Svečana akademija povodom 220. godina od obnove Hadži Ismailove džamije u Nikšiću počela je učenjem odlomka iz Kurana koje je proučio Bahatin Akbaš, ataše za vjerska pitanja pri Ambasadi Turske u Crnoj Gori.
Pomoćnik reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori, glavni imam Bijelog Polja, Enis ef. Burdžović, kazao je da nam se možda može zamjeriti da smo previše okrenuti u prošlost, a idemo u budućnost i da nam rastu generacije koje su okrenute budućnosti leđima.
„Ne kažem da zaboravimo mračne trenutke, ne kažem da se ne dičimo svijetlim trenucima. Ali, svi smo na kraju ljudi. I vjernik je vjernik u mjeri u kojoj može da integriše svoj život u život onoga koji je pored njega, a koji je drugačiji... U ovom informatičkom ludilu, gdje u džepu u kom nosimo mobilni telefon imamo više informacija nego u Aleksandrijskoj biblioteci, ne dozvolimo djeci koja žive u Nikšiću da o džamiji uče sa Interneta, a da nisu posjetili ovu džamiju. To je naša kolektivna sramota. Kao što djeca muslimanske vjeroispovijesti trebaju posjetiti crkve i manastire, vidjeti, znati, a ne učiti jedni o drugima sa televizije ili sa Interneta“, istakao je Burdžović.
Čovjek je, kako je istakao, neprijatelj onoga što ne zna, što ne poznaje, pa neka Hadži Ismailova džamija bude motiv da se još bolje upoznamo.
„Vrijeme u kojem živimo je takvo da jedne druge slušamo, a ne čujemo, da živimo jedni pored drugih, a malo se poznajemo...Ono što ste gradili godinama ili decenijama, može neka usijana glava da sruši za deset sekundi, ali to nas ne opravdava da se ne vratimo građenju multireligijskog i multinacionalnog ponovo, pa makar trajalo decenijama i vjekovima“, poručio je glavni bjelopoljski imam.
Kako je istakao, ne smijemo dozvoliti da se u dobru zaboravljamo i silimo, i da nas jedino kolektivne nevolje koje se tiču svih nas i kada zaboravljamo ko se na koji način Bogu moli, spajaju. Hadži Ismailova džamija je vjekovima spajala ljude i Burdžović se nada da će tako biti i ubuduće, da će biti „jedno od sidrišta“ jedinstva Nikšićana.
„Da okrenemo malo i lice ka budućnosti, da mladi ljudi iz istorije uče dobre stvari, uče svijetle primjere, da znaju da smo na kraju svi jednako ljudi“, poručio je pomoćnik reisa Islamske zajednice, podsjećajući da riječ džamija potiče od arapske riječi „džami'a“, što u prevodu znači „mjesto koje okuplja“, uvjeren da će nikšićka džamija uvijek biti mjesto koje će okupljati ljude svih vjera i opredjeljenja.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, kazao je da kako država Crna Gora, tako i Vlada, za jedno od svojih osnovnih ciljeva ima očuvanje osnovnih vrijednosti društva, poštovanje slobode vjeroispovjesti i svih prava na raznolikost i da tom moralno-pravnom imperativu savremenog društva treba da težimo.
„Rekao bih da su najsvjetlije tradicije, moralne tradicije Crne Gore iskovane kako primjerima čojstva i junaštva, tako i primjerima merhameta i gaziluka. I upravo su te veličanstvene vrijednosti čojstva i merhameta, koje odražavaju sintezu morala, kao najuzvišenijih ideala, zapravo toliko složene i slojevite, toliko značajne, da se teško mogu tako jednostavno prevesti na bilo koji stvarni jezik, a govore o najspecifičnijim mogućim idealima kojima se teži kroz istoriju naše zemlje“, istakao je Koprivica.
Podsjetio je na „Primjere čojstva i junaštva“ Marka Miljanova koji predstavljaju, kako je kazao, neke od najsvjetlijih primjera altruizma i saradnje među pripadnicima različitih naroda u Crnoj Gori, a pošto su „primjeri besplatni učitelji“ bilo bi svrsishodno da što češće ukazujemo na njih.
„Islamska zajednica u Crnoj Gori ima jednu veoma važnu ulogu i ona predstavlja jedan od najznačajnijih činilaca sveukupnog napretka društva i države Crne Gore... Predlogom budžeta za 2025. godinu učinjeno je jedno značajno izdvajanje sredstava za rekonstrukciju i uređenje džamije... koja je jedan od znakova prepoznavanja našeg grada, jedan od najznačajnijih kulturnih objekata i Nikšića i naše države u cjelini“, kazao je potpredsjednik Vlade.
Iako je džamija svjedok „nekih epoha koje nikome ne služe na čast“, islamska zajednica u Nikšiću je pokazala, prema njegovim riječima, da ima pravu vjersku snagu da pređe preko toga, ali da ne zaboravlja, stremeći i gradeći društvo koje počiva na razumijevanju i otvorenosti, na srdačnim i prijateljskim, bliskim bratskim odnosima između naroda u Crnoj Gori.
„Imperativ nije da živimo jedni pored drugih, nego jedni zajedno sa drugima, uz druge i za druge. Možda ovo djeluje kao fraza, ali zaista jeste jedan veliki cilj kome ćemo, vjerujem, svi težiti i koji ćemo i u stvarnosti sprovesti“, poručio je Koprivica.
Džamija je 1952. godine proglašena kulturno-istorijskim spomenika, a četiri decenije kasnije (1993) preživjela je miniranje, kada je ispod minareta bio postavljen dinamit. Ostao je „ožiljak“, ali i podsjetnik da, kako je istakao imam Haži Ismailove džamije, Damir Hodžić, da iako je bilo skrnavljenja od strane bezumnih pojedinaca, većinsko stanovništvo Nikšića je ono koje istinski cjeni i pruža podršku njihovoj zajednici.
„Ta večina su čestiti, hrabri i ponosni Nikšićani. Ono što me posebno raduje u komunikaciji sa našim sugrađanima drugih vjerskih zajednica, je trenutak kada žele postaviti pitanje kroz formu prisvajanja i poštovanja naše dzamije, pitajući kako se zove ona naša džamija, kojim danima se može obići našu džamija... Tim povodom i želim poslati poruku da jedni drugima budemo potpora. Naša ruka je ispružena prema svim dobronamjernim ljudima. Ne dozvolimo da male razlikosti poljuljaju naše ljudske odnose. Neka dove, molitve koje upućujemo Gospodaru svih svjetova, budu istinski iskrene tražeći da nam sačuva ovu našu prelijepu zemlju i sve njene stanovnike. Apelujem da što više pričamo o temama koje su nam zajedničke, kako bi se naša srca zbližavala“, poručio je Hodžić.
Burdžović je predsjedniku džamijskog odbora Mirsadu Agoviću uručio zahvalnicu za doprinos džematu Hadži Ismailove džamije.
Program je vodio Mensur Kasumović, koji je istakao da džamija, smještena u srcu Grudske mahale, nije samo mjesto molitve, već i svjedok opstanka muslimaske zajednice kroz turbulentna vremena i trajni simbol zajedničke borbe svih građana Nišića. Učešće u programu uzeo je hor Medrese „Mehmed Fatih“, koji je izveo ilahije.
Na svečanoj akademiji bili su brojni gosti iz društveno-političkog života Crne Gore, među kojima su ministar Vladimir Joković, predsjednici Opštine i SO Nikšić, Marko Kovačević i Nemanja Vuković, predsjednik Sabora islamske zajednice Isa Aloshi, poslanici i odbornici, članovi mešihata islamske zajednice, predsjednica medžlisa islamske zajednice Podgorica Refika Lela Tuzović, imami...
Šabotić: Džamija svjedok promjena u vremenu
Istoričar, Sait Šabotić, podsjetio je da je istorija Hadži Ismailove džamije samo djelimično poznata, ali da je ona, kao malo koji drugi objekat u Nikšiću, svjedok promjena u vremenu.
„Uočavajući loše stanje stare džamije u Grudskoj mahali, Ismail Lekić Mehmednikić iz fisa Gruda, odlučio je da je obnovi što se i dogodilo 1804. godine...Ismail Lekić je bio hadžija, čovjek čvrstih vjerskih ubjeđenja i onaj ko je uspio da izvrši peti islamski šart – hadžiluk...Kao produhovljen čovjek, bio je upoznat i sa simbolikom u islamu, koja je svoje niti imala i u građevinarstvu“, istakao je Šabotić.
Tako je džamija pravougaonog oblika, čime je „naglasio univerzalnost islama koja se nudi na sve četiri strane svijeta“, dok je krovna konstrukcija četvorosvodna.
Predstavljajući Hadži Ismailovu džamiju kroz crteže i slike, istakao je da je najstariji crtež džamije iz 1890. godine, koji je uradio češki slikar, muzičar i pisac koji je te godine posjetio Nikšić, dok je prvu fotografiju džamije uradio ruski knez Dmitrij Petrovič Golicin i ona je objavljena u djelu „Kraj sinjega mora“, 1898.
Da je džamija bila i obrazovna ustanova svjedoči fotografija koju je 1917. godine napravio nepoznati austro ugarski vojnik na kojoj se vide posebno grupisana muška i ženska djeca, što pokazuje da se nastava odvijala posebno za djevojčice i dječake.
Bonus video:
