U Crnoj Gori se najmanje deset hiljada porodica suočava sa nekim mentalnim izazovom, svijest o mentalnom zdravlju je jako niska, međusektorska saradnja u toj oblasti nije dovoljno razvijena, zbog čega je neophodno da svi budu svjesni da je to pitanje kolektivna odgovornost.
To je kako prenosi PR Centar poručeno na nacionalnoj konferenciji „(mo)MENTALNO zdravlje!, koju je NVO CAZAS organizovala povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava pod sloganom „Naš um, naša prava!“.
Programska direktorica NVO CAZAS, Sanja Šišović, rekla je da su u prethodnih deset mjeseci aktivno radili na realizaciji Projekta “Momentalno zdravlje” i da su sarađivali sa više od 20 profesionalaca iz oblasti mentalnog zdravlja u procesu izrade analiza potreba, smjernica, ali i prikupljanja raznih podataka.
“Uspješno smo obučili više od 40 osoba za reagovanje u kriznim situacijama, tj. pružanje prvih intervencija u očuvanju mentalnog zdravlja u krizi, ali i kreirali metodološke smjernice za iste. Posebno smo ponosni na to što smo obezbijedili više od 100 besplatnih sesija savjetovanja sa psihoterapeutima za građane i građanke sa posebnim fokusom na ranjive grupe”, istakla je Šišović.
Prikupljanjem podataka, saradnjom sa stručnjacima, ali i aktivnim radom na terenu, kako je rekla, mapirani su brojni izazovi, uočeni sjajni primjeri dobre prakse, “ali smo se i uvjerili u potrebe koje prevazilaze dostupne kapacitete”.
Ukazala je da je tokom 2022. godine u Crnoj Gori registrovano oko deset hiljada novih slučajeva mentalnih poremećaja, prema podacima Instituta za javno zdravlje koji su prikupljeni kroz mehanizam slobodnog pristupa informacijama.
“U prvoj polovini ove godine registrovano je nešto više od četiri i po hiljade, odnosno preko 15 hiljada onih koji su se zbog ovih dijagnoza javljali izabranom ljekaru. Ako samo analiziramo sve ove brojke dolazimo do zaključka da mi u Crnoj Gori u ovom trenutku imamo najmanje deset hiljada porodica, koje se suočavaju sa nekim mentalnim izazovom”, ukazala je Šišović.
Prema njenim riječima, međusektorska saradnja u toj oblasti nije razvijena.
“Mentalno zdravlje ne može biti samo pitanje resora zdravstvene zaštite. Ono je prilično multidimenzijalno pitanje i primjećujemo da ne postoji dovoljna umreženost sa drugim sektorima i to se naročito vidi kada se jave kompleksniji problemi”, primijetila je Šišović.
Ukazala je da u Crnoj Gori postoji jako niska svijet o mentalnom zdravlju i o tome što su mentalni izazovi, čak i među zdravstvenim radnicima.
“Neki podaci SZO ukazuju da u zemljama koje su manje razvijene i u zemljama u razvoju imamo takvu situaciju da preko 80 odsto osoba koje žive sa mentalnim izazovima nikada ne bude tretirano”, rekla je Šišović.
Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, rekla je da podaci SZO pokazuju da jedna od sedam osoba u regionu Evrope živi sa nekim mentalnim problemom.
“Ono što nas u SZO dodatno zabrinjava jeste što vidimo da jako mali broj osoba koje žive sa mentalnim problemom dobiju potrebnu podršku u smislu zdravstvene usluge ili bilo koje druge podrške. Jednako zabrinjava i što je veliki broj ljudi koji žive sa bremenom mentalnog problema i dalje stigmatizirano, diskriminisano i imaju slabije i lošije šanse kada je riječ o zapošljavanju i veće šanse da ostanu bez posla”, objasnila je Brajović.
Ukazala je da se od 2017. do 2020. godine smanjio broj zdravstveih radnika koji se mobilišu i rade u oblasti pružanja servisa za mentalno zdravlje.
Brajović je predstavila nalaze Istraživanja koje je sprovedeno na uzorku od 280 hiljada djevojčica i dječaka uzrasta 11, 13 i 15 godina iz 44 zemlje širom regiona Evrope.
“Radi se o istraživanju o zdravstvenom ponašanju u populaciji djece školskog uzrasta. To istraživanje nam pokazuje da se četvrtina djevojčica uzrasta 15 godina osjeća usamljeno u kontinuitetu, a znamo koliko je usamljenost rizičan faktor za nastanak drugih mentalnih problema. Istraživanje nam kaže da se trećina adolescenata osjeća nervozno ili iziritirano više od jednom tokom sedmice”, navela je Brajović.
Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da 30 odsto dječaka i djevojčica već imaju problem sa spavanjem, a da je 25 odsto njih nezadovoljno svojim životom.
“Svaki peti ispitanik je izjavio da ima glavobolju više puta sedmično. Ovo su bez sumnje, za nas u SZO zaista zabrinjavajući podaci”, kazala je Brajović.
Preporuka SZO je da svi treba da preispitaju koncept modela pružanja sesvisa za mentalno zdravlje, a Vlade odnosno kreatori politika da osluškuju šta se dešava sa građanima i da čuju šta im poručuju zdravstveni radnici.
“Preporuka SZO je da se u mentalno zdravlje ulaže pametno. Moramo da shvatimo da je mentalno zdravlje stvar kolektivne odgovornosti cjelokupnog drušva i svih sektora”, rekla je Brajović.
Prema podacima SZO, kako je navela, za region Evrope, udio zdravstvenog budžeta koji se izdvaja za mentalno zdravlje iznosi samo 3,6 odsto.
“Neohodno je da zemlje ulažu u prevenciju, u promociju mentalnog zdravlja i da na taj način pokušaju da naprave zdravi balans sa ulaganjima u liječenje i rehabilitaciju”, istakla je Brajović.
Direktorica Direktorata za javno zdravlje, prekursore i kozmetičke proizvode u Ministarstvu zdravlja, dr Ivana Živković, kazala je da je odgovornost zdravstvenog sistema i društva u cjelini da stvore sistem koji svakom građaninu obezbjeđuje pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti kada je riječ o mentalnom i uopšte zdravlju.
“To uključuje i jačanje javne svijesti, obrazovanje i destigmatizaciju mentalnih oboljenja. Pored ulaganja u infrastrukturu i obezbjeđivanja kvalitetne zdravstvene zaštite, prateći norme i standarde i uz poštovanje svih prava pacijenata, moram naglasiti da je pitanje mentalnog zdravlja pitanje čitavog društva, ne samo zdravstvenog sistema”, poručila je Živković.
Direktor Diretorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja, Luka Đukanović kazao je da je počela izgradnja nove Klinike za mentalno zdravlje, čija je vrijednost oko osam miliona eura.
“Grubi radovi su završeni, sada su lijepi radovi i početkom sljedeće godine će klinika biti funkcionalna, što je veoma bitan podatak”, rekao je Đukanović.
Smatra da se u Crnoj Gori nedovoljno koriste prirodni potencijali kada je u pitanju prevencija mentalnog zdravlja.
“Opšte je poznato da boravak i aktivno djelovanje u prirodi, na crnogorskim selima, može da preventivno utiče na mentalno zdravlje svakog pojedinca i pozivam da se svi okrenemo preventivi i u narednom periodu se fokusiramo na boravak u prirodi”, pozvao je Đukanović.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Mirjana Radović, objasnila je da veliki broj lica koja izdržavaju kaznu zatvora prigovaraju na nedovoljno prisustvo psihijatra.
“Tretman u UIKS-u se uglavnom svodi na farmako tretman, što znači da je plan individualnog ili terapijskog rada zanemaren usljed nedovoljnog kapaciteta zdravstvene službe u UIKS-u”, rekla je Radović.
Nalazi iz Specijalne bolnice za psihijatriju, kako je rekla, nisu zadovoljavajući i bolnica je opterećena socijalnim pacijentima “otprilike je uvijek riječ o jednoj trećini lica za čijim je liječenjem odavno prestala potreba, ali oni nastavljaju da borave u bolnici, jer nemaju gdje drugo da odu”.
Kazala je da ne postoji kontinuirana briga za kadar i ne može se očekivati da nedovoljno motivisan, plaćen, zaštićen i obučen kadar radi posao na pravi način.
“Kada su u pitanju odjeljenja psihijatrije koja obilazimo, a obilazimo ih u Nikšiću I Bijelom Polju, iako su materijalni uslovi vrlo dobri, ne možemo da kažemo da smo zadovoljni individualnim pristupom”, rekla je Radović.
Ukazala je da je nedopustivo da u Crnoj Gori trenutno ne postoje uslovi da se hospitalno liječe maloljetnici.
Radović smatra da se problemu ne pristupa sistemski i da nije dobra primjena Stretegije.
“Nikako nismo zadovoljni primljenom Strategije i ne mislimo da je dobar način da se pristupi izradi nove bez da se pošteno sagleda šta je urađeno u prethodnom peripodu, šta je moglo više biti urađeno”, rekla je Radović.
Konferencija je okupila ključne aktere i profesionalce u oblasti mentalnog zdravlja i pokrenula dijalog o trenutnom stanju u ovoj oblasti, mogućnostima i izazovima sistema brige o mentalnom zdravlju u Crnoj Gori, pravima osoba sa mentalnim izazovima kao i servisima podrške u zajednici.
Aktivnost se realizuje u okviru projekta (Mo)mentalno zdravlje podržanog kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Bonus video:
