Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom prošle godine na teritoriji Opštine Tivat realizovalo je investiciona ulaganja tek nešto više od 220.000 eura, iako su predviđena ulaganja te firme za 2022. prema Planu korišćenja sredstava JP Morsko dobro koji je usvojila Vlada, bila 1.061.917 eura.
To pokazuje Izvještaj o stanju uređenja prostora Opštine za 2022. u kojem je i JPMD dobilo priliku da podnese raport o svojim ulaganjima u najvredniji prostor opštine kojim ono gazduje - morsku obalu.
U tom dokumentu Morsko dobro je kao svoje “najznačajnije predsezonske investicione aktivnosti” u Tivtu pobrojalo “sanaciju šahte između kupališta 5C i 5D, šalovanje, armiranje, betoniranje, izrada AB poklopca za šahtu dim 1*1*0,7m, štemovanje, postavljanje cijevi, nabavka i postavljanje kamena džinom kanala (vrijednost radova 1.452 eura sa PDV-om), sanaciju šetališta na Seljanovu, obuhvata popunjavanje kaverni (rupa) u tijelu obalnih objekata kamenim i špar betonom sa završenom obradom betona MB30 (vrijednost radova 363 eura sa PDV-om), postavljanje inox skala (vrijednost radova 1.694 eura sa PDV-om)”.
Ukupna vrijednost svih prošlogodišnjih sanacionih radova na tivatskoj obali koje je izvela državna firma bila je dakle, 3.509 eura sa PDV-om, ali ona značajno raste ako joj se dodaju i radovi na uklanjanju postojećeg objekta Info punkta u rezervatu prirode “Tivatska Solila” za šta je JPMD potrošilo još 3.508,54 eura sa PDV-om.
Svoju brigu za komunalno uređenje prostora koji im je povjeren na gazdovanje, Morsko dobro je lani iskazao postavljajući ukupno “10 klupa - Tip A i 10 kanti za otpatke” na lokacijama u Verigama, Donjoj Lastvi, Opatovu, Župi, Kalardovu, Ostrvu cvijeća i u Krašićima. “Ukupna vrijednost izvedenih radova sa uračunatim PDV-om iznosi 5.989,50 eura”, pobrojalo je Morsko dobro u Izvještaju. Morsko dobro je lani izvelo i tri manja ulaganja u sanaciju ponti i obalnih zidova u Mrčevcu i Krašićima, što je podvelo pod stavku “rekonstrukcija objekata obalne infrastrukture od javnog interesa”, a sve zajedno je to državnu firmu iz Budve koštalo još 20.202,77 eura sa PDV-om.
Iz JPMD nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da objasne ovako mala prošlogodišnja ulaganja te firme u obalu Tivta - grada iz kojeg JPMD godišnje od zakupaca morskog dobra prihoduje u prosjeku preko 750.000 eura, kao ni da objasne kako se moglo desiti da se ne realizuje nijedna od investicija koje je ta firma najavljivala za Tivat u svom Planu upotrebe sredstava JPMD za 2022.
Ne računajući uobičajena ulaganja u farbanje drvenarije, izmjenu trulih dasaka na mostićima, tamponiranje pješačkih staza i postavljanje info tabli u Rezervatu prirode “Solila” (ukupna vrijednost 9.271 eura sa PDV-om), Morsko dobro je lani najveću investiciju na teritoriji Tivta imalo kroz vanredni rashod svoje Službe za uređenje i izgradnju na uređenju privremenog objekta tzv. vodnog terminala aerodroma Tivat u Kalardovu. Taj posao JP Morsko dobro je obavilo po odluci Vlade, mimo zakonske procedure i bez ikakvih uporišta u važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, pa je na prostoru gdje se takav objekat ne može nalaziti jer narušava tzv. odlazne i prilazne ravni za avione koji polijeću i slijeću sa piste 14/32 aerodroma Tivat i gdje takav objekat ima negativan uticaj na odvijanje vazdušnog saobraćaja, napravilo improvizovani objekat koji je ukupno koštao čak 172.472 eura sa PDV-om.
Iako je lani ovaj nelegalan privremeni objekat koji nije dobio saglasnost Agencije za civilno vazduhoplovstvo za funkcionisanje na toj lokaciji, otvoren uz veliku pompu i prisustvo premijera Dritana Abazovića i ministara, tzv.vodni terminal kojim i dalje upravlja Morsko dobro se u prvoj sezoni svog funkcionisanja pokazao prilično neuspješnim jer nije privukao veći broj putnika koji bi koristili taj objekat za transfer do i sa aerodroma vodenim putem - brzim gliserima. Odmah nakon završetka glavne ljetnje sezone, objekat je zatvoren i već mjesecima propada bez ikakvog nadzora. Dio skupo plaćenog urbanog mobilijara je već devastiran ili polomljen, većina zasađenih biljaka je uvenula ili zarasla u korov, na cijelom “vodnom terminalu” su primjetne gomile smeća, a prilazna drvena rampa na plutajuće pristanišno mulo je polomljena.
Zanimljivo, neko je u međuvremenu oborio i stari znak opasnosti od zadržavanja u tzv. “jet blast” zoni, a koja zahvata veći dio površine zapuštenog “vodnog terminala” na lokaciji Blato.
Iz Morskog dobra ni nakon četiri dana nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” zbog čega je ta firma dopustila da se objekat tzv. vodnog terminala u koji su lani uložili preko 172.000 eura u međuvremenu ovako zapusti i devastira, te da li će terminal i kada opet početi sa radom u ovoj turističkoj sezoni. Nije odgovoreno ni na pitanje da li je Morsko dobro srušilo znak upozorenja od opasnosti od jet blasta na dijelu prostora tzv. vodnog terminala, kao ni na pitanja koliko je ukupno prošle godine putnika prešlo preko ovog objekta, odnosno koliko je ukupno plovila na njemu pristalo, te koliko je Morsko dobro zaradilo novca od kompanija koje su koristile kapacitete tzv. vodnog terminala Aerodroma Tivat za transfer svojih putnika i turista.
Ne daju Tivtu da gazduje dijelom svog mora
Iako je administracija tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) najavljivala kao jedan od svojih prioriteta preuzimanje upravljanja i uvođenje reda u dugogodišnji haos koji ljeti vlada sa sidrenjem brodova i jahti u Tivatskom zalivu, Opština je lani naišla na zatvorena vrata u Morskom dobru za takvu svoju inicijativu. Naime, u Izvještaju o uređenju prostora piše da je lani “u kontinuitetu vršena komunikacija sa predstavnicima JPMD u cilju određivanja lokacije za sidrište na bove i dobijanja neophodnih saglasnosti na istu”.
”To je rezultiralo određivanjem lokacije povoljne za sidrenje plovila sjeverno od ostrva Sveti Marko ukupne površine 260.100 kvadrata. Navedena lokacija je dobila saglasnosti Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, dok je od Agencije za zaštitu životne sredine dobijeno mišljenje koje upućuje na neophodnost sprovođenja procjene uticaja na životnu sredinu. Radi vršenja javnog interesa i zaštite životne sredine, ka Vladi i JPMD upućen je zahtjev za ustupanje Opštini pomenute lokacije bez naknade u prvih pet godina, a uz naknadu određenu procentualno od ostvarene dobiti u narednih pet godina. Zvaničan odgovor Vlade nije stigao, dok JPMD nije iskazalo spremnost da udovolji zahtjevu”, piše u tom dokumentu.
Iz Morskog dobra nisu odgovorili na traženje “Vijesti” da objasne zašto nisu bili spremni da gradu Tivtu ustupe gazdovanje nad sidrištem sjeverno od Svetog Marka, iako oni sami već godinama nisu u stanju da regulišu i naplate sidrenje plovila na tom mjestu.
Bonus video:
