Bjeković: Državni i drugi organi sebe moraju prepoznati odgovornim da pomognu da se položaj OSI poboljša

Koordinatorka programa ispred Ujedinjenih nacija za Crnu Goru Nela Krnić kazala je da ostvarivanje prava OSI je "važan aspekat rada Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori"

7584 pregleda 2 komentar(a)
Sa konferencije, Foto: Nikola Saveljić
Sa konferencije, Foto: Nikola Saveljić
Ažurirano: 28.06.2024. 14:18h

Potrebno je ustanoviti odgovarajući model podrške osobama sa invaliditetom, a državni i drugi organi sebe moraju prepoznati odgovornim da pomognu kako bi se njihov položaj dodatno poboljšao.

To je, između ostalog, tokom konferencije "Unapređenje inkluzije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori" kazao Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombdusmna) Siniša Bjeković.

Naglasio je da su porodica i roditelji su oni faktori od kojih zavisi položaj OSI u Crnoj Gori.

Bjeković je najavio da će se sačiniti izvještaj kako bi svi bili upoznati sa položajem osoba sa invaliditetom.

"Djeca ostaju prioritetna kategorija", kazao je Bjeković.

Ujedinjene nacije se zalažu za jednakost osoba sa invaliditetom

Koordinatorka programa ispred Ujedinjenih nacija za Crnu Goru Nela Krnić kazala je da ostvarivanje prava OSI je "važan aspekat rada Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori".

Kazala je da se UN zalažu za jednakost osoba sa invaliditetom, dodajući da aktivno promovišu i doprinose partnerstvu za unaprjeđenje položaja djece sa invaliditetom u Crnoj Gori.

Krnić je tokom predstavljanja rezultata i izazova istakla da je cjelokupni projekat koštao 330.000 dolara.

"Imali smo dva cilja - podršku Vladi Crne Gore u prevenciji institucionalizacije i olakšati prelazak osoba s invaliditetom i djece sa smetnjama u razvoju iz institucija na servise podrške u porodici i zajednici, a drugi cilj odnosio se na pružanje podrške UN u Crnoj Gori kako bi se osiguralo učešće OSI i djece sa smetnjama u razvoju u njihovim programima i aktivnostima", kazala je Krnić.

Kazala je da je definisan predlog minimalnog paketa usluga za djecu sa smetnjama u razvoju i njihove porodice na lokalnom nivou.

Krnić je naglasila da je važno unaprijediti politike i pravni okvir za realizaciju sveobuhvatnih prava djece sa smetnjama u razvoju, adolescenata i mladih sa invaliditetom.

Darko Mijušković, predsjednik Saveza gluvih i nagluvih, kazao je da je bitno napraviti obuku iz znakovnog jezika na mnogo većem nivou.

"Nadamo se da će nas UN podržati da imamo još više obuka koje će nam olakšati život. Trebalo bi cijelu Crnu Goru da obuhvatimo sa ovim obukama", kazao je Mijušković.

Nedostaju stručni kadrovi i odgovarajuća terminološka upotreba

Koordinatorka Nezavisnog Monitoring Mehanizma Milena Krsmanović Iković kazala je da se kao veliki problemi ističu nedostatak stručnih kadrova, kao i adekvatna upotreba terminologijom.

"Pojedine ustanove sadrže pogrdne nazive i koje, na taj način odvraćaju, OSI", kazala je ona, dodajući da koncept inkluzivnog obrazovanja nije zaživio u Crnoj Gori.

Tokom panela "Uloga, dostignuća i izazovi projekta sa fokusom na nezavisni monitoring mehanizam za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN-a o pravima osoba sa invaliditetom" direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić kazala je da će pokret "OSI nestati ukoliko se nešto ne promijeni".

"Desile su se mnoge stvari koje do toga dovode, a rađeno je stihijski i sistemski na tome", kazala je Vujačić.

Istakla je da je siromaštvo osoba sa invaliditetom mnogo veće danas nego prije 10 godina.

"Bilo je mnogo više aktivista u organizacijama. Imali smo manja očekivanja jer su zakoni tek počeli da se usvajaju. Tamo od 2015. pa do danas, počela se dešavati stagnacija", kazala je Vujačić.

Poručila je da se "zapitamo koliko OSI živi samostalno".

Marija Boljević, iz NVO Staze, kazala je da nikad nije kasno da se krene naprijed i djeluje u korist OSI i djece sa smetnjama u razvoju.

Naglasila je da medije i zaposlene u socijalnim ustanovama treba edukovati o pravilnoj upotrebi terminologije.

Miroslava Mima Ivanović, iz I Mi Boke organizacije, rekla je da joj nije drago što "troši svoje lične resurse kako bi se pokazala".

Kazala je da su joj SAD za tri mjeseca dao više nego Crna Gora za 34 godine.

Bonus video: