Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra.
Tim povodom poruke su poslali političke partije, nevladine organizacije i javne institucije.
Vujačić: Nasilje nad ženama predstavlja jedno od najrasprostranjenijih kršenja ljudskih prava
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama je dan koji nas podsjeća na globalnu borbu za osnovna ljudska prava, sigurnost i dostojanstvo svih žena, saopštila je Tanja Vujačić (SNP).
"Nasilje nad ženama predstavlja jedno od najrasprostranjenijih kršenja ljudskih prava, koje nema opravdanja ni u jednoj društvenoj, kulturnoj ili ekonomskoj okolnosti", rekla je Vujačić.
"Statistike su alarmantne – svaka treća žena na svijetu tokom života doživi neki oblik fizičkog ili seksualnog nasilja. Ova činjenica obavezuje sve nas, od pojedinaca do institucija, da podignemo glas protiv nasilja, pružimo podršku žrtvama i osiguramo da počinioci budu privedeni pravdi. Borba protiv nasilja nad ženama nije samo žensko pitanje – to je pitanje cijelog društva. Edukacija, prevencija, zakonodavna zaštita i solidarnost ključni su koraci u stvaranju svijeta u kojem će svaka žena moći da živi slobodno, bez straha i prijetnji", navela je.
"Pozivamo sve građane, organizacije i institucije da se pridruže ovoj borbi, da prepoznaju znakove nasilja i pruže pomoć onima kojima je potrebna. Istovremeno, apelujemo na nadležne institucije da unaprijede zakonodavstvo, osiguraju efikasnu primjenu zakona i omoguće dostupne i adekvatne servise podrške za žrtve", zaključila je Vujačić.
IJZ: Nasilje nad ženama i djevojčicama je jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava u svijetu
Nasilje nad ženama i djevojčicama je jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava u svijetu. Na globalnom nivou, procjene Ujedinjenih nacija pokazuju da je oko 736 miliona žena - skoro svaka treća žena bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju od strane intimnog partnera, nepartnerskom seksualnom nasilju ili oboje, barem jednom u životu, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz IJZ navoda da su djevojke posebno izložene riziku od nasilja, pa je jedna od četiri adolescentkinje zlostavljana od strane svojih partnera.
"Ova pojava se pojačala u različitim okruženjima, uključujući radno mjesto i online prostor, a dodatno je pogoršana konfliktima, ratovima i humanitarnim krizama", dodaje se.
"Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra čime počinje globalna 'Narandžasta kampanja' ili '16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja', sa ciljem informisanja javnosti o problemu nasilja nad ženama i djevojčicama, kao i zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim posljedicama na žrtve, porodice i društvo u cjelini. Kampanja se simbolično završava 10. decembra 'Međunarodnim danom ljudskih prava'", navodi se u saopštenju.
"U okviru globalne kampanje Ujedinjenih nacija 'Na svakih 10 minuta, jedna žena bude ubijena' skreće se pažnja na alarmantno eskaliranje nasilja nad ženama i pozivaju se donosioci odluka, mediji, civilne društvene organizacije da zajedničkim naporom i akcijama utiču na okončanje nasilja nad ženama i djevojkama", dodaje se.
Ističu da nasilje nad ženama i djevojčicama proističe iz negativnih društvenih stavova u vezi sa ulogom žene i visokog nivoa rodne nejednakosti, a posebno ranjive kategorije su djevojke, starije žene, žene koje žive sa HIV-om ili imaju neki oblik invaliditeta, žene pripadnice romske populacije, LGBTQ zajednice, izbjeglice, migrantkinje i žene koje žive u ruralnim područjima.
"U Crnoj Gori je u posljednjih pet godina ubijeno sedamnaest žena, četiri tokom ove godine. Ovi podaci upozoravaju na to da je nasilje nad ženama sveprisutan problem koji treba sistemski rješavati. Svaki novi slučaj nasilja otvara ozbiljna pitanja odgovornosti svake karike u sistemu (policija, tužilaštvo, zdravstveni sistem, centri za socijalni rad, prosveta) i spremnosti da se prepozna nasilje, a prije svega spriječi nasilje i zaštite životi žena i djevojaka. Nedostatak informacija o tome kome žena ili djevojka treba da se obrati kada doživi nasilje, nedostatak podrške, strah od oduzimanja djece i gubitka finansija, stid i ucjene fotografijama neki su od razloga zbog kojih žena odustaje da prijavi nasilnika", piše u saopštenju.
"Uloga zdravstvenog sistema je veoma važna kako u prevenciji, tako i u pružanju pomoći osobama koje su preživjele nasilje. Zdravstveni radnici imaju obavezu da prepoznaju nasilje bilo kojeg oblika, da preduzmu neophodne korake od prijave nasilja nadležnim službama, uz obavezno dokumetovanje fizičkih i psihičkih povreda, do upućivanja ka specijalizovanim servisima za podršku, kao što su socijalne službe i nevladine organizacije koje se bave zaštitom prava žena. Veoma važno je i jačanje uspostavljenih servisa psihosocijalnog tretmana za počinioce nasilja na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Odgovornost za izgradnju sigurnog društva je zajednička i zajednički globalni cilj mora biti jednoglasni stav o nultoj toleranciji nasilja nad ženama", zaključuje se.
CŽP: Vlada prećutala izvještaj GREVIO
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama iskazujemo solidarnost sa svim žrtvama i tražimo da Vlada Crne Gore krene u odlučnu akciju protiv ovog gorućeg problema koji posebno ugrožava živote žena i djece i čiji medjugeneracijski uticaj razara budućnost našeg društva, saopšteno je iz Centra za ženska prava (CŽP).
Iz te nevladine organizacije su istakli značaj novog izvještaja GREVIO – nezavisne grupe eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, čija je objava 22. novembra, kažu, prošla bez reakcije Vlade, iako se odnosi na sprovođenje pravno obavezujuće Konvencije Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) koja je već punih 10 godina na snazi u Crnoj Gori.
"Iako u pomenutom izvještaju prepoznaje uglavnom zakonodavne napore Crne Gore, GREVIO ističe i mnoštvo problema koji ugrožavaju efikasnu zaštitu žrtava i identifikuje oblasti koje zahtijevaju hitnu akciju vlasti Crne Gore u oblastima podrške, zaštite i obezbjeđivanja pravde za žrtve nasilja. GREVIO navodi da su štetni rodni stereotipi i patrijarhalni stavovi prisutni u svim sektorima crnogorskog društva, uključujući medije i politiku, da utiču na stavove profesionalaca koji rade sa žrtvama ili počiniocima, kao što su policajci, tužioci, sudije, socijalni radnici i zdravstveni radnici i sugeriše njihove hitne obuke", navodi se u saopštenju.
Dodaju da su izvještaju navodi i da programi psihosocijalnog tretmana za počinioce nasilja treba da se fokusiraju na promjenu ponašanja, umjesto na medicinski tretman.
"GREVIO ukazuje na ozbiljne nedostatke u osiguravanju brze i nepristrasne reakcije policije u slučajevima nasilja nad ženama. Podsjećajući na nalaze objavljene u izvještaju o osnovnoj evaluaciji 2018. godine, GREVIO poziva crnogorske vlasti da osiguraju da se negativan uticaj koji nasilje nad ženama ima na njihovu djecu zakonski prepozna i da incidenti nasilja nad ženama budu obavezni zakonski kriterijum koji treba uzeti u obzir prilikom odlučivanja o vršenju roditeljskog prava i kontaktu sa djecom. Takodje predlaže uvođenje smjernica za postupanje sudija u takvim slučajevima , kao i obaveznu saradnju i razmjenu informacija sa krivičnim i prekršajnim sudovima i policijom kako bi sudije koje vode parnične postupke u vezi vršenja roditeljskog prava imale sve relevantne informacije za donošenje odluka; GREVIO predlaže da se kroz zakonske ili druge mjere osigura da Centri za socijalni rad u svojim izvještajima eksplicitno navedu svako nasilje koje im je prijavljeno ili uočeno i snažno ohrabruje crnogorske vlasti da poboljša uslove za nadgledane posjete i osigura da osoblje u centrima za socijalni rad razumije svoju ulogu i odgovornost u nadgledanju i dokumentovanju ovih posjeta, kao i da izdvoji adekvatne resurse za stvaranje odgovarajućih uslova za takve posjete u prostorijama centara za socijalni rad", piše u saopštenju.
"GREVIO izražava zabrinutost u vezi zaštite žrtava zbog ograničene dostupnosti i/ili upotrebe hitnih zabrana prilaska i drugih zaštitnih mjera i naglašava potrebu hitnog unaprjedjenja saradnje između relevantnih institucija u procjeni rizika po žrtve. GREVIO poziva crnogorske vlasti da omoguće dostupnost hitnih zaštitnih mjera svim žrtvama nasilja nad ženama, bez obzira da li se djelo krivično goni i da obezbijede da se prilikom odlučivanja o zaštitnim mjerama djeca uzmu u obzir po službenoj dužnosti; da primjenu ovih mjera efikasno nadgledaju, bez stavljanja nepotrebnog tereta na žrtve, i da osiguraju da se njihovo kršenje adekvatno sankcioniše. GREVIO naglašava i obavezu države da osigura odgovarajuće resurse za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama, uključujući održivo i dugoročno finansiranje nevladinih organizacija koje pružaju specijalizovane usluge podrške ženama žrtvama nasilja. GREVIO naglašava važnost da se rad skloništa povjeri ženskim nevladinim organizacijama, čije osoblje će imati iskustva u radu sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja, na način da bude zasnovan na rodnom razumijevanju nasilja nad ženama i pristupu usmjerenom na žrtve", rekli su iz CŽP.
Ističu da GREVIO napominje da organizacije za specijalizovanu podršku ženama pružaju pravno savjetovanje svim žrtvama nasilja nad ženama u saradnji sa advokatima, ali da ovu uslugu ne finansira država, pa poziva crnogorske vlasti da specijalizovanu pravnu pomoć učine dostupnom svim žrtvama nasilja nad ženama.
Poručuju da je ponovo istaknuta hitna potreba za otvaranjem centara za krizne intervencije i savjetovališta za žrtve seksualnog nasilja.
"GREVIO posebnu pažnju poklanja obrazovanju i preporučuje prilagodjavanje školskih materijala promociji rodne ravnopravnosti i nestereotipnih rodnih uloga, uključivanje u formalne obrazovne kurikulume edukacije o problemu nasilja nad ženama i pitanju slobodnog pristanka u seksualnim odnosima. Takođe ističe obavezu ekonomskog osnaživanja žrtava kroz dugoročnu finansijsku pomoć, socijalno stanovanje i podršku u pronalaženju zaposlenja. Podsjećajući na nalaze objavljene u svom izvještaju o osnovnoj evaluaciji iz 2018. godine, GREVIO poziva crnogorske vlasti da osiguraju brz i nepristrasan odgovor institucija na sve slučajeve nasilja nad ženama i senzitivno i neosuđujuće saslušavanje žrtava, posebno u slučajevima seksualnog nasilja. GREVIO naglašava da ponovljena ispitivanja žrtava u krivičnim postupcima treba izbjegavati i da žrtvama treba omogućiti davanje iskaza bez prisustva počinioca. Ističe i obavezu ukidanja prakse suočavanja žrtava s počiniocima u sudskim procesima", piše u saopštenju.
"GREVIO dalje ohrabruje crnogorske vlasti da povećaju broj specijalizovanih službenika za nasilje u porodici širom zemlje i da osiguraju njihovo dubinsko znanje i rodno razumijevanje nasilja nad ženama uvođenjem formalnih kriterijuma za izbor na ovu poziciju. Dalje poziva crnogorske vlasti da razmotre uvođenje specijalizovanih jedinica ili timova za sve oblike nasilja nad ženama, posebno za seksualno nasilje. GREVIO naročito upozorava na mogućnost da uvođenje sistema licenciranja pružalaca socijalnih usluga ugrožava kvalitet pružanja usluga žrtvama nasilja,jer kriterijumi za dobijanje licence mogu biti teško dostižni za manje nevladine organizacije. Ovaj izvještaj predstavlja jasne smjernice za dalji rad crnogorskih vlasti u cilju zaštite žena od nasilja i ostvarivanja rodne ravnopravnosti, pa pozivamo Vladu Crne Gore da osigura hitnu primjenu preporuka GREVIO, kontinuirano prati stanje i izvještava javnost", zaključuje se u saopštenju.
Pokret Naprijed: Posljedice nasilja se odražavaju na psihološko, seksualno i reproduktivno zdravlje žena
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 25. novembra, prilika je da se skrene pažnja javnosti na ovaj veliki problem sa kojim se žene svakodnevno suočavaju, saopšteno je iz Pokreta Naprijed.
"Istraživanja pokazuju da tokom posljednje decenije rodno zasnovano nasilje pogađa najmanje jednu od tri žene. Osim toga, najnovije procjene Ujedinjenih nacija pokazuju da, u prosjeku, svakih sat vremena više od pet žena ili djevojčica biva ubijeno od strane člana porodice, odnosno da na svakih 11 minuta ženu ili djevojčicu ubije neko u njenoj vlastitoj porodici. To se tiče Crne Gore, istraživanja OSCE pokazuju da je svaka peta žena (19 odsto) iskusila fizičko ili seksualno nasilje nakon svoje 15. godine od strane intimnog partnera ili ne-partnera, te da je tri od deset žena (31 odsto) izjavilo da su doživjele neki oblik fizičkog nasilja od strane odrasle osobe prije svoje 15. godine. Ovakvom stanju najviše doprinosi praksa neprijavljivanja nasilja zbog straha, stigme i stida, ali i neadekvatne reakcije nadležnih institucija na slučajeve nasilja", navodi se u saopštenju.
Kazali su da su sveprisutni patrijarhalni obrasci ponašanja dovode do toga da se odgovornost za nasilje prebacuje na ženu, tj. da se zagovara teza da je nasilje nad ženama privatna stvar koju treba rješavati unutar porodice ili veze.
"Posljedice nasilja se odražavaju na psihološko, seksualno i reproduktivno zdravlje žena, a sve više su i djeca izložena direktnom nasilju ili svjedoče nasilju koje se dešava u porodici u kojoj odrastaju", dodaje se.
"Da bi se stalo na put ovoj pojavi, neophodno je sistemski raditi na prevenciji nasilja, pri čemu je izuzetno važno zajedničko djelovanje Vlade, civilnog društva, medija, ženskih organizacija, ali i svih drugih činilaca koji žele da pomognu u izgradnji mehanizma za suočavanje sa pomenutim problemom. U tom smislu, Pokret Naprijed ističe da država mora zaustaviti kršenje ljudskih prava žena i djevojčica, tako što ćemo dati doprinos stvaranju ambijenta u kojem će rodno zasnovano nasilje i nasilje uopšte biti ublaženo i eliminisano", zaključuje se.
Bonus video:
