Centar za građansko obrazovanje (CGO) odao je počast nevinim žrtvama zločina tokom operacije Oluja i ponovo ukazao na značaj i obaveznost otkrivanja istine o nestalima, procesuiranja ratnih zločina i pravde za žrtve kao trajne dužnosti svih vlada u regionu.
Podsjeća se da je, prije 28 godina, napadom na Knin, 4. avgusta 1995. godine, počeo dugo pripremani egzodus Srba iz Krajine.
U vojno-policijskoj operaciji hrvatskih jedinica Oluja, izvršeni su, kako se navodi, sistemski zločini prema civilnom stanovništvu srpske nacionalnosti i njihovoj imovini.
"Za nekoliko dana protjerano je oko 250 hiljada ljudi, uglavnom u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i ostale zemlje nekadašnje Jugoslavije, a hiljade kuća i ostalih objekata je spaljeno", kaže se u saopštenju.
Navodi se da se veliki broj izbjeglih nije vratio u područja iz kojih su prognani.
"Prema podacima Hrvatskog helskinškog odbora za ljudska prava, do kraja 1995.godine, ubijeno je oko 400 Srba koji su odlučili da ostanu u svojim kućama", kaže se u saopštenju.
Iz CGO-a podsjećaju da su u dosadašnjim sudskim postupcima, jedino pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju 2008. godine za zločine nad srpskim stanovništvom u Oluji optuženi Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač.
Prvostepenom presudom, iz 2011. godine, Gotovina i Markač su osuđeni na 24 i 18 godina zatvora za ratni i zločine protiv čovječnosti, dok je Čermak oslobođen.
Kako se navodi, nakon žalbe, naredne godine, Gotovina i Markač oslobođeni su od krivične odgovornosti.
Koordinatorka programa Ljudska prava, Tamara Milaš je kazala da sa dubokim razočaranjem i ozbiljnom zabrinutošću, osuđuju činjenicu da pravda u vezi sa zločinima tokom operacije Oluja nije zadovoljena, a krivično-pravni procesi nijesu izvedeni na valjan način.
"To predstavlja duboko ukorijenjenu nepravdu prema žrtvama i njihovim porodicama, kao i prema društvu u cjelini", kazala je Milaš.
Prema njenim riječima, neodgovarajući krivično-pravni procesi otežavaju mogućnost da krivci za zločine odgovaraju za svoja nedjela, čime se u značajnoj mjeri ugrožava osjećaj povjerenja u pravosudni sistem i državne institucije.
Uspostavljanje pravde za žrtve operacije Oluja predstavlja, kako je navela, osnovno ljudsko pravo, pa je neophodno da nadležne institucije i politički lideri preduzmu odgovarajuće korake kako bi obezbijedili pravedan i transparentan sistem.
"Koji će riješiti brojna pitanja nestalih, tragično nastradalih, njihovih porodica, raseljenih, komandne odgovornosti, reparacija i memorijalizacije, a koja duboko opterećuju kompletno društvo regiona", rekla je Milaš.
Milaš je upozorila i da se ne smije zanemariti činjenica o svakodnevnoj i političkoj zloupotrebi ove tragedije.
Ona je ocijenila da, umjesto fokusa na pomirenje i izgradnju bolje budućnosti, neodgovorni politički akteri instrumentalizuju patnju nevinih žrtava u cilju ostvarivanja vlastitih političkih ambicija.
"Kako bismo odali istinsku počast stradalima, moramo se ujediniti i osigurati da se ova važna istorijska lekcija koristi za izgradnju društva koje se zalaže za pravdu, istinu i pomirenje, a ne za političku manipulaciju", kazala je Milaš.
CGO je pozvao nadležne organe i političke aktere da preduzmu neophodne mjere kako bi se obezbijedio pravičan i civilizovan odnos prema ovom zločinu.
"Samo kroz adekvatnu primjenu zakona i odgovornih političkih narativa možemo izgraditi društvo koje poštuje žrtve, izbjegava njihovu političku zloupotrebu i osigurava da se zločini nikada ne zaborave i kao takvi ne ponove", poručili su iz ove nevladine organizacije.
Bonus video:
