Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) ima 66 članova i članica (redovnih, vanrednih i inostranih), od čega 62 akademika i tek četiri akademkinje - manje od 10 odsto ukupnog broja.
U Odjeljenju prirodnih nauka jedna je redovna članica CANU - Svjetlana Terzić. U Odjeljenju umjetnosti redovna članica je Anka Burić, inostrana Vida Ognjenović, dok je Vesna Kilibarda vanredna članica Odjeljenja humanističkih nauka.
U regionu je tek nešto bolje. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) broji 323 člana, od čega je 45 akademkinja i 278 akademika. Na sajtu HAZU navodi se da je 15 redovnih članica, 22 saradnice i osam dopisnice.
U Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti (SANU) od 205 članova i članica, samo je 20 akademkinja.
Iako je činjenica da je slična situacija i u regionu, čini se da je pitanje nezastupljenosti žena u hramu naučne misli najveći problem u Crnoj Gori.
Dok predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević tvrdi da “nema muškocentrične zavjere”, sagovornice “Vijesti” upozoravaju na to da je “problem u patrijarhalnom crnogorskom društvu”.
CANU je po zakonu najviša naučna i umjetnička ustanova u Crnoj Gori. Finansira se iz budžeta, a samo za 2023. predviđeno je 2,4 miliona eura za funkcionisanje te institucije.
“Nije CANU problem, već društvo”
Prvi među jednakima, Dragan K. Vukčević u odgovorima “Vijestima” nije precizirao zbog čega je malo akademkinja u CANU, ali tvrdi da se “ne vode polovima već naučnim referencama”.
“Objektivno gledano, bilo je mnogo manje kandidatkinja od kandidata. Nekim kandidatkinjama falilo je malo bodova”, ocijenio je Vukčević.
On nije objasnio novinaru proces odabira kandidata za članstvo u CANU, kao ni bodovne kriterijume. Kazao je da je odabir, prije svega, “stav ljudi u instituciji koji su glavni donosioci odluka”.
Prema Statutu, članstvu u CANU je doživotno. Za vanrednog člana CANU može biti izabran naučnik ili umjetnik, koji je crnogorski državljanin sa prebivalištem u Crnoj Gori, koji se ističe rezultatima u naučnom, odnosno umjetničkom stvaralaštvu koje je od posebnog značaja za nauku, odnosno umjetnost, kao takvo uživa priznanje i doprinosi društvenom razvoju Crne Gore.
Za redovnog člana CANU može biti izabran vanredni član čiji rezultati u naučnom ili umjetničkom stvaralaštvu imaju izuzetan značaj za nauku, odnosno umjetnost, uživaju opšte priznanje i doprinose društvenom razvoju Crne Gore.
Za inostranog člana CANU može biti izabran istaknuti naučnik ili umjetnik koji nije crnogorski državljanin, čiji rezultati u naučnom i umjetničkom stvaralaštvu uživaju široko međunarodno priznanje i koji svojim djelovanjem doprinose i imaju poseban značaj za društveni razvoj Crne Gore. Za inostranog člana CANU, po pravilu, može biti izabran član druge nacionalne akademije.
“Izuzetan doprinos nauci, odnosno poseban značaj za nauku, podrazumijeva originalne istraživačke rezultate i na njima zasnovane radove, visokoocijenjene u zemlji i inostranstvu, kojima se bitno unapređuje spoznaja u odgovarajućoj naučnoj oblasti. Izuzetan doprinos umjetnosti, odnosno poseban značaj za umjetnost, podrazumijeva vrhunsko stvaralaštvo koje sadrži nove, originalne oblike izraza i imaginacije. Doprinos društvenom razvoju Crne Gore podrazumijeva naučno i umjetničko stvaralaštvo koje doprinosi ukupnom napretku države Crne Gore”, stoji u Statutu CANU.
Vukčević je, međutim, naglasio da je “patrijarhat glavni fenomen zbog kojeg je rodna neravnopravnost prisutna u toj instituciji”.
“Crnogorsko društvo nije ravnopravno. Mnogo je manje žena, u odnosu na muškarce. Crna Gora je jako kasno ušla u proces modernizacije, pa se vide društvene posljedice. CANU je samo ilustracija svega toga. Sa žaljenjem konstatujem da je broj akademkinja zaista mali. Volio bih da ih je više, a mnoge i zaslužuju da budu dio CANU. Njihov mali broj u našoj akademiji nije dobar za Crnu Goru. To, u osnovi, doživljavam kao veliku nepravdu prema ženama i volio bih da se ona u budućnosti, na novim izborima, ispravi”, rekao je Vukčević.
Kako naglašava predsjednik CANU, žene se u akademskom društvu nalaze u lošijem položaju od muškaraca jer su se “kasnije obrazovale i zasnovale radni odnos”.
“Nerijetko, one kasno ulaze u društveni život. Akademija zaista ima potrebu da ispravi društvenu nepravdu na narednim izborima. Kao član CANU ranije sam predlagao nekoliko članica, ali one nijesu prošle. Ne mogu vam reći zašto je to tako. Ljudi se, prosto, opredjeljuju. Mali broj žena u crnogorskoj akademiji, svakako, nije dobra poruka, ali ona nije jedina institucija u kojoj se to dešava. To ćete, nažalost, uočiti i u drugim slučajevima. Na Univerzitetu Crne Gore (UCG), u crnogorskom parlamentu, ali i u opštinama je manji broj žena u odnosu na muškarce”, istakao je Vukčević.
Položaj akademkinja u Crnoj Gori, kako kaže “Vijestima”, biće bolji “u onoj mjeri u kojoj se budemo približavali zemljama Evrope”.
“Nisam siguran da će rodna razlika nestati, ali mislim da će stanje biti bolje. Da bi se u potpunosti iskorijenila, potrebno je da prođe više generacija. Nema muškocentrične zavjere kada je riječ o broju žena i muškaraca u CANU. Bojim se da na Balkanu žena teže izlazi iz sjenke muškarca. Akademija je samo reprezent društva”, rekao je Vučević.
Jelušić: “Muški Olimp” prepreka ženama
Dugogodišnja profesorica, poslanica i članica Odbora za prosvjetu, nauku i kulturu u bivšem sazivu Skupštine Crne Gore, Božena Jelušić “Vijestima” je kazala da “CANU, kao i sve akademije u svijetu, boluje od hijerarhijske ustrojenosti i patrijarhalnosti”.
“Taj fenomen se ne događa samo u Crnoj Gori, već i u regionu, i bode nas u oči. Pozicija u akademiji nije finansijska, ali je veoma unosna. To je, prije svega, pozicija moći, a žene na Balkanu i širom svijeta nijesu jednake. Kod nas su posebno upitne dvije oblasti - prostor moći i novca. Dakle, kada se god pojavi prilika da se zauzme pozicija u jednom od ta dva prostora, žene bivaju potisnute. To je slučaj i sa CANU”, kazala je Jelušić.
Konkretnije razloge nejednakosti, Jelušić je slikovito prikazala.
“Književna kritika je izuzetno rodno pristrasna. Više ćete naći prikaza, promocija, govora o autorima, nego o autorkama. Na taj način jedno književno djelo se dodatnim pisanjima o njemu još više uvećava. Ono raste do paradigme. Ulazi u školski kanon iz kojeg ne možete ni da vidite autorke. Prema tome, prikaz ženskog rada, naročito u umjetnosti i književnosti, a i u nauci nije izložen istoj promociji...”, rekla je Jelušić.
Naglasila je i da je to jedan od mnoštvo razloga zbog kojeg “postignuća žena ne dobijaju jednaku pažnju i značaj”.
“Kada se raspravlja o tome ko će ili neće ući u akademiju, o tome, uglavnom, odlučuju muškarci. Oni mahom, sami sebe citiraju. Na moju žalost, bila sam u prilici da uživo slušam renomirane ljude iz CANU-a koji su govorili o manjem značaju žena. Pričali su o tome kako su žene, otprilike, krive za pad nataliteta, da one moraju da znaju šta je njihovo, a šta ne... U okruženju tvrdog patrijarhata koji jasno dijeli javni od privatnog prostora, ne postoji šansa da žena bude uspješnija”, ocijenila je Jelušić.
Dugogodišnja profesorica smatra da je društvo nepravedno “ustrojeno” prema ženama.
Kako “Vijestima” kaže, one nerijetko moraju da se “odriču važnih stvari kako bi ispunile svoje ciljeve i očekivanja.”
“Kod nas ne postoji pokušaj afirmativne akcije i podsticajne mjere da se skine pogled sa ‘muškog Olimpa’ i pogleda se pravi doprinos žena nauci, umjetnosti... Žena u akademiji, u patrijarhalnim društvima, je nešto poput ‘nonsensa’ i oduzimanja značaja toj instituciji. Kao da će biti manje važna, jer će ‘neka suknja postati njena članica’. Žao mi je što je tako”, rekla je Jelušić.
Bošnjak: Borba za ravnopravnost iscrpna i duga
Bivša potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak istakla je da “gdje god su moć ili prestiž, tamo, nažalost, nema žena”.
“Jednostavno, naše još uvijek neoslobođeno društvo, ne može da se navikne da ženina prvenstvena uloga nije da bude majka i domaćica, krotka i poslušna, zato negdje i zaziru i plaše se uspješnih žena, pogotovo onih koje su izuzetne i istaknute svojim naučnim i umjetničkim rezultatima. Takve, samosvjesne, nijesu poželjne u muškom društvu jer ih čine inferiornim. Nažalost i same žene često nisu solidarne međusobno, puno je zavisti što kao rezultat ima manjak žena gdje su moć i prestiž poput CANU”, kazala je Bošnjak.
Ona istakla je da je problem i u muškarcima koji “žene, uglavnom, ne žele u svom okruženju u svojstvu njima ravnopravnih”.
“Zato je do sada samo jedna žena bila rektorka CANU i to samo zahvaljujući političkim direktivama, a ona je protivzakonito smijenjena prije isteka mandata. U CANU ih je zanemarljiv broj. U Crnoj Gori se sve prašta, osim uspjeha, pogotovo ako je ženski”, istakla je Bošnjak.
Ona smatra da žene prvo treba da se izbore za ravnopravnost u stručnim institucijama.
“Nažalost, sve ono što se muškarcima podrazumijeva, žene moraju da se izbore za to. Prvo da se izborimo za ravnopravnost u naučnim institucijama, da bismo uopšte mogle biti predložene za članstvo. Potom predstoji borba unutar CANU gdje su dominantno muškarci. Ova borba će biti duga i teška, u to sam sigurna”, rekla je Bošnjak.
Bonus video:
