Primjena državnog Plana “Garancija za mlade” obezbijediće svim osobama od 15 do 29 godina da pronađu posao ili nastave edukaciju u roku od četiri mjeseca otkako su postali nezaposleni ili napustili formalno obrazovanje.
Taj Plan, odgovorili su “Vijestima” iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, trebalo bi da bude usvojen do kraja juna, a biće najprije oproban u tri pilot opštine u Crnoj Gori. One će biti odabrane po kriterijumima i smjernicama Međunarodne organizacije rada, a sprovodiće se u periodu od 2025. do 2026. godine.
Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je u februaru da međuresorska radna grupa radi na implementaciji “Garancije za mlade”. Ona je tada naglasila da će, zahvaljujući njoj, mladi biti dodatno podstaknuti da budu radno angažovani.
Iz Ministarstva za rad i socijalno staranje kazali su da je glavni cilj predlaganje sistemskih mjera i reformi koje će biti u skladu sa zakonski definisanim okvirom Evropske unije (EU).
“Međuresorska Radna grupa je uz tehničku podršku Međunarodne organizacije rada izradila nacrt plana implementacije koji je poslat Evropskoj komisiji na komentare, i nakon dobijenih komentara Evropske komisije sa preporukama i inputima nastavilo se sa radom na reviziji i unapređenju Plana implementacije programa ‘Garancija za mlade”, rekli su iz tog resora.
Prema njihovim riječima, institucije koje su zadužene za direktnu implementaciju programa su pored nadležnog resora koji koordinira cjelokupnim procesom, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), Ministarstvo sporta i mladih i Zavod za zapošljavanje. Osim tih resora, kažu “Vijestima”, uključene su nevladine organizacije (NVO) koje se “bave položajem mladih u Crnoj Gori”.
Objasnili su da će Plan sadržati reformske mjere i inicijative “koje je potrebno sprovoditi u narednom srednjoročnom periodu”.
“Mladi koji nisu u sistemu obrazovanja ili zaposlenja (NEET) su visoko u agendi EU, pa je prateći Evropske politike zapošljavanja i Crna Gora prepoznala interes da mladi ljudi dobiju pojačanu podršku države kako bi se efikasnije uključili na tržište rada ili unaprijedili svoja znanja i vještine takođe u cilju bolje konkurentnosti na tržištu rada”, kazali su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.
“Zamjena Programu stručnog osposobljavanja”
Predsjednik Mreže za omladinski aktivizam (MOACG) David Vukićević istakao je da je “Garancija za mlade” dobar mehanizam podrške “mladima u tranziciji iz procesa školovanja ka tržištu rada”.
Ona je, podsjeća Vukićević, dala značajne rezultate u državama članicama EU, pa su efekti nezaposlenosti, tvrdi, niži.
“Ministarstvo nadležno za oblast prosvjete već godinama ima viziju da istu inicijativu primijeni u našoj državi, međutim još nije usvojen plan implementacije, prema nezvaničnim informacijama koje posjedujem. Izričito je važno, da kao društvo koje želi da postane punopravan član EU, razvijamo tržišnu konkurenciju, i osnažujemo položaj mladih, kako bismo novoj generaciji ponudili mogućnost za vođenje dostojanstvenog života, a na mladima je da marljivošću i kompetencijama date prilike i iskoriste”, kazao je Vukićević.
On “Vijestima” kaže da je “Garancija za mlade” zamišljena kao svojevrsna zamjena postojećem Programu stručnog osposobljavanja.
“Program stručnog osposobljavanja je u proteklih više od deceniju, uprkos brojnim zloupotrebama od korisnika i poslodavaca, ipak dao ljekovite rezultate, posebno u dijelu osnaživanja ekonomskog i profesionalnog položaja mladih. Program, čiji troškovi nijesu zanemarivi, je finansiran iz državnog budžeta, što nije praksa u razvijenim demokratskim društvima koje karakteriše slobodno tržište. Međutim, mišljenja sam da je održivost ovakve podrške mladima jedino smislena i održiva ukoliko država skoro pa u cjelokupnom iznosu finansira program”, kazao je Vukićević, dodajući da crnogorska privreda nije na “dovoljnom stepenu razvitka kako bi se mogla primijeniti evropska praksa”.
Prema njegovim riječima, svaki program koji pruža mladima mogućnost da se profesionalno razvijaju i stiču praktično iskustvo je dobar i koristan za razvoj države.
“Omladinski aktivizam sjajna podloga za nadmašivanje limita”
Stopa nezaposlenosti, smatra on, može se smanjiti potenciranjem i uslužnih djelatnosti.
“Usluge iz oblasti turizma kreiraju trećinu bruto domaćeg proizvoda (BDP) naše države, što upućuje na nužnu diversifikaciju crnogorske privrede kako bismo prevenirali ranjivost, naročito otvaranja novih radnih mjesta u sektorima energetike, IT, i drugim u kojim Crna Gora ima konkurentsku prednost”, kazao je Vukićević.
Ističe da mladi jedino mogu biti moćna pokretačka snaga ako je društvo sposobno da nosi suštinske reformske procese.
Kako kaže Vukićević, mladi omladinski aktivizam doživljavaju kao “sjajnu podlogu za nadmašivanje limita i oslobađanje od stega koje društvo nameće”.
Glavni cilj im je unapređenje socioekonomske, kulturne i održive aspekte života mladih.
“Osnovno formalno obrazovanje je zakonom definisano kao obavezno, a na mladima je da donesu odluku da li će se istim zadovoljiti. Prilikom odabira profesije, po mom skromnom sudu, treba voditi računa o dva aspekta: o preferencijama, sposobnostima i predispozicijama za određeno zanimanje ili profesiju i o potražnji za radnom snagom u određenoj oblasti, odnosno mogućnosti zaposlenja i vrednovanja radnih performansi. Ipak bez truda i rada nema rezultata”, ocjenjuje on.
Prema istraživanju Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore iz 2023. godine mladi dominantno vide civilni sektor kao onaj koji im pruža priliku za sticanje znanja potrebnih za današnje tržište rada, dok kažu da ih formalno obrazovanje nedovoljno dobro priprema za isto.
Vukićević za “Vijesti” kaže da je bi bilo logično veće učešće mladih u neformalnim programima obrazovanja.
“...Koje često biva izbor mladih koji proaktivno razmišljaju i koji su spremni za izlazak iz zone komfora. Nije tako. Bitnija je našem društvu forma nego suština, pa se za dodatan trud nedovoljno zalažemo kao zajednica, tražeći olakšice za obezbjeđivanje sopstvene egzistencije kao što su partijsko, nepotističko i koruptivno zapošljavanje, a često na štetu društva i države. I to po dva osnova: kroz smanjenje efikasnosti institucionalnog sistema, i obeshrabrivanje (na različite načine kroz namete i gori položaj radnika) zaposlenja u realnom sektoru”, zaključuje Vukićević.
Bonus video:
