Crna Gora, učešćem na najvećoj konferenciji posvećenoj klimatskim promjenama COP29, potvrđuje svoju posvećenost globalnim klimatskim ciljevima koji nastoje da ograniče globalno zagrijavanje i značajno smanje emisiju gasova sa efektom staklene bašte u narednim godinama.
To je poručeno sa sastanka posvećenog pripremama crnogorske delegacije za učešće na 29. Konferenciji Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija (UN) o klimatskim promjenama, koja se održava u Bakuu.
Sastanak je organizovan u Eko zgradi UN-a, uz podršku Porgrama Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i kancelarije Rezidentnog koordinatora UN-a u Crnoj Gori.
Kako je saopšteno iz UNDP-a, sastanak je okupio je ključne predstavnike UN-a u Crnoj Gori, ministarstava ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, energetike i ekonomskog razvoja, Agencije za zaštitu životne sredine, kao i ambasada Italije, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Slovenije.
„Kako bi razgovarali o dosadašnjem napretku u oblasti klimatskih promjena, identifikovanju ključnih izazova i postavljanju ciljeva za naredni period“, dodaje se u saopštenju.
Iz UNDP-a su kazali da je ovogodišnja konferencija COP29 od posebnog značaja, naročito za zemlje koje su najranjivije na klimatske promjene, uključujući Crnu Goru.
Fokus će, kako su naveli, biti na konkretnim akcijama koje države potpisnice Pariskog sporazuma moraju preduzeti kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi.
„Implementaciji novih modela finansiranja i mobilizacija resursa za prilagođavanje klimatskim promjenama, zatvaranje finansijskog jaza i podrška implementaciji Nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) – ključne su teme konferencije“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se Crna Gora, iako na globalnom nivou najmanje doprinosi klimatskim promjenama, suočava sa njenim štetnim posljedicama.
„I, u skladu sa tim, nastavlja sa ambicioznim planovima i konkretnim akcijama usmjerenim na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, jačanje otpornosti na klimatske promjene i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja“, dodaje se u saopštenju.
Iz UNDP-a su podsjetili da je, u okviru Pariskog sporazuma, Crna Gora postavila cilj da do 2030. godine smanji emisije za 55 odsto u poređenju sa baznom 1990. godinom.
Takođe, kako su naveli, kroz ažuriranje svojih NDC-ova, Crna Gora pokazuje spremnost da, u skladu sa globalnim naporima, poveća svoju ambiciju i doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, istakao je da su pred Crnom Gorom značajni koraci na putu ka dostizanju ciljeva Pariskog sporazuma.
On je najavio da će Vlada do kraja godine utvrditi predlog zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena i zaštiti ozonskog omotača.
Ćulafić je istakao da se klimatske promjene ne mogu ignorisati, i da je jasna posvećenost Crne Gore smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, razvoju zelenih i održvih energetskih rješenja i jačanju otpornosti na klimatske promjene.
„Naš cilj je stvoriti bolju i sigurniju budućnost za sve naše građane i građanke. Kroz integrisani pristup i saradnju sa partnerima iz UN sistema i međunarodnih organizacija, Crna Gora će i dalje doprinositi ostvarivanju globalnih klimatskih ciljeva i borbi za održivu budućnost“, poručio je Ćulafić.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, ukazala je na značaj povezivanja klimatskih i razvojnih politika.
„Rješenja koja povezuju ove oblasti mogu omogućiti postizanje Ciljeva održivog razvoja i istovremeno doprinijeti smanjenju štetnih uticaja klimatskih promjena na najugroženije zajednice“, kazala je Paniklova.
Kako je navela, za postizanje stvarne klimatske otpornosti važno je svakodnevno preispitivati postavljene ciljeve i baviti se vezom između klimatskih promjena, ugrožavanja biodiverziteta i degradacije zemljišta.
„Moramo osigurati da nijedna zajednica ne bude zapostavljena na tom putu, pa su inkluzivne i pravedne politike ključ za dugoročni uspjeh“, poručila je Paniklova.
Rezidentni koordinator UN-a u Crnoj Gori, Diego Sorilja, istakao je da je saradnja između međunarodnih i nacionalnih aktera ključna za ostvarenje ciljeva smanjenja emisija i unapređenja adaptivnih kapaciteta zemalja poput Crne Gore.
„Ovdje posebno ukazujem na važnost angažovanja svih sektora i donošenja odluka koje uzimaju u obzir specifične izazove svake zemlje, uz fokus na ulaganje u održive projekte koji omogućavaju smanjenje klimatskih rizika“, rekao je Sorilja.
Bonus video:
