Već drugu godinu zaredom Univerzitet je dom Nobelovaca. U svijetu nauke i istraživanja ne postoje geografske granice, a nauka je sila koja neprekidno mijenja svijet.
To je na drugom po redu međunarodnom naučnom skupu "Dani dijaspore i prijatelja Crne Gore 2023." kazao rektor Univerziteta Crne Gore (UCG) Vladimir Božović.
"Naviru brojna pitanja kada je riječ o nauci, a tipičan primjer je naraštaj nivoa mora vještacke inteligencije. Ne želimo visokotehnološku, apatičnu i hladnokrvnu civilizaciju u kojoj je čovjek puka statistička jedinica", rekao je rektor UCG.
Kazao je da razvoj nauke ne smije biti u konfliktu sa njegovanjem tradicije.
"Ovo naše okupljanje ima dvije dimenzije - naučnu i da vam pokažemo da nas daljine ipak nijesu udaljile...", kazao je Božović, dodajući da vjeruje da će današnji naučni skup postati dio tradicije.
Ministarka nauke i tehnološkog razvoja Biljana Šćepanović kazala je da im je nauka zajednička poveznica.
"I nauka i Crna Gora su u našim venama i snažno nas povezuju. Ovo nije samo naučna konferencija, već u nama budi i emocije... srećna sam što sam ovdje, i to po drugi put na poziciji ministarke. Vjerujem da je druga konferencija samo početak jake tradicije...", rekla je Šćepanović.
Ministarka smatra da je ovo sjajna prilika i za mlade naučnice i naučnike da se povežu.
"Jači smo zajedno. Malobrojnost ne poznaje zakone statistike. To ne utiče na naše odnose. U ime UCG sam srećna i zahvalna što smo okupili ovoliko stručnjaka iz oblasti nauke danas... Dobro došli u moju državu. Sigurna sam da ćete se lijepo provesti ovih dana...", kazala je ona.
Akademik Predrag Miranović čestitao je UCG na "sjajnoj organizaciji Dana dijaspore".
"Nadam se da će ova manifestacija biti podstrek našim kolegama iz društvenih nauka... Radujem se što ću čuti predavanja mojih kolega iz dijaspore, a koje nisam odavno vidio."
Profesor Elvis Ahmetović istakao je da naučni simfozijum bitan za region i Crnu Goru, jer omogućava razmjenu znanja ljudi iz dijaspore.
"Naročito je bitno za mlade talente koji mogu doprinijeti brzom razvoju društva. U ime Bosne i Hercegovine, čestitam Vam na organizovanju ovog simfozijuma koji može biti primjer mnogim drugim iz regiona... Iskreno se nadam da ćete nastaviti da organizujete ovaj simfozijum. Ulaganjem u razvoj nauke uticaće na brz razvoj crnogorskog društva. Afirmacijom nauke doći će i do razvoja obrazovanja", kazao je Ahmetović.
Novoselov: Nauka bi morala ubrzanije da se razvija
Nobelovac Konstantin Kostja Novoselov kazao je da već 18 sati uživa u "čarima Crne Gore".
"Dvodimenzionalni materijali mogu biti jako stabilni za istrazivanje. Jako su skupi... U budućnosti ih možemo sve više vidjeti u industriji automobila", rekao je Novoselov.
Istakao je da je masovna produkcija grafena i tako se najbolje uočava njegova neobična primjena.
"Kompanija VeChain nudi brojne grantove za crnogorske studente koji su zainteresovani za tehnonologije samoodrživosti, ili žele da uđu u svijet blokčejna", rekao je.
Objasnio je da je transfuzija materijala odavno predmet polemike, a to je i demonstrirao na primjeru poznatog filma naučne fantastike "Terminator 2".
"Naša tehnologija, u 2023. godini, nije ni blizu mašti reditelja filma Terminator iz 1991... Potrebno je u potpunosti razviti sisteme, ne samo njihove pojedinačne djelove", objasnio je Novoselov.
Kazao je i da se nerijetko postavljaju pitanja u nauci da li možemo ostvariti efikasan nivo funkcionalnosti na "samo nivou materije".
"To su jako teška pitanja na koja još uvijek nemamo konkretan odgovor. Nauka bi umnogome morala ubrzanije da se razvija... Još uvijek nemamo rješenje za sve, ali radimo na tome polako...", kazao je Nobelovac.
Akademiku Ivanu Božoviću zvanje počasnog profesora
Akademiku Ivanu Božoviću dodijeljeno je zvanje počasnog profesora na Univerzitetu Crne Gore.
"Dugo sam bio u Americi. Ovu nagradu ću shvatiti kao izazov da budem još bolji i da odgovorim na naučne izazove budućnosti... Misija nam je da privučemo mlade da se bave naukom bez obzira na to gdje su...", rekao je.
Bonus video:
