Dio nevladinog sektora oštro je kritikovao izmjene Krivičnog zakonika koje je pripremilo Ministarstsvo pravde, a kojim se predviđa novčana ili zatvorska kazna do šest mjeseci za one koji javno izlože poruzi, odnosno kritikuju, sud ili tužilaštvo.
MANS je juče osudio, kako tvrde, namjeru Vlade da suzi ionako uzak krug onih koji se ne libe da javno pričaju o tome u kakvom se stanju nalazi crnogorsko pravosuđe i time zaštiti već značajno narušen javni imidž ključnih ljudi u tužilaštvu i sudstvu.
Akcija za ljudska prava, Sindikat medija, pravnici i urednici medija ranije su iznijeli zamjerke na nacrt izmjena KZ, tvrdeći da Ministarstvo hoće da vrati verbalni delikt i da ne želi da stvori uslove za pooštravanje kazni za napade na na novinare.
HRA i Sindikat su predlagali da se propišu nova krivična djela “napad na novinare u vršenju profesionalnih zadataka” i “sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka” i dopune postojeća krivična djela teško ubistvo i teška tjelesna povreda.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac ocijenio je juče da predloženim izmjenama KZ Vlada pokušava da zaštiti pravosuđe od osnovane kritike zbog više nego nezadovoljavajućih rezultata u borbi protiv korupcije i organizvanog kriminala.
“Cilj je ućutkati onaj dio civilnog sektora i slobodnih medija koji ukazuju na propuste u radu sudova i tužilaca i hroničan nedostatak institucionalne i individualne odgovornosti za stanje u kome se pravosuđe danas nalazi. Predlog Ministarstva pravde da se kriminalizuje kritika rada tužilastva i sudstva predstavljaju korak unazad i u usvajanju evropskih vrijednosti, za koje se zvanično zalaže Vlada,” tvrdi Milovac.
On navodi da je javna kritika u “normalnim zemljama nužan i poželjan korektiv ponašanja državnih institucija”.
I NVO Institut za vladavinu prava poručio je da uvođenje novog krivičnog djela „izlaganje poruzi sud ili državno tužilaštvo“ predstavlja udar na slobodu izražavanja, garantovane Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. “Šta će sud smatrati porugom i gdje je granica između kritike i poruge? Ovakva inkriminacija može ozbiljno ograničiti rad medija i civilnog sektora, ali i bilo koji način izražavanja, posebno satiru, koja može da vodi poruzi, te IVP smatra da ona ne smije predstavljati krivično djelo”, navodi se u saopštenju te NVO.
Oni podsjećaju da su u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, upotreba satire, pa i bezočne, kao i ideja koje mogu biti uvredljive, zaštićene kao dio slobode izražavanja uz uslov da nije riječ o govoru mržnje ili podsticanja na nasilje.
Zamjenik glavnog urednika lista “Dan” Nikola Marković ocijenio je da je predlog o kažnjavanju zatvorskom kaznom onih koji navodno izloze poruzi rad tužilastva i komentarišu sudske procese pokušaj vraćanja verbalnog delikta.
“Ako se ovaj predlog usvoji u zatvor će morati da idu, na primjer, i oni koji nacrtaju ili objave karikaturu sa likom specijalnog tužioca. Vjerujem da su nepreciznosti u ovom predlogu ostavljene kako bi sudovima bilo omogućeno da kreativno tumače šta je izvrgavanje poruzi i tako se stvore uslovi za sankcionisanje medija koji ne pišu po njihovoj volji,” naveo je on.
Laković - Drašković : Ministarstvu niko nije dostavio primjedbe
Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe Ministarsta pravde Marijana Laković - Drašković pozvala je zainteresovane organizacije i pojedince da Ministarstvu pravde dostave predloge na nacrt izmjena Krivičnog zakonika.
“Očekujemo da će se zainteresovane organizacije, institucije i pojedinci obraćati Ministarstvu pravde sa konstruktivnim prijedlozima i sugestijama kako bi u finalnom usvojili kvalitetan zakon koji će doživjeti adekvatnu primjenu u praksi”, rekla je ona “Vijestima”.
Direktorka Direktorata za pravosuđe je komentarišući kritike civilnog sektora za “Vijesti” rekla da nijedna organizacija nije dostavila komentare tokom javne raprave o nacrtu izmjena KZ-a. “Ministarstvo pravde je 11. januara 2017. uputilo javni poziv građanima, naučnoj i stručnoj javnosti, državnim organima, političkim strankama, NVO, međunarodnim organizacijama, medijima i svim zainteresovanim organizacijama i zajednicama da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos u razmatranju nacrta zakona o izmjenama i dopunama KZ-a”, rekla je.
Ona kaže da će nakon javne rasprave, koja traje 40 dana, Radna grupa Ministarstva razmotriti predloge i objaviti izvještaj sa javne rasprave na sajtu.
“Svrha javne rasprave je dostavljanje komentara i sugestija kako bi dobili što kvalitetnije zakonsko rješenje... NVO Akcija za ljudska prava ni Sindikat nijesu dostavili bilo kakav dopis u toku javne rasprave, već smo iz medija u saznanju da navedene organizacije imaju izvjesne komentare i primjedbe na nacrt”, rekla je ona.
Marijana Laković - Drašković navodi da je cilj izmjena KZ-a, između ostalog, usaglašavanje sa konvencijama Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija, standardima Evropskog suda za ljudska prava i drugim međunarodnim dokumentima, Istanbulskom konvencijom I drugim međunarodnim dokumentim
Bonus video:
