Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović najavio je da će to udruženje podnijeti inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbi izmjena Zakona o parničnom postupku, na osnovu koga će građani plaćati velike sudske troškove državi ukoliko izgube sudski spor sa njom.
Tim propisom koji je usvojen na posljednjoj sjednici Skupštine, Zaštitnik imovinsko- pravnih interesa države stekao je pravo da po advokatskoj tarifi ubira te sudske troškove, a oni će ići direktno u budžet.
“Odmah poslije odmora podnijećemo inicijativu Ustavnom sudu, jer smatramo da je povrijeđeno osnovno pravo građana pošto su dovedeni u situaciju da im je stavljen mač iznad glave da ne pokreću postupke zbog mogućih velikih sudskih troškova,” rekao je Begović “Vijestima”.
On vjeruje da je ovo “odmazda države prema advokatima koji su zastupali službenike u postupku protiv nje”. “Najprije su podnijeli krivične prijave protiv dvije advokatice jer su bile angažovane da zastupaju interes klijenata u Ministarstvu odbrane i MUP-u, a sada stavljaju mač iznad glave službenicima da odustanu od zaštite svojih prava,” kaže advokat.
On pita ko je od starješina državnih organa odgovorao zbog velikih šteta po tužbama koje su zaposleni podigli. Begović je objasnio da su do sada troškove postupka dobijali advokati od suda i da oni svakako ne pripadaju državnim organima, odnosno zaštitniku, koji inače dobija platu za svoj rad.
Vlada, koja je predlagač Zakona, tvrdi da je dobra strana novog propisa “ravnopravnost stranaka u sporu”, kako bi obje strane snosile odgovornost za postupanje pred sudovima.
U Institutu Alternativa (IA) međutim tvrde da se novim rješenjem, bježi od rješavanja problema, prouzrokovanog nagomilanim troškovima, koji se iz budžeta isplaćuju zbog grešaka rukovodilaca u državnim organima.
Istraživačica javnih politika u IA Milena Milošević kazala je “Vijestima” da su, osim izmjena ovog zakona, u toku izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Trenutno je njegov Nacrt na javnoj raspravi.
“Njima se teret mirnog rješavanja radnog spora stavlja na državne službenike, umjesto na državu, odnosno Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, kao zakonskog zastupnika državnih organa. To nije u skladu sa uporednim praksama, koje obavezu podnošenja predloga za mirno rješavanje spora stavljaju u nadležnost institucija javnog, odnosno državnog pravobranilaštva...”, rekla je.
Miloševićeva je istakla da je Vlada u februaru zadužila Ministarstvo finansija da pripremi Predlog zakona o Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa, koji bi trebalo da pruži suštinski odgovor na problem koji godinama opterećuje naše javne finansije.
“Taj problem nije u pokretanju sudskih sporova protiv države od strane zaposlenih u javnom sektoru, jer je Vlada u sopstvenim analizama konstatovala da je zanemarljiv broj zahtjeva u radnim sporovima. Oni čine 70 odsto svih predmeta koji se nalaze u radu kod Zaštitnika”, navodi Miloševićeva.
Ona je zaključila da je problem u lošim mehanizmima utvrđivanja odgovornosti rukovodilaca i ministara, koji su prvenstveno odgovorni za uzroke sporova, kao i u nejasnoj poziciji Zaštitnika.
Najviše tužbi u prethodnih nekoliko godina protiv države su podnijeli zaposleni protiv Ministarstva odbrane, MUP-a i Ministarstva pravde, odnosno ZIKS-a.
Zbog navodne zloupotrebe povjerenja klijenata, policija je, na osnovu informacija iz MUP-a i MO, podnijela prijave protiv dvije advokatice.
Nije bilo javne rasprave, Aprcović ne razumije kolege?
Komora je u junu, nakon što je Vlada utvrdila zakon, uputila amandman skupštinskom Odboru za politički sistem, tražeći brisanje sporne odredbe.
Begović kaže da je je njihova predstavnica Danijela Radulović učestvovala u raspravi Odbora, ali da nije bilo efekata njihovih napora da zaštite Advokatsku komoru i klijente, odnosno građane.
“Predsjednik Odbora Željko Aprcović je i sam advokat, pa nas čudi njegovo nerazumijevanje,”rekao je Begović.
Aprcović juče nije želio da za “Vijesti” komentariše izmjene Zakona o parničnom postupku i njegove sporne odredbe.
Milena Milošević smatra da su se Vlada i Ministarstvo pravde odlučili za zakonske izmjene bez javne rasprave i time prekršili uredbe o javnoj raspravi i saradnji organa državne uprave i nevladinih organizacija, ali i prejudicirali rješavanje statusa Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, prije utvrđivanja prijedloga ovog posebnog zakona.
Bonus video:
