Iz Filozofskog fakulteta u Nikšiću kazali su da je "nedavni prepisivački skandal" sa maturskog ispita rezultat reformi obrazovanja koje su bile "prije protiv obrazovanja, nego za obrazovanje", ali i, kako su naveli, neshvatljive nemarnosti unutar školstva i društva prema "karakteru i kvalitetu obrazovanja koje naše škole 'pružaju' djeci".
"Filozofski fakultet u Nikšiću, na kome se obrazuju budući učitelji i nastavnici, odavno je prepoznao iskušenja i rizike na putu kojim je udario naš obrazovni sistem, ali se i našao u ulozi mitske proročice Kasandre, na čije 'zloslutne' profetije društvo ne reaguje. Argumentovana kritika srednjoškolskog obrazovanja doživljena je zanemarena i onda kada se čula sa instance crnogorskog državnog Univerziteta. Akademska tribina Univerziteta Crne Gore na temu '(O)srednje obrazovanje', koja je održana 21. decembra prošle godine u zgradi Rektorata, trebala je da posluži kao alarm svim akterima našeg obrazovnog sistema da se naše školstvo nalazi u ozbiljnom problemu", navodi se u saopštenju fakulteta.
Tribina, kako su kazali, nije privukla interesovanje onih kojih se najviše doticala – predstavnika srednjih škola, nastavnika, roditeljskih savjeta, Ministarstva prosvjete...
"Takođe, ni mediji nisu označili ovaj događaj stepenom važnosti koji je on, a to svjedočimo danas, zasluživao. No, i da je pomenuta tribina naišla na odziv, nedavni prepisivački skandal sa maturskog ispita najvjerovatnije ne bi bio izbjegnut, budući da je on neumitan rezultat, s jedne strane, brojnih reformi obrazovanja koje su, ako je suditi po njihovim 'plodovima', bile prije protiv obrazovanja, nego za obrazovanje, i, s druge strane, neshvatljive nemarnosti, kako unutar školstva tako i unutar cijelog društva, prema karakteru i kvalitetu obrazovanja koje naše škole 'pružaju' djeci. Da živimo u vrijeme srednjovjekovnih univerziteta, takav nehat bi bio odmah kažnjen od strane vlasti koje bi obrazovnim institucijama nametnule stroge reformatores studii. Nasuprot tome, svjedočimo da se pod pritiskom ili svojevoljno, staje u zaštitu neregularnosti, anomije i nekažnjivosti, pa ideja reformatores studii ne bi donijela blagotvornu promjenu. Utoliko se Filozofski fakultet UCG osjeća i pozvanim i prozvanim da pomogne, ovoga puta i sa više uspjeha od mitske Kasandre, oživljavanju obrazovnih ideala u našem školskom sistemu koji funkcioniše kao da se oteo kontroli, kao da djeluje mimo nas", dodaju u saopštenju.
Iz Filozofskog fakulteta ocjenjuju da se školstvo, "povinujući se imperativu produktivnosti u surovoj 'kulturi rezultata'", odvojilo od svoje vodeće ideje shodno kojoj su obrazovanje i znanje vrijednost po sebi.
"Razvoj osjećanja mjere za lijepo, dobro, istinito, uzvišeno i pravedno, u čemu se sastoji društvena funkcije znanja i obrazovanja, kao da je zastao i poklekao zbog prenaglašavanja ekonomske i tržišne vrijednosti znanja i obrazovanja. Pod pritiskom tržišne logike, kao da se zaboravilo da je obrazovanje prije svega proces kultivacije ličnosti, a ne obuka za radni proces", dodaju.
Na pad kriterijuma u školstvu, smatraju u Filozofskom fakultetu, uticalo je to što je "nekada blagotvorni pritisak" društvenih obaveza i dužnosti svih učesnika u obrazovnom procesu "maltene iščezao".
"Zato, u odsustvu kriterijuma i vrijednosti koje se danas shvataju kao anahrona zaostavština, 'uspjeh' je zagarantovan. Zbog svega, školu moramo ponovo učiniti mjestom 'dokolice', shole , a to znači mjestom koje se nalazi na distanci od buke i bijesa okruženja, od problema odraslih, mjesto kritičkog sagledavanja i promišljanja sebe i svijeta, mjesto sticanja sistematskog i kvalitetnog znanja, mjesto čitanja, učenja, pamćenja – svega što služi razvoju ličnosti, odnosno njegovom obrazovanju", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
