Agencija za sprečavanje korupcije više neće imati obaveze prema onome koji prijavi sumnje u ugrožavanje javnog interes i postojanje korupcije (zviždač), već će ta osoba moći da potraži zaštitu isključivo na sudu.
Takvo rješenje planirano je u radnoj verziji Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije koju, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, iščitavaju i međunarodni eksperti. Nacrt akta bi se, zvanično je odgovoreno “Vijestima” iz Ministarstva pravde, mogao naći na javnoj raspravi već krajem marta.
Važeći Zakon predviđa da zviždače štiti Agencija.
Osoba koja sumnja da je javni interes ugrožen do sada je mogla da podnese zahtjev Agenciji, nakon čega Agencija utvrđuje postoji li mogućnost nastanka štete po zviždača i o tome sačinjava mišljenje i dostavlja ga organu vlasti, privrednom društvu, preduzetniku ili drugom pravnom ili fizičkom licu zbog čijih radnji zviždač trpi štetu. Organi vlasti su u obavezi da izvrše preporuke Agencije, a ukoliko to ne učine, ta institucija obavještava parlament i javnost.
Međutim, radna verzija Nacrta u koji su “Vijesti” imale uvid predviđa zabranu odmazde prema zviždaču i sudsku zaštitu.
“Zviždač koji je pretrpio štetu, odnosno kojem prijeti mogućnost nastanka štete, u vezi sa podnošenjem prijave o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, odnosno javnim objelodanjivanjem, ima pravo na sudsku zaštitu. Sudska zaštita se ostvaruje podnošenjem tužbe za zaštitu zviždača nadležnom sudu, u roku od šest mjeseci od dana nastale štete, odnosno saznanja za mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, odnosno javnog objelodanjivanja. Postupak za sudsku zaštitu zviždača je hitan…Postupku za zaštitu zviždača ne mora prethoditi postupak mirnog rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred Centrom za alternativno rješavanje sporova”, predviđeno je tim dokumentom.
Evropska komisija je u više izvještaja naglašavala da je neophodno da svi koji se odvaže da ukažu na korupciju i ugrožavanje javnog interesa budu zaštićeni posebnim zakonom. To, međutim, ponovo nije slučaj, već će to i dalje biti dio propisa o sprečavanju korupcije.
Radna verzija budućeg propisa nije uvažila ni preporuku Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GREKO) da “pravila o poklonima i drugim pogodnostima budu konkretnija, posebno pojašnjavanjem definicije protokolarnih i prigodnih poklona”.
Pravila za izbor članova ostaju isti, dok kandidati za funkciju direktora Agencije, pored dosadašnjih uslova, treba da imaju i položen pravosudni ispit…
MP: NVO se nisu javile na konkurs
“U dvanaestočlanoj Radnoj grupi čiji je zadatak izrada Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije su članovi iz Ministarstva pravde, Agencije za sprečavanje korupcije, Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Vrhovnog suda, Višeg suda, kao i predstavnik kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju. Nakon prvobitnog formiranja Radne grupe, formiranjem 44. Vlade došlo je do izmjena u sastavu, u smislu postizanja veće inkluzivnosti i uključivanja sudstva i tužilaštava svih nivoa, čime je obezbijeđen veći kvalitet Radne grupe”, pojasnili su iz Ministarstva pravde.
Ističu da se “novine tiču unapređenja generalno zakonskog rješenja u skladu sa GREKO preporukama, izvještajima ‘peer review’ misije i analizama Savjeta Evrope, o čemu će se detaljnije javnost imati prilike upoznati tokom javne rasprave”.
“Javna rasprava će uslijediti kada se završi rad na nacrtu, a prema, do sada obavljenom poslu u odnosu na planirano, realan termin održavanja javne rasprave jeste kraj marta ili početak aprila ove godine…”.
Upitani da prokomentarišu to što u radnoj grupi nema predstavnika civilnog sektora, iz resora kojim rukovodi Andrej Milović objašnjavaju da se niko od predstavnika nevladinih organizacija nije javio na prošlogodišnji javni poziv.
“Ministarstvo pravde njeguje visok stepen posvećenosti saradnji sa NVO prilikom izrade zakona. Kroz redovne konsultacije, radne grupe i javne rasprave, Ministarstvo uvijek nastoji da aktivno uključuje civilni sektor, kako bi osiguralo inkluzivan i transparentan proces donošenja zakona. Poznat je stav Ministarstva da ova saradnja ne samo da poboljšava kvalitet zakona, već jača povjerenje građana u pravosudni sistem, i zato će Ministarstvo pravde i ubuduće ostati dosljedno ideji da su predstavnici civilnog sektora veoma dobrodošli za svaku saradnju za koju iskažu interesovanje”, saopštili su.
Drakić: Usvajanje loše regionalne prakse
Iz Ministarstva pravde nijesu, međutim, odgovorili da li su u radnu grupu bili pozvani predstavnici Sindikata ASK.
Predsjednik te radničke organizacije Dušan Drakić “Vijestima” je kazao da je “dobra praksa podrazumijevala učešće širokog obuhvata stručnjaka koji se bave ovom materijom”. Rekao je da je takav stručni pristup omogućio izradu propisa 2014. godine, koji i danas nakon 10 godina, u pojedinim svojim normama predstavlja primjer dobre prakse i model koji se koristi prilikom izrade akata u ovoj oblasti.
“Najbitnija i suštinska promjena je ukidanje zaštite za zviždače koju pruža ASK i omogućavanje samo sudske zaštite za te osobe. Duboko neznanje i loša namjera predstavnika ASK dovela nas je do toga da zakonom propišemo nešto što već postoji u drugim zakonima, da isključimo mogućnost da antikorupcijsko tijelo može da pomogne zviždaču i time prihvatili loše rješenje zemalja u regionu, iako smo upoznati sa tim kako zviždaci prolaze. Time je jedna norma - koja je primjer dobre prakse izbrisana”, naglasio je Drakić.
Istakao je da ga raduje potvrda sadašnjeg menadžmenta Agencije da je aktuelni Zakon dobar.
“Upozoravajuće je to što se cijeli proces sprovodi netransparentno i skriveno bez učešća Sindikata ASK i predstavnika NVO koji su mogli biti dobar partner Radnoj grupi sa nizom pripremljenih rješenja i otvaranjem problematike u brojnim oblastima koje zakon pokriva. Na kraju izgleda da je u pitanju samo ispunjavanje forme a ne neka suštinska izmjena”, kazao je Drakić, dodajući da je i važeći Zakon dobro urađen i postavljen, ali nedostaje nezavisan, neselektivan i stručan kadar i menadžment koji bi ga sprovodio.
Satovi, stanovi, milioni za jemstva, Medenica, medijski spinovi i Verica
Skupštinski odbor za antikorupciju raspravljao je juče, pored ostalog, i o radu Agencije za sprečavanje korupcije.
Nakon što su im Jelena Perović i njeni saradnici izložili rezultate rada, poslanici su bili zainteresovani da čuju više o postupku u vezi sa satovima bivšeg šefa države Mila Đukanovića, “ničijoj” kući ispod Gorice koja se povezuje sa tim bivšim funkcionerom, stanovima direktorke Agencije, ali i milionima eura koje uhapšeni funkcioneri nude za jemstvo, prepiskom sa optuženom bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom...
Perović je u više navrata poslanika Momčila Lekovića ispitivala ko mu dostavlja informacije, dok je poslanika Miluna Zogovića upozorila na to da i on može biti meta “medijskih spinova, bez etičkih kodeksa”.
“Medijske afere.. Ko ih naručuje? Mene to strašno interesuje. Zašto mislite da će te proizvoljne afere, bez etičkih kodeksa, samo meni da rade? Zašto Vi mislite, da zbog boje kravate, nećete biti na naslovnici svaki dan”, kazala je Perović.
Obećala je, međutim, da će u narednih dvadesetak dana biti okončan postupak u vezi sa skupocjenim satovima Đukanovića, a saopštila je i da je bivša dugogodišnja direktorka “Plantaža” Verica Maraš kažnjena sa 1.000 eura jer je ignorisala Zakon o sprečavanju korupcije.
Bonus video:
