Mijenjanja seta sistemskih zakona o obrazovanju, uz zanemarljiv broj javnih rasprava i odbijanje suštinskih primjedbi stručne javnosti, imaće velike posljedice po budućnost mladih generacija, ocijenjeno je iz Pokreta za promjene (PzP).
„Mijenjati cio set sistemskih zakona o obrazovanju, njih osam, a održati zanemarljiv broj javnih rasprava i uglavnom odbiti suštinske primjedbe stručne javnosti, zanemarujući neke koje su više kozmetičke, je nešto što će imate velike posljedice po budućnost mladih generacija“, saopštila je potpredsjednica PzP-a, Branka Bošnjak na konferenciji za medije.
Kako je kazala, "dodatno gurati" te zakone po hitnom postupku na usvajanje, gdje će rasprava o osam najbitnijih zakona biti završena za par sati, je skandalozno.
Ona je rekla da se posebno žuri sa Zakonom o visokom obrazovanju zbog toga što rektorki Radmili Vojvodić, kako je kazala Bošnjak, "prvo padne na um da mimo volje univerzitetskih jedinica izrežira reformu koja nije u skladu sa postojećim zakonom, a treba je odmah legalizovati".
"A onda tu svoju predstavu nametne kao model za izmjene ovog sistemskog zakona, i sve protiv volje univerzitetskih jedinica i studenata, a navodno se sve se radi po njihovoj mjeri, kako nas obavijesti da ne kažem obmanu, ministar“, navela je Bošnjak.
Ona je rekla da jednoobraznog sistema odnosno modula u zemljama Evropske unije (EU) nema. „Američki univerziteti dominantno, a i mnogi u EU, imaju sistem četvorogodišnjih osnovnih studija koji je ovdje isključen, a koji će stvoriti velike probleme“.
Ovo će, smatra Bošnjak, biti još jedan u nizu koraka ka urušavanju odnosno „eutanaziranju državnog univerziteta“.
„Namjerno to kažem zato što su nažalost moje kolege sa Univerziteta dozvolile da ih ućutka jedna režiserka bez naučnog zvanja i nametne im svoju predstavu. No to govori o njima, čast pojedincima koji su javno digli glas“, dodala je Bošnjak.
Prema njenim riječima, glavno je pitanje „za šta mi školujemo studente, kad osnovne studije od tri godine ne prepoznaje tržište rada, ili vrlo zanemarljiv broj poslodavaca“.
Znači li to da, upitala je Bošnjak, svi sa Univerziteta Crne Gore moraju završiti magistarske studije da bi se zaposlili u struci.
„Kreću li to djeca naslijepo, namamljeni besplatnim školovanjem kao bombončićem, da upišu fakultete, a da im je diploma neupotrebljiva nakon osnovnih studija. I režiserka zapela da sve mora početi ove studijske godine, a zašto? E pa zato što se želi udovoljiti privatnim univerzitetima“, saopštila je Bošnjak.
Kako je rekla, privatnim ustanovama je samo dat ograničeni prelazni rok za usklađivanje osnovnih studija, a ne i za upis na specijalističke i master studije. To je, dodala je, samo ograničeno Državnom univerzitetu.
„Tako da će ova naša namamljena djeca, dovedena u zabludu poslije osnovnih studija shvatiti da ne mogu da se zaposle i onda će četvrtu godinu poći da završe na privatnim univerzitetima, jer će to kod njih moći, a na državnom toga biti neće. Na državnom će morati još dvije godine da završe, a za zapošljavanje im je ovaj zakon izjednačio status bilo da su studirali četiri ili pet godina“, rekla je Bošnjak.
Ona je ocijenila da će se mnogi, zato što će biti i prijemni ispit na master studijama, ograničen broj i dvije godine trajanja, opredijeliti za privatne univerzitete gdje će biti jedna godina, bez prijemnog i vjerovatno neograničen broj, već je samo potrebno platiti.
„U prilog tvrdnji da se favorizuju privatni ide i činjenica da su na Univerzitetu Donja Gorica akreditovani na ovoj poslednoj sjednici Savjeta programi u četvorogodišnjem trajanju, a na državnom sve po modelu 3+2, što će opet biti za one koji zdravo rezonuje jasan signal“, kazala je Bošnjak.
Ona je ocijenila da je pravni apsurd da Zakon o viskom obrazovanju propisuje ko kakva prava ima pri zapošljavanju.
„Ovaj Zakon može da propiše prava za nastavak školovanja, ali ne i pravo na zapošljavanje. To je stvar propisa iz oblasti zapošljavanje, a ne ovog Zakona“, saopštila je Bošnjak.
Ona je kazala da uvođenje nove institucije takozavne Agencije, obzirom da nije nezavisno već tijelo u sklopu Ministarstva prosvjete ne znači ništa sem novo gomilanje administracije i nove troškove iz budžeta i novo partijsko zapošljavanje.
Prema njenim riječima, Savjet za visoko obrazovanje gubi ingerencije i postaje savjetodavno tijelo zato je i prepušteno Skupštini.
"Ostaće i dalje nonsens koji samo kod nas postoji, a to je da će se i iz budžeta finansirati privatni univerziteti kroz sintagmu „javnog interesa“, a šta je javni interes, naravno određuje Vlada", kazala je Bošnjak.
Ona je rekla da je čak novim rješenjima smanjen kriterijum za kadrovski kapacitet pri otvaranju privatnih fakulteta, pa je sad dovoljno da imaju tri nastavnika na osnovnim i dva na master studijama pa da dobiju licencu, a ranije je trebalo najmanje jedna trećina po godini studija.
"Isto je rješenje ostalo i za izbor rektora tako da možemo očekivati i dalje vlasti podobne i bez naučnog zvanja na tom mjestu", rekla je Bošnjak.
Ona je ocijenio da se zahtjev studenata za uvođenje prijemnog ispita, jer se eksterna matura nije pokazala kao adekvatna zamjena nije usvojeno.
"Ni rangiranje srednjih škola nije uvedeno, a svi znaju svi da Luča iz neke male sredine nije isto što i Luča u Podgoričkoj gimnaziji", kazala je Bošnjak.
Ona je rekla da pozdravlja rješenje za suzbijanje plagijata.
Bošnjak je rekla da što se ostalih zakona tiče, da crnogorsko društvo nije zrelo za tzv. dualno stručno obrazovanje i da u Crnoj Gori nema privrede pa ga je nemoguće realizovati.
"Izbor direktora po Opštem zakonu o obrazovanju i dalje ostaje nezaštićen od partijskog uticaja, jer nema izmjena sastava školskih odbora, jedino što će se u smislu odgovornosti ministar sad sakriti iza neke tročlane komisije koju on predlaže, a on će na kraju birati kako njemu odgovara i to je svima jasno.
Bonus video:
