Crnogorske šume su odavno bolesne, u simboličkom smislu zbog lošeg gazdovanja i prekomjerne sječe, a u bukvalnom zbog požara, sušenja i najezde štetnog insekta potkornjaka koji pustoši stabla, prije svega na sjeveru.
To potvrđuju i zvanični podaci, prema kojima je čak 20 odsto šumskih sastojina u raznim fazama degradacije, a prema nezvaničnim znatno više.
Jedan od razloga, kako navode sagovornici “Vijesti”, jeste i što koncesionari sjeku samo zdrava stabla, a bolesna i izvaljena ostavljaju, iako im je obaveza, osim sječe, i briga za šumu.
“Nestručno gazdovanje šumama glavni je razlog ubrzanog sušenja zbog potkornjaka. Ako ne uklonite stablo sa potkornjacima sada, sljedećeg proljeća ono može da uzrokuje sušenje 1.000 zdravih stabala. Crna Gora nema pravilnik za uspostavljanje šumskog reda, čime su stvoreni uslovi za nered koji iza sebe ostavljaju oni koji su dobili šume na sječu, odnosno na upravljanje. To je i dovelo do toga da je sumanuta sječa uzrokovala da se sijeku najbolja i najvrijednija stabla, a bolesna se ostavljaju u šumi. Upravo ta bolesna stabla su prenosila bolest sve brže i brže. Inspekcija često nije mogla da kazni krivca jer projektom nije predviđeno uklanjanje bolesnog stabla. Tako smo ušli u začarani krug iz kojeg možemo izaći kada se ukine koncesioni sistem gazdovanja šumama”, kazao je “Vijestima” biolog Vuk Iković.
Interesi pojedinaca jači od javnog dobra
Borba protiv potkornjaka podrazumijeva sanitarnu sječu, postavljanje takozvanih feromonskih zamki i lovnih stabala, koja podrazumijeva sječu i njihovo postavljanje na mjestima gdje se procijeni da može doći ili je došlo do većeg prenamnožavanja.
Predsjednik Ekološkog društva “Breznica” Milorad Mitrović navodi da se o tome sporadično govorilo u posljednjih petnaestak godina, ali da stvarne volje da se nešto značajnije uradi nije bilo.
“Strašno je pogledati na šta liči Ljubišnja nakon ‘gazdovanja’ koncesionara ‘Vektre Jakić’, koja je bila dužna da uradi sanitarnu sječu i gasi požare, ali ništa od toga nije radila. Sada je skoro istovjetna situacija na planini Kovač. Ako budemo odlagali, uz ovoliku sječu, ostaćemo bez šuma. Nadležni tvrde da je godišnji prirast 2,5 odsto, ali nema šanse da toliko može biti, uz ovoliku legalnu i ilegalnu sječu, požare i sušenje šuma”, smatra Mitrović.
I direktorica “Green Homea” Azra Vuković upozorava da je trenutno stanje šuma loše.
“Iako je Crna Gora zemlja bogata šumama, ne možemo se pohvaliti njihovim održivim korišćenjem. Posljednja Nacionalna inventura šuma je urađena 2010. godine i pokazala da je pod šumama 59,9 odsto teritorije, dok je dodatnih 9,8 odsto pod šumskim zemljištem. Te brojke danas sigurno nisu iste”, kazala je ona.
Iković navodi da je za rješenje problema potreban adekvatan zakon, plan, hitno uklanjanje zaraženih stabala i uredno postavljanje klopki uz sistem praćenja stanja.
“Prije svega, treba nam politička volja koja će se voditi principima nauke i javnog dobra, a ne skrivenim interesima pojedinaca. Oko 70 odsto crnogorskih šuma je neuređeno. Ako nemate plan za uređenje onda svaki mali problem, poput širenja potkornjaka, ubrzo se pretvara u veliku ekonomsku, ekološku i društvenu štetu”, kazao je Iković.
On je naveo da do sada nije raspisivan tender za uklanjanje zaraženih stabala i da je na pojedinim područjima postavljan duplo manji broj klopki nego što je propisano.
“Kada se pojavi potkornjak tada možemo prepustiti šumskom ekosistemu da se sam izbori sa najezdom ovog insekta ili čovjek može da nastavi da se miješa u ovaj sistem tako što će pokrenuti hitno uklanjanje zaraženih stabala koja se moraju iznijeti vani i pretvoriti u pelet, ne nikako za građevinski materijal ili namještaj”, kazao je Iković.
Stabilnost šuma (ni)je ugrožena
Podaci iz Izvještaja Uprave za gazdovanje šumama i lovištima o zdravstvenom stanju šuma u prošloj godini pokazuju da je na području Crne Gore prošle godine u požarima uništeno 3.250 hektara državnih i privatnih šuma, opožareno je oko 228.000 metara kubnih drvne mase, a pričinjena šteta procijenjena je na 3,22 miliona eura. Značajnu štetu nanijele su i šumokradice posjekavši više od 4.700 metara kubnih drveta.
Govoreći o zdravstvenom stanju crnogorskih šuma, u dokumentu se zaključuje da “dugoročna stabilnost i otpornost šuma u Crnoj Gori nije ugrožena”, uprkos pojavi sušenja stabala.
“U Crnoj Gori pojava značajnijeg sušenja šuma zabilježena je u 2014. godini u područnoj jedinici Pljevlja, gazdinska jedinica ‘Ljubišnja’, kada je konstatovano sušenje šuma u količini od 78.000 metara kubnih. Pored toga, konstatovano je sušenje šuma manjeg obima i u ostalim šumskim sastojinama na području Pljevalja, kao i na prostorima Nacionalnog parka “Durmitor” i Nacionalnog parka “Prokletije”. Te pojave su konstatovane na manjim površinama, uglavnom u djelovima šuma gdje je došlo do snjegoizvala i vjetroizvala, a koje nijesu uklonjene iz šume sanitarnim mjerama”, konstatuje se u dokumentu.
Prošle godine najveće sušenje šuma registrovano je u Pljevljima, gdje se procjenjuje da je osušeno oko 5,2 hiljade metara kubnih drvne mase. Najviše u gazdinskoj jedinici Kovač. Poslije Pljevalja, najviše posušenih stabala registrovano je u Plavu i Beranama.
“U prvom kvartalu 2023. godine evidentirana je takođe znatna količina drvne mase koja je u fazi sušenja ili suva. S obzirom na to da nije utvrđen konkretan uzrok sušenja šuma u ovim područnim jedinicama, hitno se pristupilo postavljanju feromonskih klopki vodeći računa o pravilnom izboru lokacije. U narednom periodu, komisijski sa nivoa kapaciteta Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, obići će se teren i pokušati utvrditi uzrok ove pojave, kao i dati preporuke za postupanje. Takođe, u pravcu utvrđivanja uzroka pojave sušenja šuma, potrebno je angažovanje naučnoistraživačkih institucija iz oblasti šumarstva”, konstatuje se u Izvještaju.
Na udaru šume u šest opština
Sagovornici “Vijesti” jedinstveni su u stavu da se radi o minimiziranju problema, da je stanje alarmantno, a napredovanje potkornjaka odavno izmaklo kontroli, da se postavlja po 40 feromonskih zamki, na teritoriji na kojoj ozbiljne države postavljaju po 1.500, ali i da se postavljaju klopke kojima je odavno istekao rok trajanja.
Te tvrdnje su ranije demantovali iz Uprave i naveli da su, tokom prošle godine, “na brojnim lokalitetima postavljene feromonske klopke i feromonski preparati za utvrđivanje brojnosti potkornjaka”. Klopke su, navodno, postavljene u područnim jedinicama Pljevlja, Žabljak, Plužine, Bijelo Polje, Berane, Rožaje, Mojkovac, Plav, Gusinje, Nikšić, Andrijevica i Šavnik.
“U šumama u državnom vlasništvu ukupno su postavljene 302 klopke, a oko 138 u područnoj jedinici Pljevlja, gdje je intenzitet napada bio najveći posebno u gazdinskoj jedinici Ljubišnja. U toj gazdinskoj jedinici, konstatuju iz Uprave, problem je eskalirao, prije svega zbog dugogodišnjeg neblagovremenog uklanjanja ‘sanitara’. To je prouzrokovalo invazije napada potkornjaka koji je sada i primarni uzročnik sušenja stabala smrče i jele. Minule godine, u skladu sa preporukom Komisije, formirane na incijativu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, postavljeno je i dodatnih 69 feromonskih klopki u toj gazdinskoj jedinici. To je dalo rezultate, pa je stanje šuma u tom području na znatno boljem nivou”.
U avgustu su iz Uprave kazali da su šume u šest sjevernih opština na udaru ove štetočine.
Zabrinjavajuće je što su šume oboljele i tamo gdje je sječa zabranjena - u nacionalnim parkovima.
Iz Udruženja drvoprerađivača Plava juče su zatražili da se pod hitno pristupi uklanjanju oštećenih, porušenih i oboljelih stabala sa područja koje zahvata Nacionalni park “Prokletije”. Kazali su da izvaljena, oboljela i osušena stabla prijete da prenesu bolest na zdravi dio šume.
“Zna se da oko 70 odsto državnih šuma na području plavske opštine pripada nacionalnom parku, dok preostalih 30 odsto šuma koriste privilegovani koncesionari. U svemu tome narod muku muči kako da obezbijedi grijanje za zimu. Zato građanima treba, uz određenu nadoknadu, ustupiti oštećena stabla kao bi od toga izvukli neku korist i time ujedno pomogli da se spasi zdrava šuma. To treba uraditi odmah, jer već sljedeće godine ta stabla će satrunuti i neće moći da se iskoriste ni za ogrev”, navode oni.
Iz Agencije za zaštitu životne sredine su ranije saopštili da su za samo nekoliko dana obilaska Nacionalnog parka “Durmitor” pronašli skoro 1000 kubika ilegalno posječene šume što je izazvalo sušenje na hiljade ostalih stabala.
Direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) Vladimir Martinović inicirao je sastanak sa Agencijom radi zajedničkog reješenje problem u Nacionalnom parku Prokletije.
“Predstavnici JPNPCG informisali su da je već aplicirano za sredstva namijenjena nabavci feromonskih klopki, koje su ključne u borbi protiv potkornjaka. Agencija će, u skladu sa svojim mogućnostima, takođe izdvojiti sredstva za kupovinu i donaciju klopki Nacionalnim parkovima. Naredni korak je prikupljanje podataka o šteti koja je nastala usljed sušenja stabala. Jesen i zima su idealno vrijeme za pribavljanje ovih podataka, te je planiramo zajedno sa eko volonterima, koristeći njihove dronove i infrastrukturu, mapiranje pogođenih područja. Na osnovu tih podataka razradićemo detaljan izveštaj i izraditi sanacioni plan, koji će biti predstavljen Vladi na razmatranje sa ciljem da već početkom proljeća budemo spremni za postavljanje feromonskih klopki, kada se i očekuje ponovno javljanje potkornjaka”.
Za godinu 97 šumskih požara
Lani je registrovano 97 šumskih požara. Najviše državne šume prošle godine je stradalo u Kolašinu i Kotoru. U državnim šumama opožareno je oko 1.519 hektara, a u privatnim 1.731 hektar.
Prema evidenciji Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, za posljednjih pet godina pojavljuje se godišnje oko 30 korisnika šuma, koji su shodno Zakonu o zaštiti i spasavanju obavezni da učestvuju u zaštiti šuma od požara, piše u Izvještaju.
“Na način što su dužni da u slučaju požara stave na raspolaganje materijalno-tehnička sredstva i ljudstvo u funkciju zaštite. Sredstva za zaštitu od požara kod ovih subjekata su ograničena na radne mašine u šumarstvu, dok osnovna zaštitna oprema za gašenje požara nedostaje. Riječ je o ugovorima o korišćenju šuma u državnoj svojini prodajom drveta u dubećem stanju, kojim nijesu precizirane obaveze na pružanju i sprovođenju zaštite od požara. S obzirom na to da korisnici kupuju drvo u dubećem stanju, onda se podrazumijeva da oni vode računa da onu šumu/drvo koje su kupili i štite od požara. Takođe, korisnik je Ugovorom u obavezi da o svom trošku izvodi radove na izgradnji i održavanju puteva i njihovoj prohodnosti za područja koja dobiju na korišćenje, u skladu sa planskim dokumentima i zakonom, što je jedna od važnih komponenti u zaštiti šuma od požara”, navodi se u izvještaju.
Azra Vuković upozorava da su šumski požari “još jedan uzrok gubitka šumskih ekosistema”.
“Usljed klimatskih promjena povećava se rizik od nastanka požara. Naučne su procjene da će se tokom ovog vijeka povećavati spaljene površine 40 do 100 odsto na području Mediterana. U najvećem broju slučajeva šumske požare izaziva čovjek. Kada govorimo o šteti koju izaziva pretjerana i neplanska sječa šuma, uglavnom se govori o ekonomskim parametrima. Međutim, šteta koja nastaje usljed gubitka šuma je sveobuhvatna i ne treba je posmatrati samo kroz finansijske gubitke i gubitke u drvnoj masi”, kaže ona.
Navodi da šuma nije samo drvo ili samo stanište za biljne i životinjske vrste koje u njoj žive.
“Uloga šuma je višestruka. Šuma ima ulogu u prevenciji erozije zemljišta, posebno na terenima sa visokim nagibom. Na područjima na kojima je šuma oštećena ili uništena postoji značajno veći rizik od nastanka erozije. Na područjima koje su zimi pokrivene snijegom, upravo šume smanjuju rizik od lavina i naglog topljenja snijega. Šume ne dozvoljava da voda lako ispari i pomaže u infiltraciji vode i nutrijenata u podzemne slojeve iz kojih nam se vraća u formi izvora vode. Šuma, u fazi rasta, apsorbuje ugljen-dioksid a stanište je i za vrste koje se koriste u medicinske svrhe. Šuma utiče na mikroklimatske uslove smanjujući temperature u ljetnjim mjesecima. I na kraju, šuma je resurs za drvoprerađivačku i papirnu industriju. Uništavanjem šume, gube se sve gore navedene funkcije. Voda koja pada na zemlju skida zemljište, stvara se opasnost od poplava, gubimo izvore vode”.
Potkornjak poharao stabla
Pojava potkornjaka u značajnijem smislu registrovana je u izvještaju o zdravstvenom stanju šuma za 2015. godinu. Najveće prenamnoženje štetnih insekata potkornjaka registrovano je u šumama na području Pljevalja. Ono je, kako se navodi, posljedica požara iz 2007. i 2012. godine, velikih sniježnih padavina i olujnih vjetrova u 2010. godini, kao i ekstremne suše tokom 2012. godine. Pored toga, činjenica da sanitarne sječe u šumama jednim dijelom izostaju, predstavljaju dodatan razlog pojave potkornjaka.
U izvještaju je ocijenjeno da je na Ljubišnji, koncesionom području kompanije “Vektra Jakić”, već osušeno 100.000 kubika, uglavnom smrče.
“U gazdinskoj jedinici ‘Ljubišnja’ na koncesionom području ‘Vektre Jakić’ procjenjuje se da ima još 50.000 kubika sanitarnog drveta zahvaćenog sušenjem, koje količine nijesu doznačene, a što ide u prilog činjenici da je zdravstveno stanje šuma u Ljubišnji veoma ugroženo”, navodi se u tadašnjem izvještaju o stanju šuma.
Nakon požara iz 2012. godine, Vlada je 2013. usvojila Plan sanacije šuma degradiranih šumskim požarima.
DRI: Za pet godina izgorjelo 3,4 odsto teritorije Crne Gore, odnosno sedam procenata šuma
Državna revizorska institucija u ovogodišnjem nalazu poslovanja Uprave za šume konstatovala je da je za posljednjih pet godina izgorjelo sedam odsto šuma
Za pet godina je izgorjelo 3,4 odsto teritorije Crne Gore ili sedam odsto teritorije pod šumama, odnosno 47.541 hektar, utvrdila je DRI.
Uprava za šume dobila je negativno mišljenje od DRI na reviziju pravilnosti u 2021. godinu i čak 52 preporuke. Vrhovna revizija je utvrdila da državna uprava nije uskladila poslovanje sa 11 zakona. Nalaz koji je potpisao član Senata Zoran Jelić poslat je Vrhovnom državnom tužilaštvu, ministru poljoprivrede i Skupštini.
Revizijom je utvrđeno da su u 2021. godini u državnim šumama bilo 72 požara na površini od 2.376 hektara, dok je u privatnim šumama bilo 81 požar na površini od 14.075 hektara.
“Ukupno su u 2021. godini izgorjela 17.102 hektara šumske površine, a posljednjih pet godina izgorio je 47.541 hektar šuma ili 475 kilometara površine Crne Gore, što je 3,4 odsto teritorije Crne Gore ili oko sedam odsto teritorije pod šumama. Ovo su pokazatelji ugroženosti prirode i životne sredine Crne Gore od požara koji su u najvećem broju slučajeva posljedica nemara i nesavjesnog ponašanja ljudi”, piše u izvještaju DRI.
Ukazali su i da je u 2021. godini zasađeno samo 146.005 komada sadnica i preporučili Upravi da planira pošumljavanje znatno većih površina.
DRI je utvrdila da Uprava nema informacioni sistem za šume i šumarstvo, iako je ta obaveza propisana članom 25 Zakona o šumama. Takođe su utvrdili i da su u periodu od 2014. do 2021. godine planirana budžetska sredstva za izradu plana gazdovanja šumama u kontinuitetu manja od potrebnih, što je uzrokovano kašnjenjem u izradi planova.
Bonus video:
