Krda divljih svinja proteklih dana napravila su ponovo ogromnu štetu na njivama sa krompirom i kukuruzom, kao i na livadama u Morači, tvrde mještani sela Bare, Đuđevina, Osreci, Ljuta…
Neki ratari svoje njive ogradili su redovima žice, takozvanim, “čobanicama”, ali pojedine njive od veprova nije odbranila ni ograda od armature i “ankerisani” stubovi.
Na taj način je njivu pokušao da sačuva Tihomir Jovanović, međutim, 15 divljih svinja su samo tokom jedne noći uništili sve zasade.
Miljan Rnković, poljoprivrednik iz Osredaka u Donjoj Morači, kaže da još uspijeva da nekako odbrani svoje njive, uz pomoć “čobanica”. Međutim, nije siguran da će to zaustaviti divlje svinje i u narednom periodu.
“Imam krompir, kukuruz, preko tri hiljade struka kupusa... Preduzeo sam sve mjere zaštite, ali kada krene krdo divljih svinja, nema odbrane. Jovanović je ogradio njivu armaturom ‘šesticom’, stubovi ‘ankerisani’ i ništa nije pomoglo. Divlje svinje su se toliko namnožile da su u Donjoj Morači postale kao domaće životinje”, kaže Rnković.
Podsjeća da je, prije nekoliko godina, mnogo uložio u proizvodnju ranog krompira, ali cijeli rod su uništila krda divljih svinja. Bila je, kaže Rnković, i komisija resornog ministarstva, predstavnici lovačkog društva i napravljen je zapisnik, ali ne i nadoknade štete. Rnković nadležnima poručuje da je neophodno da naprave promjene propisa koje se odnose na lovišta.
“Zakonodavac mora da kaže treba li naseljena područja, njive i voćnjaci da budu lovišta. Zar nije logičnije da prostor za lov bude u manje naseljenim mjestima, gdje nema obradivih površina”, pita on.
Veprovi su uništili naročito zasade kukuruza u Barama, a među njima je i njiva predsjednika te Mjesne zajednice Labuda Radovića.
On tvdi da je zasad na 1.200 metara kvadratnih potpuno uništen, te da “nije ostala nijedna stabljika neoštećena”.
“Nemoćni smo, šteta se ne može nadoknaditi, zakon je jednostavno na strani divljih svinja i lovačkih društava. Čak i kada dođe komisija sve se završi na zapisniku. Preko 40 godina sam aktivan na porodičnom imanju u Barama Moračkim. Ne pamtim da nam je jazavac ušao u njive, ali zato prošle i ove godine haraju divlje svinje. Njive ne liče na njive u plodnoj Donjoj Morači”, kaže Radović.
Iz lovačkog društva koje gazduje na tom području više puta su tvrdili da nijesu odgovorni za štetu koju nanose divlje svinje. Predsjednik LD “Manastir Morača” Petar Medenica, u oktobru prošle godine, odgovarajući na optužbe mještana, rekao je da su njihove tvrdnje “aktivirane predizbornom kampanjom”.
“Taj problem nije samo njihov, već on postoji svuda gdje su ozbiljna lovišta. Slovenija i sve ostale države u okruženju imaju taj problem. Pitanja o tome hoću li da nadoknadim štetu su smiješna, jer se mene ne tiču. Treba da znate da ja po zakonu moram na jednoj trećini lovišta uspostaviti zabran. Nijesam ja to propisao, to važi za svako lovište u Crnoj Gori. Divljač je državna svojina, a ne svojina LD. Mještani treba adekvatno da ograde i zaštite svoja imanja”, kazao je tada Medenica “Vijestima”.
Prema propisima, zahtjeve koji se odnose na štete koju pričini divljač mještani upućuju lovačkom društvu koje gazduje lovištem, Lovačkom savezu i Ministarstvu poljoprivrede. Prema članu 77 Zakona o divljači i lovstvu, za štetu koju pričini divljač, odgovoran je korisnik lovišta (LD).
Međutim, na osnovu Pravilnika o mjerama za sprečavanje šteta i načinu i postupku za ostvarivanje štete od divljači, vlasnici zemljišta dužni su, između ostalog, da svoje zasijane površine i stogove sijena ograđuju drvenom ili žičanom ogradom “na način koji onemogućava prolazak bilo kakve dlakave divljači”.
Bonus video:
