Broj predmeta na štetu životne sredine daleko je ispod onoga što se vidi na svakom koraku, ali tu nema odgovornosti sudova, oni nisu krivi, sudovi sude i mogu eventualno biti krivi za kaznenu politiku, ako ona nije adekvatna krivičnim djelima.
To je predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović poručila danas na međunarodnom naučnom skupu "Pravna zaštita životne sredine", koju je organizovala Crnogorska akademije nauka i umjetnosti (CANU).
Kako je kazala, statistika u posljednjih pet godina govori da su na štetu životne sredine u najvećem broju slučajeva dosuđene kazne za "trivijalna" krivična djela, poput šumske krađe, nedozvoljena, odnosno gradnja bez građevinske dozvole...
"Imamo nekoliko djela ubijanja i mučenja životinja... Iz 2018. godine imamo zagađivanje životne sredine, koja je završena odbačajem krivičnog djela. Ali sudovi nisu krivi, sudovi sude. Sudovi mogu eventualno biti krivi za kaznenu politiku, ako ona nije adekvatna krivičnim djelima. Ako govorimo o pravosuđu, tu su tužioci, tu smo svi mi kao građani... zakon i naša građanska svijest nas obavezuje da svi prijavimo ono što se dešava oko nas", poručila je Jovović.
Ana Novaković Đurović, ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u tehničkom mandatu, kazala je da taj resor radi na unaprjeđenju pravnog okvira, da su toku izmjene Zakona o zaštiti prirode, a da je Zakon o upravljanju otpadom poslat Evropskoj komisiji na mišljenje.
Dvodnevni naučni skup počeo je danas i tokom prvog dana posjetioci su čuli izlaganja Tatjane Bugarski sa Pravnog fakulteta u Novom Sadu, koja je govorila o krivičnopravnoj zaštiti životne sredine u Srbiji, Krista Jesel Holst sa Instituta "Maks Plank" iz Hamburga govorila je o odgovornosti prema životnoj sredini na primjeru Njemačke, a Stevan Ilić i Dražen Cerović sa Univerziteta Donja Gorica (UDG) i Univerziteta Crne Gore (UCG) govorili su u ekološkoj pravdi i prezentovali pravne instrumente njene zaštite.
Zoran Stojanović, vanredni član CANU, kazao je da je stanje u krivično-pravnoj oblasti životne sredine "skoro beznadežno", te da, kad su u pitanju ozbiljna zagađenja, krivično pravo vrlo malo može da učini.
Kako je rekao, Krivični zakonik ima tridesetak krivičnih djela, koji se odnose na ugrožavanje životne sredine, da u praksi pravosnažno bude osuđeno oko 100 lica.
"Što nije malo, ali kad pogledate na šta se odnose, vidite da su to klasična krivična djela koja su uvedena 1977. godine - šumska krađa, 90 odsto se odnosi na šumsku krađu, nezakonit lov, ribolov...", rekao je on.
Kako je kazao, ni evropski propisi, sa kojima je zakonodavstvo Crne Gore potpuno usklađeno u toj oblasti, nije mnogo pomoglo.
"Direktiva o suzbijanju krivičnih djela protiv životne sredine iz 2008. doživjela je potpuni neuspjeh. Crna Gora je u potpunosti uskladila svoje zakonodavstvo sa tom Direktivom, Srbija uopšte nije. Iako sam insistirao da se u Srbiji to uradi, došao sam do toga da su u pravu oni koji su bili protiv. Ovdje kad je to urađeno, a urađeno je prije desetak godina, nemamo bilo kakav pomak, stvorilo je čak nove probleme", rekao je on.
Kao primjer je naveo uvođenje novog krivičnog djela - zbog usaglašavanja sa tom Direktivom, prema kojem se inkriminiše proizvodnja, uvoz i izvoz, skladištenje... bilo koja radnja koja ima veze sa kontrolisanim supstancama kojima se oštećuje ozonski omotač.
"Ne znam nijedan slučaj da je bilo ko osuđen za to krivično djelo. Možda su u pitanju rokovi do kada se moraju izbaciti iz upotrebe te kontrolisane supstance, a znate da se one masovno koriste, da svi rashladni uređaji koriste freon, a to onda ispada da svi građani masovno krše to krivično djelo...", kazao je on.
Prema njegovim riječima, primjera koji ukazuju na probleme i prepreke u krivično-pravnoj primjeni u ovoj oblasti je mnogo i teško je napraviti selekciju.
"Problem je neodređenosti, to je nešto što se mora izbjegavati, zakoni moraju biti što određeniji i precizniji. Vrlo je teško da krivično pravo izađe u susret tom standardu", kazao je Stojanović.
Pozvao se na Zakon o upravljanju otpadom čija je izmjena u toku i problematizvao sam pojam otpada.
"U sadašnjem zakonu stoji ono što je prepisano iz Direktive EU da je otpad materija ili predmet koju je imalac odbacio, namjerava da odbaci ili je dužan da odbaci. Za krivično pravo to je prilično neupotrebljiva definicija. U vezi sa ovim događajima u Srbiji, bilo je slučajeva da neko na javnim površinama ostavi oružje, automatske puške... Da li je to otpad? Naravno da nije, pogotovo ne u smislu koji nas interesuje kada govorimo o krivično-pravnoj zaštiti životne sredine, ali se savršeno uklapa u pojam koji daje Zakon o upravljanju otpadom. Tako da za krivično pravo to nije upotrebljivo", kazao je on.
Kako je rekao, i u zemljama koje koliko-toliko primjenjuju krivično pravo u zaštiti životne sredine, dolazi do pada broja predmeta. Tako je, kaže on, u Njemačkoj 80-tih, 90-tih postojao optimizam, došlo je do porasta broja predmeta".
"Ali posljednjih petnaestak godina to rapidno pada i to je nešto što zabrinjava. U jednom radu sam pročitao da se to svodi na slučajeve, poput onih kad vlasnik izvede psa u šetnju, pa ne pokupi njegov izmet, a šta raditi sa ozbiljnijim slučajevima... Krivično pravo nije oblikovano, niti mu je to zadatak da rješava društvene strukturalne probleme, političke... Kad su u pitanju ozbiljna zagađenja, krivično pravo vrlo malo može da učini", kazao je Stojanović i dodao da treba reagovati u drugim oblastima...
Stojanović je rekao i da je izrađen predlog izmjena Direktive o suzbijanju krivičnih djela protiv životne sredine, prema kojoj se uvodi novo krivično djelo - ekocid, kao najteže krivično djelo u ovoj oblasti.
Govornici su saglasni da je prevencija, kao i u drugim, i u oblasti zaštite životne sredine, prioritet.
Drugi dan konferencije u petak, počeće u 10 časova, prezentacijom profesora Elvisa Alimehmetija i Nade Dolani sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Tirani. Nakon toga, govoriće Maja Kostić-Mandić sa UCG, Melita Carević sa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu... Branislav Radulović sa Pravnog fakulteta Univerziteta "Mediteran" u Podgorici govoriće o ulozi vrhovne revizije u kontekstu ostvarivanja ciljeva UN Agende održivog razvoja. Državna revizorska institucija (DRI), čiji je Radulović senator, objavila je više revizija u oblasti zaštite životne sredine, koje ukazuju na slabosti sistema za zaštitu šuma, mora i vazduha...
Bonus video:
