Sindikalna organizacija Državne revizorske institucije (DRI) apelovala je na zakonodavne organe da prihvate izmjene koje će omogućiti usklađivanje koeficijenata državnih revizora najmanje u iznosu koeficijenata za sudije, u cilju osiguravanja da revizorski nadzor ostane efikasan, nepristrasan i u službi javnog interesa.
Predsjednik Sindikalne organizacije Siniša Čađenović upozorio je na to da se analizom postojećeg zakonodavstva, uočava da postojeći Zakon o zaradama prepoznaje koeficijente za predsjednika i članove Senata Državne revizorske institucije na nivou 25,07, odnosno 22,48, dok “ne artikuliše adekvatno” koeficijente za državne revizore (12,53) koji su, kako je istakao, ključni za održavanje finansijske discipline i integriteta javnog sektora.
On se osvrnuo i na nedavno objavljeni spisak zarada u javnom sektoru Crne Gore.
“Dok članovi Senata ostvaruju zarade koje se kreću od 2.386,18 do 3.045,68 eura, državni revizori sa dvadesetogodišnjim stažom primaju oko 1.260 eura. Ovaj eklatantni jaz ne samo da ilustruje nepravilnosti u sistemu zarada, već takođe ističe potrebu za hitnom revizijom koeficijenata zarada koji će pravično odraziti realnu složenost i značaj obavljenog rada”, poručio je Čađenović.
Koeficijenti se moraju promijeniti
Predsjednik Sindikalne organizacije DRI podsjetio je na to da je Vlada kao jedan od prioriteta u 2024. označila usvajanje novog, sistemskog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
“Formirana je Radna grupa za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Sa tim u vezi neophodno je istaći ključni problem u postojećem zakonskom okviru koji se tiče neadekvatne valorizacije značaja i marginalizacije državnih revizora u pogledu zaradnih koeficijenata”, saopštio je Čađenović.
Prema njegovim riječima, aktuelni Zakon je uskladio zarade sudija Suda za prekršaje sa zaradama sudija Osnovnog suda na nivou koeficijenta 15,56.
“Čime se postavlja presedan za izjednačavanje zarada i uslova rada koji bi trebalo da bude primijenjen i na državne revizore. Ovaj pravni presedan ukazuje na neophodnost urgentnog usklađivanja koeficijenata državnih revizora kako bi se izbjegao neujednačen tretman i osigurala uniformna primjena zakona...”, kazao je Čađenović.
On je naveo da normativni nesklad na nivou DRI rezultira “ne samo izraženim i neosnovanim disparitetom u zaradama u okviru iste institucije, već i stvara sistemsku prepreku za očuvanje finansijske discipline i nezavisnost državnih revizora”.
“To može imati uticaja na njihovu sposobnost da štite javne interese i kontrolišu potrošnju budžetskih sredstava. Zaposleni su u više navrata bezuspješno pokušavali da menadžmentu DRI skrenu pažnju na značaj ove teme kako za državne revizore tako i za ostale zaposlene potpisivanjem inicijative koja je podržana od strane više od 86 odstodržavnih revizora (akt br. 06-110/23-1386 od 16.05.2023. godine), kazao je Čađenović.
Upravo zbog toga, naglašava on, imperativ je da se zakonske odredbe koje regulišu koeficijente zarada harmonizuju na način koji adekvatno reflektuje složenost i odgovornost poslova koje državni revizori obavljaju.
“Učinak ovog usklađivanja direktno će doprinijeti jačanju finansijske stabilnosti i transparentnosti u Crnoj Gori, što je ključno ne samo za unutrašnju političku i ekonomsku stabilnost, već i za međunarodni kredibilitet naše države. Na taj način, ovo usklađivanje predstavlja ne samo pitanje jednakosti pred zakonom, već i dužnosti prema poreskim obveznicima koja očekuju da se javni sektor rukovodi principima pravednosti, meritokratije i ravnopravnosti, što je nemoguće ukoliko se ne garantuje nepristrasnost i objektivnost onih koji stoje na prvoj liniji odbrane zakonske i transparentne potrošnje bužetskih sredstava”, tvrdi Čađenović.
Teren, kontrola, dokazi, analize...
On poručuje i da je, iako su članovi Senata nominalno na višim pozicijama unutar hijerarhije DRI, obim i kompleksnost posla koji obavljaju državni revizori daleko veći.
“Državni revizori su ti koji idu na teren, kontrolišu dokumentaciju, prikupljaju dokaze, detaljno analiziraju, ocenjuju i kompiliraju izvještaje o finansijskim operacijama i poslovnim aktivnostima unutar javnog sektora, što je temelj za sveobuhvatne revizije. Nasuprot tome, uloga članova Senata, iako bi trebala da se bazira isključivo na obezbjeđivanju kontrolnih mehanizama, svodi se na davanje mišljenja na revizorske izvještaje što je suprotno revizorskoj praksi jer imenovani nisu učestvovali u terenskom radu i isti nisu državni revizori već su po Zakonu o DRI imenovana lica”, tvrdi Čađenović.
Prema njegovim riječima, nepravedna zaradna struktura ne samo da demotiviše revizore, već i potkopava efikasnost i integritet javne revizorske prakse. “Državni revizori su ti koji detaljno analiziraju i vrednuju finansijske operacije unutar javnog sektora, pružajući neophodne informacije koje omogućuju transparentno i zakonito trošenje javnih sredstava. Njihova uloga je ključna u očuvanju finansijske discipline i zaštiti interesa poreskih obveznika. Ova strukturna neusklađenost u zaradama ne samo da šalje pogrešnu poruku o vrednovanju profesionalnog doprinosa, već može imati dugoročne negativne posljedice na efikasnost revizorskog nadzora. Takav pristup nije u skladu sa principima pravičnosti, meritokratije i ravnopravnosti koji bi trebalo da regulišu javni sektor”, zaključio je Čađenović.
Bonus video:
