Lota Rohme iz Švedske približila je polaznicama radionice u Podgorici kako koristiti riblju kožu u izradi predmeta i suvenira.
„Mnogo sam putovala svijetom i vidjela različite načine obrade riblje kože, sakupljala sam znanje žena iz Indije, Japana, Kine i svih oblasti gdje se bave ovim. To su uglavnom, mjesta pored velikih rijeka, a sve se radi na prirodan način“, priča Rohme.
Ona objašnjava da se razne stvari mogu napraviti ovom tehnikom, torbe, nakit, suveniri, presvlaka za namještaj, odjevni predmeti...
Jedna od učesnica radionice Jasminka Bogićević je tokom petodnevnog učenja napravila unikatne narukvice. Problem za uspjeh ovog „biznisa“ bilo bi suženo tržište jer bi za predmete od riblje kože kupci izdvajali više novca nego za druge suvenire. Tako narukvica koju je Bogićevićeva napravila, kaže Rohme, košta pedesetak eura.
„Različite ribe su pogodne za različite stvari, a u zavisnosti od ulja dobijate i druge boje. Od svake ribe možete praviti šta god hoćete ali neke su mekše, tvrđe, nježnije, pa onda prilagođavate svoje ideje ili kožu kojom raspolažete“, objašnjava ona. Ona kaže da i kosti mogu poslužiti, ali zavisi šta se obrađuje.
Sam proces je zahtjevan i težak. Osim što je potrebna vještina, neophodno je i uložiti trud i posvećenost, jer je proces obiman.
„Koža, odvojena od mesa, stavlja se u rastvor žumanaca, maslinovog ulja i deterdženta koji ne smije imati bilo kakav miris. Suši se na suncu, ali ne previše, već samo toliko da ne bude vlažna i mokra. Nakon toga se skidaju slojevi koji se u početku nijesu skinuli, ima ih dosta, i tako se koža tanji da bi bila mekša za obradu, a to je i najteži dio. Maže se prirodnim bojama, najčešće lukovinom, korom smrče ali nikako borom, jer je njegov miris toliko jak da bi uništio kožu. Opet se suši, uglačava, polira, i ukoliko je sve urađeno kako treba, proizvod je gotov i spreman za šivenje. Za ovaj proces mi smo koristili kožu šarana i pastrmke“, kaže polaznica Nataša Matić Radojčić.
Ona je predsjednica Udruženja likovnih stvaralaca Crne Gore i priznaje da nije mogla odoljeti znatiželji nakon što je vidjela javni poziv za radionicu. Iako ima posao, iz hobija bi se bavila ovom „vrstom umjetnosti“.
„Lota nas je detaljno naučila svakom koraku. Ja sam iz Herceg Novog pa ću pokušati da pretočim ovo znanje u proizvod koji mogu ponuditi turistima, nakit, odjevni predmet, suvenir, jer je za Crnu Goru ovo nesvakidašnje“, priča učesnica Jadranka Backović
Ova tehnika je prvi put predstavljena u Crnoj Gori, a njen cilj je povezivanje specijalizovanih znanja i zanata sa određenim djelovima prerađivačke industrije, kao što je razvoj slatkovodnog ribarstva. Lota se ranije nije susretala sa krapom, pa joj je to bio izazov.
Radionica je sprovedena u okviru projekta UNIDO-a „Jačanje konkurentnosti i inovacija u Crnoj Gori kroz održive politike ekonomskog rasta“ u saradnji sa Ministarstvom ekonomije Crne Gore. Neki od brendova koji koriste riblju kožu su Prada, Dior, Nike, Puma, a najveći značaj je što je ta tehnika kvalitetna i ekološki prihvatljiva.
Galerija
Bonus video:
