Demokratska Crne Gora pozvala je Ustavni sud da saopšti zbog čega je, kako tvrde, promijenio odluku u vezi sa naknadama za majke sa troje ili više djece, a o tome nije obavijestio javnost. Član Predsjedništva Demokratske Crne Gore Neven Gošović naveo je da je u isključivoj nadležnosti Ustavnog suda da ocjenuje da li je neki zakon saglasan sa Ustavom.
"Ali je krajnje nedopustivo da Ustavni sud jedne države falsifikuje izreku sopstvene odluke, u istoj pravnoj stvari zauzima različite stavove, i određuje način izvršenja odluke suda na štetu prava korisnica naknade po osnovu rođenja troje ili više djece", rekao je Gošović na konferenciji za novinare na temu "Nova zloupotreba institucije sistema".
Prema njegovim riječima, Ustavni sud je 19. aprila, nakon održane sjednice, na internet stranici objavio izreku Odluke tog Suda, po podnesenoj inicijativi za ocjenu ustavnosti odredbi zakona o dopuni Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Kako je naveo Gošović, stavom I te Odluke, utvrđeno je da se ukida i u cjelosti prestaje da važi i član 54b osporenog Zakona. "Međutim, stavom I te iste Odluke objavljene sa obrazloženjem 10. maja i dostavljene Službenom listu Crne Gore radi objavljivanja, utvrđeno je da se ukida i da prestaje da važi samo stav 2 člana 54b osporenog Zakona", saopštio je Gošović. On je rekao da je stavom II Odluke Ustavnog suda objavljene nakon njenog usvajanja 19. aprila, utvrđeno da odredba člana 54a stav 1 Zakona o dopuni Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, u vrijeme njenog važenja, nije bila u saglasnosti sa Ustavom. "Dok se stavom II te Odluke objavljene 10. maja, konstatuje da je Ustavni sud na sjednici utvrdio ni da odredba člana 54b stav 1 istog Zakona, u vrijeme njenog važenja, nije bila u saglasnosti sa Ustavom", dodao je Gošović. Prema njegovim riječima, Ustavni sud do 10. maja nije objavio bilo kakvu ispravku Odluke tog suda objavljene 19. aprila. Kako je ocijenio Gošović, jasno je da nije, niti može biti u pitanju bilo kakva tehnička greška. "Sudije Ustavnog suda dužne su saopštiti javnosti da li su većinom glasova na sjednici održanoj 19. aprila, u ovom predmetu, izglasali Odluku čija je sadržina izreke na internet stranici Suda objavljena istog dana. Ako jesu, da li je u međuvremenu Ustavni sud preispitivao tu Odluku", poručio je Gošović. Kako je naveo, ako to nije urađeno, sudije Ustavnog suda treba da saopšte ko je i na koji način izmijenio sadržaj izreke Odluke Ustavnog suda objavljene 19. aprila. "Ako argumentovani odgovor na ta pitanja izostane, biće više nego jasno da izvršena izmjena izreke Odluke Ustavnog suda objavljene 19. aprila, u naznačenom dijelu, predstavlja falsifikat", naveo je Gošović. On je ukazao da je jedan od principa u radu Ustavnog suda da o istim pravnim stvarima odlučuje na istovjetan način. Gošović je ocijenio da Ustavni sud, prilikom ocjene Ustavnosti odredbi dva zakona kojima su uređena pitanja za naknade majkama koje rode troje ili više djece, nije poštovao taj princip.
"Tako je Ustavni sud utvrdio da odredba člana 54a st.1 osporenog Zakona, kojom je propisano da žena koja rodi troje ili više djece ima pravo na naknadu u visini 70% prosječne neto zarade u Crnoj Gori, u vrijeme njenog važenja, nije bila saglasna sa Ustavom. Međutim, norma utvrđena Zakonom koji je stupio na snagu 17.01.2017.godine a koja glasi da "žena koja rodi troje ili više djece ima pravo na mjesečnu naknadu u visini od 264e", po Odluci Ustavnog suda od 24.03.2017.godine, saglasna je sa Ustavom i ona ostaje na pravnoj snazi. Iz ovako donesenih odluka Ustavnog suda proizilazi da je visina naknade majkama predstavljao kriterijum za ocjenu ustavnosti. Takođe, po ocjeni Ustavnog suda, odredba osporenog Zakona čijom primjenom su majke ostavrile pravo na uvećani iznos naknade, "žena koja rodi" dopušta neizvjesnost u pogledu krajnjeg efekta, te se ne može smatrati odredbom koja je zasnovana na načelu vladavine prava, niti odredbom kojom je ustanovljeno načelo pravne izvjesnosti i predvidljivosti.
Ustavni sud je, utvrdio da su i iz tog razloga osporene odredbe Zakona nesaglasne sa načelom vladavine prava, kao najvišoj vrijednosti ustavnog poretka. Međutim, odredbu "žena koja rodi" sadrži član 54a stav1 i član 54b stav 1, osporenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Međutim, ta odredba, prema odluci Ustavnog suda od 24.03.2017.godine saglasna je sa Ustavom i načelom vladavine prava. Nakon objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, na pravnoj snazi ostaće samo izmijenjene odredbe člana 54a i 54b Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti za koje je Ustavni sud ocijenio da su saglasne sa Ustavom, a koje glase: "Član 54a-Žena koja rodi troje ili više djece ima pravo na mjesečnu naknadu u visini 264 eura; i član 54b-Žena koja rodi troje ili više djece ima pravo na mjesečnu naknadu u visini 144 eura. I ništa više", dodao je Gošović.
On kaže da primjenom ovako definisanih zakonskih normi, svaka majka u Crnoj Gori koja rodi troje ili više djece imaće pravo na naknadu u visini od 264 eura, ili u visini od 144 eura, po njihovom izboru.
"Rođenje troje ili više djece predstavljaće jedini kriterijum za ostvarivanje tog prava. Nadležni centar za socijalni rad bio bi dužan da primijeni Zakon i odobri ostvarivanje prava po podnesenim zahtjevima stranaka. I na kraju, poseban, nimalo slučajan apsurd predstavlja stav III donesene Odluke Ustavnog suda. Tim stavom Ustavni sud određuje da izvršenje donesene Odluke obuhvata i regulisanje novonastale prave situacije, i to na način što propisuje da je Vlada dužna da, u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, Skupštini Crne Gore podnese Predlog zakona o izvršenju ove Odluke, kako bi se pravni status korisnica prava na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece, uskladio sa Ustavom, saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda.
Ovakav način izvršenja Odluke Ustavnog suda, do sada nikada nije zabilježen u radu tog Suda. I u prethodnom periodu Ustavni sud je donosio Odluke da pojedini zakoni nijesu saglasni sa Ustavom, ali nije dovodio u pitanje već stečena prava građana, fizičkih i pravnih lica koja su im bila priznata primjenom neustavnih odredbi tih zakona. Odluka Ustavnog suda uvijek se primjenjivala na način da odredbe zakona koje nisu saglasne sa Ustavom, danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Sl. listu Crne Gore, ne mogu ubuduće proizvoditi pravno dejstvo, odnosno da po tom osnovu novi korisnici ne mogu sticati prava", objašnjava Gošović.
Gošović navodi da se sada pravi izuzetak.
"Pri uređivanju tih pitanja, prema pravnom stanovištu Ustavnog suda sadržanom u obrazloženju donesene Odluke, Vlada je dužna da uvaži legitimna očekivanja svih kategorija korisnica prava na naknadu, da im jednom priznato pravo na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece neće biti ukinuto na način koji bi ih stavio u nepovoljniju pravnu i faktičku situaciju od one u kojoj su bile kada su, zbog prihvatanja doživotne naknade, prekinule svoj dotadašnji radni odnos, ili su prekinule korišćenje prava na penziju, ili su se odjavile iz evidencije Zavoda za zapošljavanje. Ovakvo pravno stanovište Ustavnog suda nema ništa zajedničko sa uvažavanjem legitimnog očekivanja majki kojima je Zakonom bilo priznato pravo na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece. Eventualna primjena ovakvog stanovišta Ustavnog suda majkama onemogućava korišćenje prava na naknadu, ni u visini od 264 odnosno 144 eura, za koju je Ustavni sud ocijenio da je saglasna sa Ustavom. Više nego jasno da je stav III naznačene Odluke Ustavnog suda ispisala Vlada Crne Gore, a Ustavni sud samo ugradio u svoju Odluku. Svaki komentar je suvišan. Na ovakav način donesena odluka Ustavnog suda nema ništa zajedničko sa principima zbog kojih u svakoj demokratskoj državi postoji Ustavni sud", zaključuje Gošović.
Bonus video:
