U Crnoj Gori se povećava broj osoba s invaliditetom (OSI) koje vode postupke, sporove i predmete pred pravosudnim organima, ali njihovi ishodi nisu zadovoljavajući, zbog čega bi trebalo edukovati zaposlene u pravosuđu o njihovim pravima kako bi ih na adekvatan način zaštitili.
To je saopštila izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić povodom Seminara o pristupu pravdi i mehanizmima zaštite od diskriminacije OSI, koji je ta organizacija organizovala u Bijelom Polju.
Vujačić je kazala da je ovo treći seminar koji je UMHCG organizovao na istu temu, a koji je namijen onima koji se bave ljudskim pravima i pristupom pravdi za OSI - zaposlene u sudstvu, tužilaštvu, notare/ke, advokate/ice, zaposleneu organima policije i inspekcijskim organima.
“Teme koje smo obradili tokom seminara su: modeli pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije prava OSI, izjednačavanje mogućnosti, univerzalni dizajn, razumne i proceduralne adaptacije, višestruka i intersekcijska diskriminacija, s osvrtom na teže oblike diskriminacije OSI, institutut besplatne pravne pomoći i načini komunikacije s OSI”, navela je Vujačić u izjavi za PR Centar.
Ukazala je da je važno da se službenici koji se bave pristupom pravdi vode modelom zasnovanim na ljudskim pravima, pojašnjavajući da on jedini uvažava sve principe ljudskih prava OSI koje drugi modeli ne uvažavaju ili ignorišu.
Na pitanje koliko su se učesnici seminara koje su organizovali do sad susreli u radu sa zaštitom prava OSI, Vujačić je kazala da u svom radu nisu imali dovoljno isustva u toj oblasti.
“Pitali smo učesnike seminara da li su se u praksi sreli sa primjerima zaštite prava OSI, a njihovi odgovori su nam pokazali da u ovoj oblasti nisu imali dovoljno iskustva, zbog čega je ovo tema koju konstatno treba pokretati i sprovoditi edukacije. Ne nekim seminarima smo govorili i o važnosti edukacije zaposlenih u zdravstvu kada su u pitanju prava OSI i model pristupa zasnovan na ljudskim pravima”, rekla je Vujačić.
Kazala je da su veliki dio seminara posvetili temi instituta poslovne sposobnosti, i negativnim efektima koje on nosi zbog neadekvatnog zakonodavsta i primjene u praksi.
“Polazi se od pretpostavke da su OSI nesposobne da samostalno donose odluke i upravljaju svojim životom, zbog čega se u Crnoj Gori koristi zamjensko odlučivanje umjesto podržanog odlučivanja koje propisuje Konvencija UN. U tom segmentu zdravstveni radnici uimaju značajnu odgovornost”, navela je Vujačić.
Ukazala je da ukoliko u dovoljnoj mjeri nema postupaka pred različitim institucijama, to znači da OSI nisu u dovoljnoj mjeri osnažene da pokreću takve postupke, bilo zbog nemogućnosti da pristupe različitim institucijama ili nepristupačnih procedura da bi se postupci pokrenuli ili vodili.
“Međutim, besplatno pravno savjetovalište, koje u UMHCG pružamo, pokazuje da se povećava broj OSI koje vode različite vrste postupaka, ali da njihovi ishodi nisu zadovoljavajući. To znači da treba edukovati sudije, tužioce i advokate da zastupaju OSI da bi na adekvatan način zaštitile svoja prava”, istakla je Vujačić.
Savjetnica u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Milena Krsmanović Iković, koja je bila trenerica na seminaru, kazala je je fokus njenog predavanja bilo pitanje pristupačnosti, proceduralnih i razumnih adaptacija i univerzalnog dizajna.
“Proceduralna adaptacija je izuzezno važna u postupcima pred organima javne vlasti, javnim službama, naročito sudovima. Proceduralna adaptacija predstavlja segment pristupačnosti i bezuslovna je obaveza. Pod proceduralnim adaptacijama podrazumijeva se širok opseg metoda, načina komunikacija, sredstava OSI u sudskom postupku”, rekla je Krsmanović Iković.
Pojasnila je da se OSI koja učestvuje u sudskom postupku mora dati pravo izbora kojom metodom komunikacija će se koristiti.
“Razumne adaptacije predstavljaju segment individualne pravde i uzimanja u obzir individualnih potreba OSI u datom kontekstu. Pristupačnost važi za sve OSI, a razumne adaptacije za osobu sa rijetkim oštećenjima. Tako možemo govoriti o razumnoj adaptaciji na radnom mjestu, školi, vaspitno-obrazovnoj ustanovi...Razumne adaptacije nekad ne znače novac, već samo malo više vremena i razumijevanja”, kazala je Krsmanović Iković.
Advokat iz Bijelog Polja Josip Božović kazao je da u svom dosadašnjem radu nije imao priliku da se susretne sa zaštitom prava OSI.
“To je bio motiv da učestvujemo u seminaru i naučim nešto novo. Na seminaru su bile jako interesantne teme. Govorilo se od istorije diskriminacije OSI do njihove integracije u društvu i zaštite njihovih prava kroz Konvencije, zakone i ostale akte”, rekao je Božović.
Ukazao je da je većina advokatskih i notarskih kancelarija nepristupačna za OSI nepristupačna za OSI, jer se nalaze u zgradama.
“Međutim, za razliku od sudova, advokati i notari imaju mogućnost da izađu na teren, uzmu potrebna punoćja i preuzmu ostalo što je potrebno kako bi OSI ostvarila prava. Raduje me što se u sudu u Bijelom Polju vrši adaptacija na način da su obezbijedili rampu i lift za OSI, kao i taktilne staze za osobe oštećenog vida”, kazao je Božović.
Prvi seminar na istu temu organizovan je u aprilu u Podgorici, dok je drugi održan u maju u Baru. Projekat "P(O)(S)tupc(I)ma do pravde OSI" sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava posredstvom Konkursa za NVO u 2022. u oblasti zaštite lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti.
Bonus video:
