Udruženje pomorskih kapetana zatražilo je da nadležne državne institucije odrede zone separatne plovidbe i sidrišta u Kotorskom zalivu, te analiziraju hidrografske, okeanografske i meteorološke prilike u tom dijelu Boke Kotorske prije nego što se Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (nekadašnje Ministarstvo kapitalnih investicija - MKI) izjasni o zahtjevu menadžmenta preduzeća Luka Kotor o izgradnji i postavljanju nove lučke infrastrukture za privez kruzera.
Menadžment Luke Kotor, vezano sa ispunjavanje uslova iz koncesionog ugovora koji ta firma ima sa državom za korišćenje akvatorijuma i obale u Kotoru, namjerava da proširi svoju infrastrukturu postavljanjem samostalnog pilon-delfina i bova za privez u akvatorijumu Kotorskog zaliva. Ti zahvati predviđeni su investicionim planom koji je bio osnova da Luka Kotor krajem 2018. od države dobije prioritetnu koncesiju za upravljanje lukom podno zidina Starog grada.
Jedan od ključnih projekata predviđenih tim planom je izgradnja priveznog pilona u moru koji će omogućiti da u kotorsku luku mogu doći svi brodovi i sigurno se u njoj vezati, bez ograničenja zbog veličine ili gaza broda. Planirano da se u moru na 80 metara od vrha postojeće kotorske rive na Luži, napravi tzv. privezni pilon-delfin koji čini betonska platforma dimenzija 8x4x2 metra, oslonjena na četiri čelična pilona pobodena u morsko dno. Pored toga, na poziciji broj 1 aktuelnog sidrišta luke, u akvatorijumu ispred Dobrote, postaviće se dvije velike privezne bove za koje će se kruzeri vezivati, umjesto da se ovdje sidre kao što je to do sada slučaj. Autori ovih rješenja smatraju da će ona značajno poboljšati stepen sigurnosti brodova u Luci Kotor jer će i najveći kruzeri moći da pristanu uz operativnu obalu na Luži i svoju krmu oslone i vežu na pilon, odnosno da kruzeri vezani na bovama neće biti izloženi riziku od tzv. oranja sidra i nekontrolisanog zanošenja prema obali u slučaju nepovoljnih meteo okolnosti. Takođe, autori ovog projekta smatraju će ovakva rješenja smanjiti i negativni uticaj na životnu sredinu jer će eliminisati potrebu za pojačanim brodskim strojevima i dinamičkim održavanjem pozicije broda konstantnim radom njegovih pramčanih i krmenih bočnih potisnika dok kruzer boravi na sidrištu.
Iz Udruženja pomorskih kapetana su naveli da su MKI upozorili da se planiranim proširenjem infrastrukturnih kapaciteta Luke Kotor omogućava boravak mega kruzera uz obalu i na sidrištu, te da to značajno utiče na sigurnost pomorske plovidbe, odnosno znatno povećava rizik od pomorskih nezgoda i zagađivanja morske okoline.
Iz tih razloga, kao i zbog tehničkog stanja Luže, protivimo se eventualnom proširenju”, istakli su iz ovog udruženja.
Kako su dodali tražili su od MKI da im saopšti da li su, u skladu sa Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe čl. 23, izdali odobrenje Luci Kotor za ove eventualne radove, da se u cilju izdavanja odobrenja kao uslov, uradi simulacija manovri odlaska i dolaska mega kruzera i njihovog boravka uz rivu i na bovama i da se uradi procjena rizika. Predložili su da ove poslove urade stručnjaci sa Pomorskog fakulteta.
Upravni odbor Udruženja pomorskih kapetana u vezi s ovim pitanjem je imao sastanak sa predstavnicima Luke Kotor i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) iz Bara. Tada je, tvrde, zaključeno da Luka Kotor traži odobrenje za planirano proširenje svoje infrastrukture od MKI i da je dogovor da Luka Kotor zatraži od Pomorskog fakulteta simulacije manevara uplovljenja i isplovljenja kruzera, kao i procjenu rizika sigurnosti plovidbe u Kotorskom zalivu sa postavljenim pilonom i bovama za privez.
Odrediti zonu zabrane sidrenja u Boki Kotorskoj
Udruženje je pokrenulo i i pitanje plovnog puta, sidrišta, morskih struja i ruže vjetrova u akvatorijumu Kotorskog zaliva, naglasivši da su to pored ostalih, “osnovni ulazni parametri na osnovu kojih se procjenjuje sigurnost plovidbe odnosno manovra dolaska i odlaska iz Luke Kotor i boravka kruzera na sidrištu.”
“Sa žaljenjem smo konstatovali da svi ti parametri nedostaju, odnosno da nijesu dostupni”, istakli su iz Udruženja, naglašavajući da su u se Upravi pomorske sigurnosti obratili sa zahtjevom da “urgentno označi plovni put i šeme odvojene plovidbe, i da odredi sidrišta i zone zabranjenog sidrenja u Boki Kotorskoj odnosno Kotorskom zalivu.”
Udruženje je tražilo i Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju da utvrdi smjerove i intenzitet lokalnih morskih struja, vremena i visine nastupa visokih i niskih voda i praćenja promjena nivoa mora uzrokovanih morskim mijenama i lokalne ruže vjetrova u Boki Kotorskoj odnosno Kotorskom zalivu.
“Sve ove radnje i podaci bi morali biti uzeti u obzir prije donošenja odluke MKI o tome da li izdati odobrenje za proširenje lučke infrastrukture ili ne”, naglašavaju iz Udruženja kapetana.mi
Zaključili su da bi svi ti podaci morali biti dostupni svim pomorskim organima, navigatorima, kao zainteresovanim pomorskim privrednim subjektima “u cilju kreiranja njihovih održivih politika razvoja kao i široj javnosti.”
Bonus video:
