Obaveza dostavljanja Izvoda iz evidencije ličnog kartona nezaposlenog lica nije uzrok niskom odzivu kandidata na oglas za pripravnike u crnogorskim sudovima, kazali su iz Vrhovnog suda.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije su saopštili da se na oglas za 41 poziciju pripravnika u crnogorskim sudovima prijavilo samo devet kandidata i upozorili da je to alarmantno nizak odziv.
NE PROPUSTITE
Oni su kazali da, prema njihovim saznanjima, kandidate obeshrabruje i to što se oglasom kao uslov za razmatranje prijave zahtijeva Izvod iz evidencije ličnog kartona nezaposlenog lica.
Iz Vrhovnog suda su u reagovanju naveli da obaveza dostavljanja Izvoda iz evidencije ličnog kartona nezaposlenog lica, prilikom prijavljivanja na javni oglas za izbor pripravnika u sudovima, nije nužno eliminacioni uslov prilikom ocjene podnijete dokumentacije.
Taj uslov, kako su rekli, bio je predviđen u javnim oglasima još od 2016. godine, kada je stupio na snagu Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu.
„Osim toga, isti zahtjev je bio u primjeni i prije tačno tri godine, kada su bili izabrani pripravnici kojima je prestao radni odnos zbog isteka trajanja pripravničkog staža (tri godine)“, kaže se u reagovanju.
Navodi se da se tada na javni oglas za izbor 41 kandidata prijavilo ukupno 53 kandidata, a tri godine nakon toga prijavilo se samo devet i svi su izabrani.
„Shodno tome, navedeni uslov nije uzrok niskom odzivu pripravnika, posebno imajući u vidu zakonsku regulativu“, kazali su iz Vrhovnog suda.
Oni su naveli da je odredbom člana 2 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu propisano da je pripravnik osoba koje prvi put zasniva radni odnos u svojstvu pripravnika u sudovima, odnosno Državnom tužilaštvu.
Kako su rekli iz Vrhovnog suda, širi pojam definicije pripravnika predviđen je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.
Iz tog suda su kazali da je odredbom člana 80 tog zakona propisano da je pripravnik osoba koja prvi put zasniva radni odnos u državnom organu u određenom nivou kvalifikacije obrazovanja, radi osposobljavanja za samostalno vršenje poslova.
Prema njihovim riječima, prilikom procjene prijave kandidata za izbor pripavnika, Izvod iz evidencije ličnog kartona nezaposlenog lica cijeni se kao usmjeravajući kriterijum za zaključak o tome da li je neka osoba već zasnovala radni odnos.
„Ukoliko jeste, da li je radni odnos u državnom organu, i ukoliko je zasnovan radni odnos u državnim organu, da li je taj radni odnos zasnovan u sudovima, odnosno u Državnom tužilaštvu“, naveli su iz Vrhovnog suda.
Kako su rekli, u tom slučaju, kandidat za pripravnika ne bi mogao biti izabran (ponovo) za pripravnika, saglasno citiranim zakonskim odredbama, ali to ne znači da u toku trajanja javnog oglasa i podnošenjem prijave zaposleni kandidat mora dati otkaz na trenutnim poslovima.
Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu je, kako su kazali iz Vrhovnog suda, lex specialis i normira uži pojam pripravnika, za razliku od Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
„Zbog toga je, između ostalog, u dosadašnjoj praksi prihvaćeno više prijava kandidata koji su već bili u radnom odnosu u drugim državnim organima, ali ne i u sudovima“, kaže se u reagovanju.
Iz Vrhovnog suda su pojasnili da bi tek donošenjem odluke o izboru pripravnika kandidat bio u obavezi da zatraži prestanak radnog odnosa u drugom državnom organu, kako bi se stekli uslovi za zasnivanje radnog odnosa u određenom sudu.
„Takvo tumačenje je nalazilo opravdanost upravo zbog cilja izbora većeg broja pripravnika i održavanja kontinuiranog pozitivnog trenda broja prijava kandidata, od prvog javnog oglasa 2017. godine do oglasa u januaru ove godina“, navodi se u reagovanju.
Iz Vrhovnog suda naglasili su da imaju zaključene memorandume o širokom obimu saradnje sa svim Pravnim fakultetima u Crnoj Gori, ali da i pored toga studenti nijesu očigledno motivisani da se prijave na javni oglas za izbor pripravnika u sudovima.
Oni su kazali da su mogući razlozi za nedovoljnu zainteresovanost studenata - sistem izbora pripavnika, koji se zasniva na prethodnom polaganju stručnog ispita nakon okončanih studija, potrebne stručne kvalifikacije, dužina trajanja pripravničkog staža, kao i sistem mobilnosti pripravnika na nacionalnom nivou.
„Imajući u vidu da pripravnici u određenom periodu tokom praktične obuke moraju provesti najmanje godinu u Podgorici, kako bi se obučili u Upravnom i Privrednom sudu, bez obzira na njihovo mjesto prebivališta i bez ikakve dodatne naknade za troškove“, kaže se u reagovanju.
Osim toga, kako su naveli iz Vrhovnog suda, potrebno je skrenuti pažnju i na već postojeće nedovoljne uslove za rad sudija i sudske administracije u svim sudovima, što dodatno može uticati na kvalitet obuke pripravnika kod mentora-sudije.
„Ukazujemo i na opšte stanje u društveno-političkom kontekstu, zasnovanom često na neprimjerenim kritikama prema sudstvu“, kaže se u reagovanju.
To se, kako su rekli iz Vrhovnog suda, u visokom stepenu vjerovatnoće direktno odrazilo i na motivaciju mladih da nakon studija karijeru započnu u sudstvu.
„Na drugoj strani, Vrhovni sud izražava podršku daljoj diskusiji koja treba da doprinese utvrđivanju tačnih razloga zašto se ne prijavljuju kandidati za praktičnu obuku u sudovima“, navodi se u reagovanju.
Iz Vrhovnog suda apelovali su na HRA da, prije objavljivanja takvih saopštenja, od njih zatraže pojašnjenje ili odgovor, imajući u vidu značaj koju takva informacija ima prioritetno za zainteresovanu javnost - potencijalne kandidate za pripravnike u sudovima.
„Vrhovni sud ostaje otvoren za komunikaciju i saradnju sa svim nevladinim organizacijama, bez obzira na to da li ima zaključen memorandum o saradnji“, poručili su iz tog suda.
Bonus video:
