Od sjutra počinju dodatne kontrole svih vodotokova u Crnoj Gori kako bi se utvrdilo da li se poštuje zabrana eksploatacije šljunka i pijeska iz riječnih korita, ali i sa poljoprivrednih i drugih površina pored riječnih korita, saopšteno je nakon sastanka ministra poljoprivrede Militina Simovića i članova novoformirane radne grupe koja će obavljati kontrole sa predstavnicima sportskih ribolovnih društava i nevladinih organizacija.
Građani prijave eksploatacije mogu prijaviti na telefon 020/224-593 i email prijavieksploataciju@uzv.gov.me.
Vlada je odluku o zabrani eksploatacije donijela 7. aprila, a Simović je danas kazao da ima onih koji prkose državi i koji i dalje nelegalno vade šljunak i uništavaju korita rijeka. On je najavio da će sada dobiti odgovor države jer će policija i inspekcije oduzimati mehanizaciju i materijal i pisati prekršajne i krivične prijave.
Simović je podsjetio da su sve koncesije za vađenje pijeska i šljunka istekle u 2016. godini i da se sada pjesak legalno vadi samo iz riječnog korita u donjem toku Morače gdje je u toku njega regulacija. Ministar je kazao da će u narednom periodu biti izdavana rješenja samo za uklanjenje sprudova koji nastanu u koritima rijeka i koji predstavljaju opasnost od poplava, ali je upozorio da će se i to dodatno kontrolisati kako se sada ne bi pojavilo na stotine sprudova.
On je kazao da je stanje riječnih korita veoma loše, zbog čega su se odlučili na potpunu zabranu eksploatacije dok se ne urade studije i planovi regulacije za svaki vodotok.
"Neće biti problem da sa esploatacijom stanemo i godinu dana dok ne vidimo šta dalje. Građevinske kompanije neće biti ugrožene zbog toga što ne mogu da vade pjesak i šljunak iz riječnih korita, jer ima jednako kvalitetne zamjene za taj materijal iz kamenoloma", kazao je Simović.
On je naveo da je tačno da štete od poplava nastaju zbog loše regulisane eksploatacije pjeska i šljunka iz korita rijeka i da se tome mora stati na put, jer se pravi i ekonomska i ekološka šteta.
"Prošle godine je od ovih koncesija prihodovana ukupno 25.000 eura, od čega 70 odsto ide opštinama. Kolika je šteta ne želim ni da spekulišem", naveo je Simović.
Predstavni ribolovačkih oprganizacija iznijeli su niz prigovora na rad inspekcije - da ne obavljaju kontrole po prijavama koje im šalju, da kažu da nisu nadležni, da je vikend i da ne rade,... zbog čega, kako kažu, postoje na stotine mjesta gdje se nelegalno eksploatišu pjesak i šljunak i koji zbog žmurenja države zarađuju miliona na štetu državnog i opštinskih budžeta i prirode.
Naveli su primjere nelegalne eksploatacije na rijekama Grnčar u Gusinju i Plavu, Limu u Beranama i Bijelom Polju, Tari, Morači,... da su koncesije izadavane na dva mjeseca, a da su ekploatatori nesmetano vadili pjesak i 12 mjeseci,...
Pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove Biljana Jakić kazala je da će predstavnici sportskih ribolovnih organizacija odgovor na sve prijave dobiti sjutra, kao i da inspektor ne može odbaciti prijavu uz odgovor da nije nadležan jer on mora da je proslijedi onome ko je nadležan. Ona je navela da imaju ukupno samo tri inspektora za vodoprivredu, od kojih je jedan za šest vodotokova na sjeveru.
Simović je kazao da će zatražiti da se sve prijave svakodnevno šalju i njemu kao i da će za svaku tražiti izvještaj o kontroli.
"Svaku kontrolu po prijavi na licu mjesta obaviće ova radna grupa u kojoj se nalaze i predstavnici Uprave policije, Uprave za inspekcijske poslove, Uprave za vode, Ministarstva i lokalnih samouprava, pa očekujem da neko od njih bude nadležan. U Crnoj Gori su registrovane 242 nevladine organizacije za zaštitu životne sredine, koje imaju više od 1.500 osnivača a ukupan broj članova je možda više desetina hiljada. Od svakog od njih očekujem da šalje prijave sa fotografijama i bude kontrolor i našeg rada. Od medija očekujem da objavljuju i prijave i šta smo mi uradili", kazao je Simović.
Galerija
Bonus video:
