Škole jedva dočekale kamere

Agenciji za zaštitu ličnih podataka u posljednjem kvartalu 2024. obratilo se 176 obrazovnih ustanova koje su tražile da im se odobri da uvedu video-nadzor. Agencija je utvrdila i stav prema kojem nadzor nije dozvoljen u svlačionicama, sanitarnim prostorijama, učionicama, kabinetima...

22405 pregleda 29 reakcija 5 komentar(a)
Foto: Boris Pejovic
Foto: Boris Pejovic

Skoro 180 obrazovnih ustanova u Crnoj Gori, u posljednja tri mjeseca prošle godine, tražilo je odobrenje za uvođenje video-nadzora.

To su “Vijestima” kazali iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).

“Obavještavamo Vas da se Agenciji, u trećem kvartalu prethodne godine, obratilo 176 obrazovnih ustanova sa Zahtjevom za dobijanje saglasnosti za uvođenje video-nadzora”, navodi se u odgovoru AZLP, koju vodi Čedomir Mitrović.

Zahtjevi Agenciji uslijedili su nakon što je u julu prošle godine Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) pokrenulo proceduru za stvaranje uslova za ugradnju video-nadzora u svim osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori.

Ministarka Anđela Jakšić Stojanović prošlog ljeta na Odboru za prosvjetu, nauku i kulturu Skupštine Crne Gore kazala je da je mjera uvođenja video-nadzora vrlo važna, kao i da može biti jedan od načina borbe protiv vršnjačkog nasilja i vandalizma: “..da bi se obezbijedio odgovarajući nivo sigurnosti koji očekujemo kada pošaljemo dijete u školu”.

Iz Agencije su juče “Vijestima” rekli da je kod njih u toku obrada predmeta po podnijetim zahtjevima.

“U okviru koje je od određenog broja ustanova dostavljena dopuna dokumentacije. U narednom periodu će se na sjednicama Savjeta razmatrati dostavljena dokumentacija i odlučivati o pojedinačnim saglasnostima za uvođenje video-nadzora”, kazali su iz AZLP-a.

Objasnili su i da određeni broj obrazovnih ustanova od ranije posjeduje saglasnost za uspostavljanje video-nadzora.

Nakon što su iz resora prosvjete prošlog ljeta pokrenuli proceduru za stvaranje uslova za ugradnju video-nadzora u svim školama, osnovnim i srednjim, a izrađen je i pravilnik o zaštiti ličnih podataka koji je proslijeđen svim osnovnim i srednjim školama.

Iz AZLP-a su sredinom decembra 2024. utvrdili stav o video-nadzoru u obrazovnim ustanovama, prema kojem video nadzor nije dozvoljen u svlačionicama, liftovima, u kancelarijama, sanitarnim prostorijama, učionicama i kabinetima u kojima se odvija nastava...

U tom smislu, AZLP se poziva i na pravosnažnu presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koji je u slučaju postavljanja kamera u amfiteatrima Prirodno-matematičkog fakulteta presudio u korist profesora Jovana Mirkovića i Nevenke Antović.

Prema stavu Agencije, video-nadzor u obrazovnim ustanovama može obuhvatati ulaz i izlaz obrazovne ustanove, pripadajući dvorišni prostor, holove, hodnike, kuhinje, prostor (ormar) u kojem su smješteni školski dnevnici (sa perimetrom fokusiranim samo na dnevnike).

U stavu AZLP-a navodi se i da, video-nadzor, na osnovu prethodne saglasnosti, može biti uveden po posebnom režimu rada izvan perioda održavanja redovne nastave i školskih aktivnosti u specijalizovanim kabinetima, biibliotekama, fiskulturnim salama, Iaboratorijama i informatičkim salama u kojima se nalazi računarska oprema i tzv. pametne tabIe i druga oprema velike vrijednosti neophodna za odvijanje stručnog i praktičnog rada.

Resor prosvjete ranije je školama dostavio pravilnik o zaštiti ličnih podataka, prema kojem je u slučaju zloupotrebe snimaka sa kamera koje su postavljene u obrazovnim ustanovama odgovoran direktor škole, odnosno osoba koja je ovlašćena za rukovođenje zbirkom podataka. Eventualne zloupotrebe mogu da rezultiraju i smjenom direktora.

Dokument strogo zabranjuje i korišćenje kamera sa mogućnošću zvučnog snimanja, u svim prostorima pod video-nadzorom.

Ekspert za zaštitu podataka Radenko Lacmanović ranije je rekao da je video-nadzor u školama možda lakši, ali da to ne znači i kvalitetniji pristup u rješavanju problema.

“Ova mjera mora da bude izuzetak, a ne pravilo i da se preduzme samo u onim školama za koje se pokaže da je nužna i srazmjerna zacrtanom cilju... Svjestan sam da građani u većini podržavaju ovakvu mjeru, ali kada su u pitanju ljudska prava to ne može i ne smije biti od presudnog značaja”, rekao je on.

U Crnoj Gori je, prema portalu skolskastatistika.edu.me, u školskoj 2024/25. godini 208 osnovnih i srednjih škola, 14 muzičkih i tri resursna centra...

Bonus video: