Juventas: Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta prilagođen crnogorskom pravnom sistemu

Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja upodobljen je potrebama građana i potpuno prilagođen crnogorskom pravnom sistemu, kazali su iz Juventasa, ističući da usvajanjem tog zakona sistem neće biti narušen.

Programska direktorica Juventasa Jelena Čolaković ocijenila je da je to kvalitetno zakonsko rješenje.

„Mislimo da je Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja dobar, da je u velikoj mjeri upodobljen potrebama građana i građanki Crne Gore, a u potpunosti prilagođen našem pravnom sistemu“, rekla je Čolaković agenciji MINA.

Ona je, upitana da li se Nacrt zakona kosi sa postojećim pravnim normama, rekla da je Crna Gora pravno uređena država u kojoj nijedan zakon ne može opstati sam za sebe, a da nije usklađen sa ostalim pravnim propisima.

„Procedure su jasne, sistem se usvajanjem ovog zakona neće narušiti, jer je krajnji cilj poboljšanje zakonodavnog okvira u cilju suštinskog ostvarivanja vladavine prava“, kazala je Čolaković.

Kako je navela, donošenje tog zakona ispunjava i svrhu definisanu Ustavom.

„Ustav navodi da zakoni uređuju način ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje, kao i način ostvarivanja posebnih manjinskih prava”, rekla je Čolaković.

Ona je dodala da Ustav propisuje da zakoni uređuji i način osnivanja, organizaciju i nadležnost organa vlasti i postupak pred tim organima, ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje.

Čolaković je naglasila da Ustav jemči dostojanstvo i sigurnost čovjeka, kao i nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta čovjeka, njegove privatnosti i ličnih prava.

“Nacrt zakona, takođe, dodatno potvrđuje ustavnu garanciju i ono što smo već u nekoliko navrata pomenuli, a to je da niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju”, istakla je Čolaković.

Ona je kazala da je u Evropskoj uniji (EU) sve je više država koje se odlučuju za samoodređenje kao princip i time napuštaju praksu prinudne sterilizacije koja je zaostavština fašističkih režima od kojih Evropa pravi otklon.

„Za sada zemlje koje obezbjeđuju samoodređenje su Belgija, Danska, Finska, Island, Irska, Luksemburg, Malta, Portugal, Španija, Švajcarska“, kazala je Čolaković.

Kako je navela, neke države, kao što su Švedska i Holandija, vrše reparacije trans osobama koje su prošle kroz prinudnu sterilizaciju, dok su pojedine u potpunosti uklonile oznaku pola iz dokumenata, smatrajući je suvišnom.

„Crna Gora se odlučila za rješenje koje omogućava uklanjanje prinudne sterilizacije i obezbjeđivanje prava na samoodređenje, kroz jednostavan administrativan proces, a uz garantovanje pravne sigurnosti našem sistemu“, naglasila je Čolaković.

Ona je navela da se Radna grupa, koja je i napravila Nacrt zakona, sastala nakon organizovanih javnih rasprava i konstatovala da pristigli komentari neće uticati na pripremljeni tekst koji se šalju institucijama sistema i ekspertima EU na izjašnjenje.

U Juventasu, kako je rekla, smatraju da je zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta, kao i mnogi na čijem su kreiranju učestvovali, u skladu sa najboljim interesom porodica u Crnoj Gori.

"Vodili smo se potrebama crnogorskih građana. Nacrt Zakona se bavi isključivo onim što mu je u nazivu - da država Crna Gora pravno prepozna nečiji rodni identitet i to kroz proceduru koja je u svojoj jednostavnosti slična vađenju lične karte“, rekla je Čolaković.

To znači, prema riječima Čolaković, da se taj tekst ne bavi uopšte pravom na pristup promjeni pola, što je pitanje koje je regulisano 2012. godine izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju i dvije godine kasnije Pravilnikom o utvrđivanju medicinskih razloga za promjenu pola.

„Ono što ovim Nacrtom zakona želimo kada je u pitanju član koji daje mogućnost promjene matičnog broja i oznake pola, jeste da ukinemo nehumanu praksu sterilizacije ne samo odraslih, već i djece, koja je trenutno aktuelna u crnogorskom zakonodavstvu“, objasnila je Čolaković.

Kako je kazala, ako se smatra da odrasli ne treba da budu uslovljeni prinudnom sterilizacijom da bi imali dokumenta koja odgovaraju njihovom identitetu i izgledu, onda djeca ne treba da budu u toj situaciji, kao ni njihove porodice.

Upitana da li je ispravna odredba da dijete od 15 godina može promijeniti oznaku pola u dokumentima, uz saglasnost roditelja, Čolaković je rekla da je ta odredba usklađena sa svim drugim zakonima koji se odnose na maloljetne osobe.

Ona je dodala da je to usklađeno i sa standardom koji podrazumijeva da se svaka pravna radnja propisuje na način da je u najboljem interesu djeteta.

Čolaković je podsjetila da u Crnoj Gori, po važećim zakonima, maloljetnik samostalno ne može da ostvari nijedno pravo pred instucijama, pa ni kad je u pitanju lični dokument.

“Po tome ni ovaj zakon nije presedan”, istakla je Čolaković.

Ona je navela primjer iz Zakona o radu, kojim je propisana minimalna starost za zapošljavanje od 15 godina, a za zapošljavanje maloljetnika potrebna je saglasnost roditelja ili staratelja.

Čolaković je, govoreći o Porodičnom zakonu, rekla da je minimalna starosna granica za stupanje u brak 18 godina i navela da postoji mogućnost izuzetka u određenim slučajevima uz odobrenje suda i uz ispunjenje određenih uslova.

Kako je kazala, ti uslovi uključuju pristanak roditelja ili staratelja maloljetnika i procjenu da brak nije štetan po interese maloljetne osobe.

Čolaković je podsjetila da osoba od 14 godina može biti krivično odgovorna.

Ona smatra da se pored tih primjera zakona, mora uzeti u obzir i činjenicu da je bilo nekoliko slučajeva kada su mladi ljudi napuštali škole, jer su stalno bili izloženi nasilju zbog toga što nijesu mogli da promijene dokumenta.

“Ukoliko bismo od mladih, koji imaju podržavajuće roditelje, zahtijevali da se podvrgnu nepovratnom procesu sterilizacije, samo da ne bi doživljavali nasilje u školama, šta bi to o nama govorilo?”, upitala je Čolaković.

Prema njenim riječima, ovaj Nacrt zakona indirektno doprinosi mogućnosti “da biramo da li, i ako da, kada i kako ćemo se odlučiti na intervencije na svom tijelu”.

“U tom smislu, ovim članom omogućavamo mladima da uz podršku roditelja/staratelja, kao i relevantnih stručnjaka koji ih inače podržavaju, uzmu vrijeme, ne žure s odlukama koje se tiču hirurških intervencija na tijelu, te dobiju odgovarajuća dokumenta bez podvrgavanja sterilizaciji, što je, kao što smo već rekli, nepovratni process”, rekla je Čolaković.

Čolaković je, komentarišući navode da se medicinski pregled traži kao uslov za mnogo životnih isituacija, kazala da prilikom promjene imena i prezimena, stupanja u brak/životno partnerstvo ili odlučivanja o rađanju djece, zakon ne prepoznaje potrebu da se pribavljaju bilo kakva medicinska uvjerenja.

Ona je naglasila da svaki građanin može slobodnom voljom i u skladu sa samoodređenjem, te procedure da obavi brzo, pristupačno i efikasno.

„Budući da se, po svojoj prirodi, promjena ličnih dokumenata propisana ovim Nacrtom, suštinski ne razlikuje od navedenih procedura, istu ne treba ni izdvajati neadekvatnim i nepotrebnim kriterijumima“, rekla je Čolaković.