Kvalitet postojeće školske infrastrukture veliki je problem, nedostatak odgovarajuće opreme i materijala za nastavu i učenje utiče na kvalitet obrazovanja, a higijena u školama je jedan od osnovnih problema, navodi se u Nacrtu strategije obrazovanja za period od 2025. do 2035. godine.
Voda je, stoji u dokumentu, uglavnom dostupna na mjestima za pranje ruku, ali su sapun i sušači za ruke rijetki. Toplu vodu, upozoreno je u dokumentu, nema ni petina škola.
“Topla voda je dostupna tokom cijele školske godine u samo oko 18 odsto ustanova. Mjesta za pranje ruku su dostupna najmlađim učenicima, dok u polovini ustanova nisu prilagođena osobama sa ograničenom pokretljivošću i invaliditetom. Škole uglavnom ne vode evidenciju o čišćenju toaleta, a školsko osoblje nije obučeno za postupke čišćenja, sigurno i adekvatno korišćenje sredstava za čišćenje i zaštitne opreme. Iako je obrazovanje učenika o ličnoj higijeni uključeno u nastavni plan, grupne aktivnosti poput zajedničkog pranja ruku se ne sprovode u većini ustanova”, naglašeno je.
Javna rasprava o Nacrtu strategije reforme obrazovanja počela je krajem prošle sedmice i trajaće do 2. januara.
Proces izrade sveobuhvatnog dokumenta, naglašeno je, inicirali su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i UNICEF, a podržava ga taj UN fond i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
“Istraživanje Instituta za javno zdravlje (IJZ), sprovedeno uz pomoć UNICEF-a u Crnoj Gori u 2022. godine, pokazalo je da 81 odsto škola koristi vodu za piće koja se obezbjeđuje iz javnog vodovoda, dok se ostale, uglavnom iz ruralnih područja, snabdijevaju iz drugih izvora (lokalni vodovodi, lokalni izvori, bunari,…). Škole uglavnom nemaju alternativne izvore vodosnabdijevanja i ne preduzimaju mjere za prečišćavanje vode (filtracija, hlorisanje,..), uključujući škole koje se snabdijevaju vodom iz tzv. nepoboljšanih izvora”, stoji u dokumentu.
Kad je riječ o sanitaciji, trećina ustanova u prigradskim ili ruralnim područjima, imaju toalete povezane sa septičkom ili propusnom jamom.
“Većina toaleta u školama ispunjava kriterijume pristupačnosti i funkcionalnosti, ali ne i privatnosti. Omjer broja učenika u odnosu na broj toaleta visok je u školama u gradskim područjima, dok 18 odsto škola ne ispunjava propisanu normu u pogledu broja toaleta za učenice, a sedam procenata ne ispunjava istu normu za učenike”, stoji u dokumentu.
U predstojećem periodu, ističe se, neophodno je uspostaviti i unaprijediti normativ i standarde koji se odnose na higijensko-sanitetske uslove u školama, ali i povezati informacione sisteme IJZ i Ministarstva prosvjete i redovna razmjena podataka u cilju kvalitetnih politika i intervencija.
Ocjenjivanje, udžbenici...
Iako propisi osiguravaju redovno ocjenjivanje učenika i pružanje povratnih informacija roditeljima, značajni izazovi i dalje postoje u načinu na koji ocjenjivanje podržava učenje i razvoj učenika, ocijenjeno je u Nacrtu strategije.
Naglašeno je da su reforme težile prelasku na učenje zasnovano na kompetencijama, prakse ocjenjivanja u učionici su zaostajale.
“Jedan od ključnih problema je neusklađenost između ciljeva crnogorskog kurikuluma, osmišljenog da podstiče kritičko mišljenje, kreativnost i rješavanje problema i stvarnih praksi ocjenjivanja u učionicama. Uprkos ambicijama iz kurikuluma, ocjenjivanje često naglašava reprodukciju sadržaja, ograničavajući ulogu koju ima u podsticanju kognitivnih vještina višeg reda. Interno ocjenjivanje se uveliko fokusira na pamćenje, umjesto na razvoj kompetencija”, navodi se.
U narednom periodu, ocjene se moraju uskladiti sa ciljevima programa, a za sve predmete i razrede moraju se izraditi standardi znanja, kriterijumi ocjenjivanja. Potrebno je, naglašeno je, izraditi smjernice i obučiti nastavnike da u nastavi koriste različite metode ocjenjivanja - samoocjenjivanje, vršnjačko ocjenjivanje, ocjenjivanje praktičnih radova, grupnih projekata, portfolija, prezentacija.
“…Kako bi se osiguralo da ocjenjivanje bude u funkciji razvoja učenika i stalna balansirana zastupljenost dijagnostičke, formativne i sumativne funkcije ocjenjivanja, uz izvođenje ocjena na kraju polugodišta i kraju godine”, ističe se.
U dokumentu se upozorava na to da je Crna Gora uložila određene napore da udžbenike i nastavne materijale uskladi s nedavnim reformama kurikuluma.
“Ali postoje oblasti u kojima je neophodno izvršiti dalja poboljšanja kako bi se u potpunosti podržao proces učenja. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva radi na poboljšanju i diversifikaciji nastavnih resursa... Međutim, određeni izazovi ostaju - naročito kad je riječ o osiguravanju da udžbenici dosljedno promovišu kritičko mišljenje i premoste jaz između teorijskog znanja i praktične primjene. U srednjim stručnim školama na udžbenike se tradicionalno gleda kao na isuviše akademske i nepovezane sa stvarnim vještinama”, precizirano je.
Uvođenje platnih razreda za nastavnike
Dokument prepoznaje i činjenicu da kvalitet obrazovnog sistema Crne Gore direktno zavisi od kadrovske strukture i kompetencija zaposlenih na svim nivoima obrazovanja. Ističe se da Analiza sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020, ali i rezultati učenika na nacionalnim testiranjima i postignuća đaka u međunarodnim studijama, ukazuju na neophodnost unapređenja inicijalnog obrazovanja nastavnika, njihovog profesionalnog razvoja i angažovanja kvalifikovanog i motivisanog stručnog kadra.
“Iako je sistem profesionalnog razvoja nastavnika razvijen i zakonski uređen, nije doveo do željenih efekata zbog nedovoljnih finansijskih sredstava za profesionalni razvoj nastavnika u prethodnom periodu, nedostatka unutrašnje motivacije među nastavnicima/vaspitačima i neadekvatne primjene stečenih znanja i vještine u nastavnoj praksi”, upozoreno je.
Nacrt strategije ponavlja da postoji deficit nastavnika za oblast prirodnih nauka, što predstavlja izražen problem već duži period.
“…I još ne postoji rješenje za kontinuiranu pripremu kvalifikovanih nastavnika kako bi se ovaj problem prevazišao. U pojedinim opštinama sve je izraženiji i nedostatak vaspitača u predškolskim ustanovama. Sistem obrazovanja ne obezbjeđuje ni potreban broj profesionalaca, posebno psihologa, logopeda, defektologa, pedagoga i socijalnih radnika…”, naglašeno je.
Zbog toga u predstojećoj deceniji, ističe se, treba unaprijediti atraktivnost i ugled profesije vaspitača, nastavnika i drugih obrazovnih radnika razvijanjem i politika za poboljšanje radnih uslova, uključujući zarade, mogućnosti napredovanja u karijeri i brige za mentalno zdravlje i dobrobit.
“Ovo podrazumijeva reviziju i ažuriranje platnih razreda kako bi se usaglasilo s trendovima na tržištu rada, uvođenje finansijskih podsticaja za nastavnike u ruralnim područjima i nastavnike koji rade van mjesta boravišta, obezbjeđivanje mogućnosti za vertikalno napredovanje…”, predlozi su iz Nacrta strategije.
Bonus video:
