Mustafić: GS UN je usvajanjem rezolucije djelimično ublažila bol srebreničkih porodica

Predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, kazao je da je Srebrenica najtužnija riječ našeg jezika, a Potočari najveći mezar u bošnjačkoj istoriji

12517 pregleda 15 komentar(a)
Mustafić, Foto: Jelena Kočanović
Mustafić, Foto: Jelena Kočanović
Ažurirano: 11.07.2024. 11:21h

U Spomen parku civilnim žrtvama na Pobrežju u Podgorici povodom 11. jula međunarodnog Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i Dana sjećanja na civilne žrtve ratova vođenih na prostorima bivše Jugoslavije u periodu od 1991. do 2001. godine, danas je položen vijenac.

Priređen je i insert iz monodrame "Nana Fata Orlović" u izvedbi Hasije Borić.

Predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, kazao je da je Srebrenica najtužnija riječ našeg jezika, a Potočari najveći mezar u bošnjačkoj istoriji.

Mustafić je kazao da je ovakav genocid neviđen nakon Holokausta u Evropi. Kako je objasnio, danas se u Potočarima sahranjuju posmrtni ostaci 14 civila, žrtava genocida.

"Memorijalizacija je jedino što danas možemo učiniti prema dušama srebreničkih šehida, sudjelovanje u boli njihovih porodica čije su rane nezacijeljene. Najviša međunarodna adresa Generalna skupština (GS) Ujedinjenih nacija (UN) usvajanjem rezolucije djelimično je ublažila bol srebreničkih porodica. Naša država pridružila se toj rezoluciji i to treba pozdraviti", kazao je Mustafić.

polaganje vijenca žrtvama u Srebrenici
foto: Jelena Kočanović

Gradonačelnica Podgorice, Olivera Injac kazala je da je Srebrenica simbol bola i patnje i opominje nas na sve užase rata.

“Istovremeno ukazuje na našu najveću dužnost, da čuvamo mir i zajedništvo. Odajući pomen žrtvama Srebrenice, pokazujemo čistu namjeru da budućnost bude izgrađena na međusobnom povjerenju, poštovanju i solidarnosti”, kazala je Injac.

polaganje vijenca žrtvama u Srebrenici
foto: Jelena Kočanović

“Kao društvo moramo raditi na pomirenju, cijeneći razlike kao najveće bogatstvo”, poručila je Injac.

Elizabeta Mrnjavčević iz Akcije za ljudska prava kazala je da se mora podržati neumorna borba za istinu i pravdu kako bi nestali i ubijeni bili pronađeni i dostojno sahranjeni, a odgovorni za genocid kažnjeni.

“U ime 76 nevladninih organizacija zahtijevamo od države Crne Gore da 11. jul zvanično proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Da obezbijedi da naše buduće generacije uče o genocidu u Srebrenici i ulozi Crne Gore u ratovima devedesetih. Da se procesuiraju svi nekažnjeni izvršioci i pomagači genocida u Srebrenici. Da suzbiju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca osudjenih za genocid”, zatražila je Mrnjačević.

“Mi kao društvo moramo da radimo na tome da se nešto takvo nikad više nikome ne ponovi”, poručila je Mrnjačević.

Komemoracijom u Memorijalnom centru u Potočarima danas će biti obilježena 29. godišnjica genocida u Srebrenici.

U Potočarima će danas biti ukopani posmrtni ostaci još 14 identifikovanih srebreničkih žrtava.

Ministarke evropskih poslova, prosvjete, nauke i inovacija i rada i socijalnog staranja, Maida Gorčević, Anđela Jakšić Stojanović i Naida Nišić, biće u delegaciji Vlade Crne Gore na obilježavanju 29. godišnjice genocida u Srebrenici.

Kako su kazali iz Vlade, u crnogorskoj delegaciji biće i državni sekretar Ministarstva evropskih poslova Bojan Božović i otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Satka Hajdarpašić.

Prema optužnicama Haškog tribunala, vojnici pod komandom generala Ratka Mladića su do organizovano i sistematski ubili oko osam hiljada muslimanskih muškaraca i dječaka. Oko 30 hiljada žena i djece deportovano je za dva dana.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. donio presudu kojom masakr u Srebrenici kvalifikuje kao čin genocida. Rezolucije o Srebrenici kojima se potvrđuje ta presuda donijeli su parlamenti zemalja Evropske unije, Kanada, Sjedinjene Američke Države i Australija.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. maja Rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Skupština Crne Gore u julu 2009. godine usvojila je Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, kojom se osuđuje zločin u tom bosansko-hercegovačkom gradu, kao i druga zlodjela počinjena tokom sukoba na prostorima bivše Jugoslavije.

Skupština Crne Gore usvojila je 17. juna 2022. Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Bonus video: