Otpad izaziva dugotrajnu prijetnju životnoj sredini koji ima posljedice na naš život. Njime se unižava i svjetski izgled jedne države.
To je na konferenciji za medije, povodom predstavljanja revizije sakupljenog otpada u akciji "EU Beach Clean up day", kazala ambasadorka Francuske An Mari Maske.
Ambasadorka je istakla da je čar akcije čišćenja otpada ta što uključuje sve stanovnike Crne Gore.
"Ko god da ste, dobro došli ste da date svoj doprinos u čiščenju... Situacija na riječnim plažama je samo vrh ledenog brijega. Zajedno se, pored klimatske krize, suočavamo i sa prijetnom masovnog otpada", ocijenila je Maske.
Smatra da je zajednička akcija jedini način da se otkloni otpad i unaprijedi život u Crnoj Gori.
"Međunarodna saradnja je krucijalna. Planiramo da objavimo agendu koja će, nadamo se, biti pravno obavezujuća, a kojom će se uticati na smanjenje nivo otpada u svijetu", rekla je.
Ambasadorka Češke Janina Hrebičkova kazala je akcija čišćenja od velike važnosti, ne samo socijalno-političke, već društvene.
"Iz iskustva Češke ukljanjanje otpada je alfa i omega svega. Ovo je od značaja za buduće generacije, a naša inicijativa će im pomoći da sredina bude čistija... Moramo da unaprijedimo količinu otpada koju recikliramo. Naš cilj je da podijelimo primjere dobre i loše prakse, kao i da podržimo jedni druge", rekla je Hrebičkova.
Programska menadžerka NVO Zero Waste Montenegro Vanja Cicmil kazala je da je Međunarodni dan čišćenja obala organizovan kako bi se skrenula pažnja na zagađenje riječnih tokova i mora.
"Raduje nas što nam je dosta kompanija pomoglo. Ove godine smo pokupili dvije i po tone otpada sa 325 volontera. Sakupili smo 325 kesa otpada. Ovo nam govori da je ambalaža za pakovanje dominantna među otpadom. Od 3.262 komada ambalaža za piće, 582 čini gazirano. Zatim mineralna voda, kao i razni negazirani sokovi", objasnila je Cicmil.
Istakla je da se situacija promijenila u odnosu na prošlu godinu u korist staklenih flaša.
"Tokom 2022. više od 50 odsto analiziranog otpada činile su plastične boce", rekla je Cicmil.
Zahtjev te NVO, kaže Cicmil, je redizajn ambalaže kako bi ona bila višekratna.
"Treba izbjegavati lažna rješenja poput razgradive plastike. Tu spada i izbjegavanje ekomanipulacije... Ne postoje kapaciteti reciklaže koji će ogromnu količinu jednokratnih ambalaža eliminisati... Potrebno je da se javno odrede kada i kako će smanjiti svoj uticaj u budućnosti", ocijenila je programska menadžerka.
Cicmil je kazala da je potrebno ograničiti upotrebu određene jednokratne ambalaže, ali i zabraniti sve plastične kese.
"Jasna komunikacija sa građanima je jako bitna. Oni nijesu dovoljno informisani, a to smo imali priliku da uvidimo", kazala je Cicmil.
Bonus video:
