Ambicija Ministarstva ekologije, održvog razvoja i razvoja sjevera je da do kraja 2026. godine ispuni sve obaveze iz pregovaračkog poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene, kazao je resorni ministar Damjan Ćulafić.
On je rekao da Vlada vrši šestomjesečni monitoring i da je do sada usvojeno šest izvještaja o realizaciji Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27, koje je, kako je ocijenio, najkompleksnije i najzahtjevnije u pristupnom procesu.
"Ono što može da ulije dozu optimizma je činjenica da je između petog i šestog izvještaja detektovan napredak - sa 39 procenata ispunjenosti naših obaveza iz tog poglavlja porasli smo na 46,5 odsto“, kazao je Ćulafić u intervjuu Agenciji MINA.
On je istakao da to predstavlja pozitivan trend i da ga to raduje.
"Nadam se da ćemo taj trend i ubuduće pratiti, ako ne i u mnogo čemu ubrzati“, dodao je Ćulafić.
Poglavlje 27, kako je podsjetio, otvoreno je još 2018. godine.
"Prethodnih šest godina se radilo toliko koliko se radilo i sada imamo taj saldo od 46,5 procenata ispunjenosti obaveza“, naveo je Ćulafić.
Kako je kazao, želja i target, koji je Vlada postavila, je da Crna Gora 2028. godine uđe u Evropsku uniju (EU).
"Period koji nam predstoji moraće da bude vrijeme mnogo plodnijeg i efikasnijeg rada nego što je to bilo do sada“, poručio je Ćulafić.
On je naglasio da duboko vjeruje da Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ima veoma stručan i ozbiljan tim ljudi koji radi na tome.
"Ljudi sa kojima sam do sada obavio nekoliko razgovora ulivaju mi optimizam, da njihova energija i entuzijazam mogu da daju adekvatne rezultate u rokovima koje smo postavili“, kazao je Ćulafić.
Na pitanje kada bi Crna Gora, imajući u vidu dinamiku ispunjavanja obaveza, mogla zatvoriti poglavlje 27, on je odgovorio da nije zahvalno govoriti o rokovima, kada je tako složeno i ozbiljno poglavlje u pitanju.
"Ambicija Ministarstva ekologije, održvog razvoja i razvoja sjevera jeste upravo kraj 2026. - za ispunjenje svih obaveza koje nam predstoje, ne bismo li onda ostavili naredne dvije godine za ispitivanje postignutih rezultata i dobijanje mišljenja od Evropske komisije (EK)“, rekao je Ćulafić.
On je dodao da vjeruje da kraj 2026. godine može da bude realan, ili optimalan rok za ispunjenje apsolutno svih obaveza koje su pred Ministarstvom na čijem je čelu.
Ćulafić je, odgovarajući na pitanje da li poglavlje 27 može biti prepreka u ispunjavanju cilja da Crna Gora do 2028. godine postane članica EU, kazao da to poglavlje jeste najkompleksnije i najzahtjevnije, ali da im to istovremeno daje dodatni motiv da rade predano i isporuče rezultate koji se od njih očekuju.
"Naravno, potreban je veliki rad i monitoring ispunjavanja obaveza koje su pred nama, tako da ima i eksternih uslova od kojih će to zavisiti, ali duboko vjerujem da, timskim radom i dobrom namjerom, mi nećemo predstavljati prepreku u našem pristupnom pregovaračkom procesu“, rekao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, to je i mjera patriotizma, s obzirom na strateški pravac koji je Crna Gora zauzela, a to je upravo puna integracija u evropsku zajednicu.
Ćulafić je, govoreći o načinu na koji planiraju da riješe ekološke probleme, kazao da se u prvim danima mandata suočio sa krupnim izazovima i dugogodišnjim problemima sa kojima se bori Crna Gora, kakav je Mislov do u Nikšiću, Mostina u Rožajama, kao i izlivanje fekalija, odnosno otpadnih voda i hemikalija u prirodni tok rijeke Bojane.
Ćulafić je podsjetio da su on i predstavnici Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera posjetili Opštinu Nikšić i da su sa predsjednicima Opštine i Skupštine opštine, kao i njihovim saradnicima obišli lokalitet na kom se nalazi deponija Mislov do.
To je, kako je dodao, bila vrlo plodna radna posjeta.
"Oni veoma uspješno rade na sanaciji postojećeg stanja i koriste novac koji je Vlada opredijela - 400 hiljada eura za saniranje te deponije. Mislim da su u završnoj fazi i da to treće odjeljenje saniraju upravo ovih dana“, naveo je Ćulafić.
On je podsjetio da je donijeta zajednička odluka da se ta deponija potpuno zatvori i da se ubuduće smeće odvozi na deponiju Livade u Podgorici.
"Moram ovom prilikom poslati poruku svim drugim lokalnim samoupravama, da ljudi ne gaje neke nade da isključivo Ministarstvo radi na tome, na zatvaranju Mislovog dola i finansiranju odvoza smeća na deponiju u Podgorici“, kazao je Ćulafić.
To je, kako je istakao, jedan partnerski odnos sa opštinom Nikšić i lokalnim vlastima.
"Jer su se oni opredijelili da sami finansiraju odvoz smeća ubuduće, sve dok ne riješimo pitanje regionalnog centra za upravljanje otpadom“, naveo je Ćulafić.
On je kazao da će regionalni centar za upravljanje otpadom biti stacioniran upravo u Nikšiću, jer je sama opština izrazila želju za to, a služiće toj i opštinama Šavnik i Plužine, a možda i nekim primorskim.
"Tako da što se tiče Mislovog dola, vrlo konkretna, odlučna, možda i po nečemu rigidna mjera i odluka, a to je da zatvorimo taj lokalitet s obzirom na stepen zagrađenja životne sredine koji je on do sada pričinjavao“, rekao je Ćulafić.
Ćulafić je kazao da konkretna lokacija na kojoj će se nalaziti centar za upravljanje otpadom još nije određena, ali da će se Ministarstvo potruditi da pomogne njegovu izgradnju.
"Da li će to biti iz budžetskih sredstava Crne Gora, ili od nekih dostupnih fondova, to ćemo da vidimo u međuvremenu. Ali svakako da to jeste jedno krupno pitanje, koje će sigurno biti riješeno u mandatu ove Vlade“, naveo je Ćulafić.
On je, govoreći o problemu deponije Mostina u Rožajama, kazao da lokalna samouprava nije ispunjavala ono na šta su bili obavezani odlukama i Ministarstva i Agencije za zaštitu životne sredine (EPA).
Ćulafić je rekao da ta deponija, između ostalog, nije uređena, niti ograđena propisno, da nije instaliran videonadzor, istaknuto adekvatno radno vrijeme, kao i da nema zaposlenih koji bi trebalo da čuvaju taj lokalitet.
"Onda se dešava da dolazi do paljenja otpada koji se tamo odlaže, a samim tim i do emisije štetnih gasova u vazduh. Životna sredina na tom lokalitetu i stanovništvo koje u neposrednoj blizini živi naprosto su ugroženi“, naveo je Ćulafić.
On je poručio da je voljan da i tom problemu pristupe na partnerski način i da, u radnoj atmosferi sa predstavnicima Opštine Rožaje, donesu neke odluke.
Ćulafić je poručio da je Ministarstvo, ukoliko je potrebno, voljno da finansijski pomogne sanaciju deponije, kao i u ispunjavanju obaveza.
"A da, u međuvremenu, tražimo rješenje, kako u Rožajama, tako i u drugim opštinama, a to je izgradnja regionalnog centra za upravljanje otpadom na sjeveru“, kazao je Ćulafić.
On je istakao da moraju tražiti neko prelazno rješenje.
"Ništa što bi moglo da naiđe na osudu, prije svega, mještana, jer su u mom fokusu upravo građani koji žive u Rožajama“, naglasio je Ćulafić.
On je rekao da ne bi volio da ta priča ima bilo kakvu političku konotaciju, jer im je, kako je poručio, interes samo zaštita životne sredine.
"Razumijevajući sve izazove sa kojima se suočava i sama Opština Rožaje, prije svega finansijske prirode, pa i infrastrukturne, voljan sam da pomognem koliko se može, a čini mi se da se može dovoljno“, ponovio je Ćulafić.
On je kazao da je treći izazov sa kojim se suočio na samom početkom mandata izlivanje hemikalija i otpadnih voda u prirodni tok rijeke Bojane.
Ćulafić je rekao da su, kada je riječ o tom problemu, vrlo efikasno djelovali i da su predstavnici EPA-e odmah obišli rijeku Bojanu.
"Naša inicijalna saznanja bila su da se u rijeku Bojanu izlivaju otpadne vode iz susjednog mjesta Velipolje u Albaniji, ali i hemikalije iz fabrike u mjestu Juarez, takođe u Albaniji“, naveo je Ćulafić.
On je dodao da naravno da otpadne vode nijesu poželjne, ali da su mnogo manje opasne po životnu sredinu i stanovništvo od hemikalija koje su se izlivale u prirodni tok.
"Mi smo stupili u kontakt sa Ministarstvom turizma i životne sredine Albanije i dogovoreno je da moja kolegnica iz Albanije i ja u septembru imamo radni sastanak na kome ćemo pokrenuti ne samo to, nego i druga otvorena pitanja između te države i Crne Gore kada je zaštita životne sredine u pitanju“, kazao je Ćulafić.
On je podsjetio da su predstavnici crnogorske i albanske agencije za zaštitu životne sredine imali radni sastanak.
"Locirali su fabriku iz koje potiču te hemikalije i njihovo izlivanje je za sada, koliko sam informisan, zaustavljeno i biće zaustavljeno trajno, tako da je to prvi rezultat tog našeg rada sve dok i Crna Gora i Albanija ne nađu održivo zajedničko rješenje“, kazao je Ćulafić.
On je poručio da će pružiti maksimalnu podršku opštini Ulcinj, a sve u cilju zaštite životne sredine, kao i zdravlja ljudi.
Na pitanje u kojoj fazi je izrada novog zakona o zaštiti prirode i zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, Ćulafić je odgovorio da su ta dva pravna akta u završenoj fazi izrade.
"Zakon o zaštiti prirode je, kolokvijalno da se izrazim, u fazi „pakovanja“ i slanja na mišljenje relevantnim institucijama. Računam da ćemo do kraja godine imati usvojen predlog, odnosno predat Skupštini u dalju proceduru, kao i zakon koji se odnosi na negativne uticaje klimatskih promjena“, kazao je Ćulafić.
Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena je, kako je rekao, dobio veći broj predloga, ali i kritika od EK.
"I oni su u fazi implementacije, ali, kao što sam rekao, kraj godine je vremenski target da oba zakona budu usvojena“, naveo je Ćulafić.
On je kazao da je horizontalno zakonodavstvo jedna od podoblasti kojom se moraju baviti i ocijenio da se tu do sada najviše postiglo.
Ćulafić je, odgovarajući na pitanje na koji način bi Crna Gora trebalo da se pripremi na negativne uticaje klimatskih promjena, rekao da država ne može ostati imuna na te uticaje, jer je u pitanju trend koji je globalnog karaktera.
Crna Gora se, kako je podsjetio, obavezala da do 2030. godine smanji nivo emisije gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto u odnosu na referentnu 1990.
Ćulafić je istakao značaj nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene, koji je pripreman sa partnerima iz UNDP-a.
On je kazao da će tu biti zastupljene sve sektorske oblasti i da će postojati vrlo jasna mapa puta kako treba djelovati u kom sektoru.
"Međutim, nije samo u pitanju neki strateški dokument usvojiti i trasirati put i pokriti se adekvatnim zakonodavstvom. Moramo i kao društvo imati mnogo veći stepen odgovornosti kada su klimatske promjene u pitanju, kako bismo spriječili, ili makar ublažili negativne efekte koji su evidentni“, poručio je Ćulafić.
On je rekao da tu, između ostalog, misli na savjesniji odnos prema šumama, životnoj sredini, planiranju prostora, kao i na sprečavanje nelegalne ili gradnje koja nije u skladu sa preporukama ekološke prirode.
Ćulafić je poručio da je oblast klimatskih promjena u fokusu resora i da će tako biti sve do zatvaranja poglavlja 27.
"Koliko smo ozbiljno posvećeni tome, govori činjenica da smo i u novom aktu o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta oformili poseban direktorat koji će se baviti klimatskim promjenama“, naveo je Ćulafić.
Upitan šta vidi kao glavne izazove zaštite prirode Crne Gore, on je kazao da su to nelegalna gradnja i nesavjestan odnos prema prirodi.
On je kazao da je mnogo izazova, ali da bi se fokusirao upravo na svijest građana koju, kako je dodao, treba mijenjati u pozitivnom smjeru.
"Ukoliko svaki pojedinac uradi ono što je do njega, doboko vjerujem da će se svi ti izazovi smanjiti do neke razumne mjere, koja neće negativno uticaja na prirodu oko nas“, poručio je Ćulafić.
Bonus video:
