviru lokacije i prema susjednim objektima; 3D vizuelizacija objekta; uslovi i rješenja priključenja objekta na saobraćajnu, instalacionu i drugu infrastrukturu i uređenje lokacije. Odredbom člana 77 istog zakona, propisano je da se Idejnim projektom određuju: položaj, kapacitet, arhitektonske, tehničke, tehnološke i funkcionalne karakteristike objekta; organizacioni elementi građenja objekta”, pojasnila je Ćirović u pritužbi.
Naglasila je da je ponuda kineske firme “China road and bridge corporation” (CRBC) data na osnovu idejnog projekta, što, kako navodi, nije sporno.
”Međutim, i te kako je sporno zašto taj idejni projekat ne sadrži petlju Smokovac, niti sadrži elektro i vodovodnu infrastrukturu, s obzirom na to da nije riječ o magistralnom putu. To je upravo pitanje za Ivana Brajovića, a naročito zašto revidira projekat nakon dostavljanja ponude od kineske firme, u kojem momentu je i trebalo da bude jasno tužiocu da je postojala namjera da idejni projekat ne sadrži petlju Smokovac, niti elektro i vodovodnu infrastrukturu”, upozorila je ona.
Zbog toga je, naglašava Ćirović, izviđaj morao da se bavi ne onim što je uslijedilo nakon potpisanog Okvirnog sporazuma i Ugovora o projektovanju i izgradnji auto-puta, dionica Smokovac-Uvač-Mateševo sa kineskom firmom, već onim što je prethodilo zaključenju tih akata, naročito radovima koji nisu bili predviđeni idejnim projektom i zadovoljenja zakonske procedure prilikom zaključivanja ugovora za izvođenje tih radova.
MANS: Tražili smo uvid u spise predmeta
Iz MANS-a su “Vijestima” kazali da su od “nadležnog tužilaštva, prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, tražili kompletne spise predmeta, na osnovu kojih su donijeli odluku da u slučaju Brajovića ne postoji odgovornost niti krivično djelo za koje se može goniti po službenoj dužnosti”.
”Ali i spise predmeta na osnovu kojih je tužilac Rutović da ne postoji prostor za pritužbu na rad nadležnog tužioca. Nadamo se da će tužilaštvo, u cilju povećanja transparentnosti kompletnog postupka, omogućiti da ostvarimo uvid u spise i da će to biti prvi korak ka nastavku tužilačke reforme i povećanja odgovornosti u radu tužilaca, naročito kada su u pitanju predmeti korupcije na visokom nivou, odnosno u predmetima za koje postoji sumnja da je pričinjena velika šteta po budžet”, kazali su iz MANS-a.
Bonus video:
