Sanacija oštećene lamene balustrade reprezentativnog stepeništa ispod crkve Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju, završena je upravo pred blagdan Male Gospe, zahvaljujući zalaganju Kotorske biskupoije i prčanjskoog župnika don Željka Paskovića i pomoći donatora iz Njemačke.
Izazovan i težak posao obnove stepeništa ovog spomeniika kulture prve kategorije, a koje je prije više od trri godine oštetila podgorička kompanija "Ekoplant", obavila je specijalizovana firma "Klesarstvo Konavle". Ova kompanija na čijem je čelu meštar za rad sa kamenom i obnovu starih kamenih građevina, posebno spomenika kulture, Mihovil- Miho Šuljak, potrudila se da od dvadesetak oštećenih i polomljenih kamenih stubića, oko 60 odsto sačuva u originalu i rekonstruiše ih sastavljajući ih od originalnih polomljenih fragmenata.
Devet stubića je napravljeno nanovo kao replika, i to od kamena najsličnijeg korčulanskom "Vrniku", od koga su izvorni stubovi bili izrađeni. Riječ je o bračkom kamenu, koji je po sastavu skoro isti onom originalnom korištenom za izgradnju ovog stepeništa prije 110 godina.
"Klesarstvo Konavle" je inače, visokovlafikovani izvođač kada su u pitanju specifični radovi u kamenu na vrijednim starim objektima i spomencima kulture, a ta firma već je prije nekoliko godina radila u Boki na zahtjevnom poslu sanacije zvonika crkve Svetog Eustahija u Dobroti. Majstor Miho i njegova ekipa su i na vrlo osjetiljivom i zahtjevnom poslu obnove oštećene balustrade stepeništa crkve na Prčanju pokazali svu svoju vještinu, a čitav posao obavljen je po projektu sanacije i konzervacije koji je uradio specijalizovani arhitektonsko-konzervatorksi biro "Projektor" iz Tivta. Ovaj projekat je prethodno prihvatila i odobrila Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.
Dio balustrade od korčuanskog kamena reprezentativnog stepeništa, ispod crkve Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju uništen je 31. marta 2020. nepažnjom radnika podgoričke kompanije "Ekoplant". Radnici te firme koji su bili angažovani na uklanjanju debala od štetnog insekta - crvenog palminog surlaša, uništenih i osušenih stoljetnih stabala kanarskih palmi koje su rasle uz stepenište, vrlo su neoprezno i bez adekvate pripreme obavljali taj posao. Stoga je jedno veliko i teško deblo palme, posječeno u korenu, palo na stepenište i zdrobilo dio prelijepe stare ograde - balustrade od bračkog kamena. Time je stepeništu koje je po nacrtu arhitekte Milana Karlovca dovršeno 1913. godine, nanijeta velika šteta, a koja je tek sada obnovljena zahvaljujući donacijama, ali ne i odgovornosti "EKoplanta" koji je i prouzrokovao štetu na ovom zaštićenom spomeniku kulture prve kategorije.
Vlasnik i direktor te kompanije Željko Vidaković naime, iako je u startu priznao odgovornost te kompanije i obećao da će ona o svom trošku sanirati pričinjenu štetu na jedom od najljepših i najreprezantivnijih spomenika kulture u Boki Kotorskoj, svih ovih godina on to nije sproveo praksi. Novac je obezbijedila jedna crnogorska familija iz Berlina, koja je željala da ostane anonimna i koja je prije nekoliko mjeseci sama donirala sav novac neophodan za obnovu balustrade.
Sanacija štete koju je nanio "Ekoplant" koštala je ukupno 16.000 eura, a povodom završetka obnove dijela kamene ograde na stepeništu upravo pred vjerski praznik Male Gospe koji je i patron ove crkve, oglasio se i prčanjski župnik don Željko Pasković.
"Samo da napomenem da firma “Ekoplant” koja je na sve uši obećavala da će nadoknaditi štetu do dana današnjega nije uplatila niti euro. Toliko o patriotizmu bivšeg ministra u Vladi Crne Gore, gospodina Željka Vidakovića. Bog je pravedan" napisao je don Pasković na Fejsbuku. On se javno zahvalio anonimnoj crnogorskoj porodici iz Berlina na novčanoj donaciji koja je pokrila kompletnu sanaciju, autorki projekta obnove balustrade arhitektici-konzervatorki Katarini Nikolić i birou "Projektor" iz Tivta, kao i izvođaču radova firmi "Klesarstvo Konavle" koja je, kako je istakao sveštenik Pasković, "ispoštovala dogovor da sve bude gotovo prije Patrona - blagdana Male Gospe".
"Najviše od svih zahvaljujem se mojim župljanima na strpljenju, kojeg pojedini nisu imali, ali evo sad imaju priliku pa barem da pometu. Nadam se da će pojedini shvatiti da trebamo čuvati ono što je naše, onda nas neće ponižavati ko prije stigne. Ali ako mi ne čuvamo svoje i ako mi zapuštamo sve i nije nas briga, zašto se onda čudimo što nas drugi ponižavaju" napisao je don Pasković na Fejsbuku.
Kako je prije tri i po godine govorio Vidaković
Dva dana nakon što su radnici nestručnim šeganjem i obaranjem velike palme uništili dio balustrade na stepeništu ispod prčanjske đupne crkve, "Ekoplant" i njegov vlasnik i direktor Željko Vidaković javno su izrazili žaljenje zbog tog incidenta i spremnost da o svom trošku saniraju njegove posljedice.
Vidaković je tim povodom 2. aprila 2020. uputio dopis kabinetu tadašnjeg gradonačelnika Kotora Željka Aprcovića (DPS) u kome ga obavještava da su radnici njegove kompanije na Prčanju šegali palme po odluci Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove a "u vezi sa inicijativom Opštine Kotor od 14. februara", te da su "tom prilikom sasvim slučajno i nenamjerno, pričinili materijalnu štetu, oštetivši postojeću ogradu u dužini jednog podesta".
"Pričinjena šteta nije izazvana namjerno. U toku procesa rada i šeganja palme, stablo se izmaklo kontroli i neočekivano palo na ogradu u dužini od jednog podesta i polomilo je", napisao je Aprcoviću tada Vidaković.
Direktor i vlasnik „Ekoplanta“ u svom tadašnjem dopisu kotorskim vlastima naglasio je da je ta firma do sada uklonila "mnogo palmi u primorskim opštinama Crne Gore, kako na lično zadovoljstvo, tako i na zadovoljstvo naših građana".
"Žalimo zbog pričinjene štete i nastojaćemo čim nam uslovi koji trenutno vladaju u državi to dozvole, sanirati taj dio ograde i sve dovesti u prvobitno stanje", napisao je Vidaković.
Tada su inače, na snazi bile brojne restriktivne mjere na sprečavanju širenja pandemije koronavirusa, ali ni kada su one ukinute i situacija vraćena u normalu, "Ekoplant" nije ispunio riječ koju je početkom aprila 2020., javno dao njegov vlasnik i direktor Vidaković.
Bonus video:
