Ako su kompanije koje učestvuju u izgradnji malih hidroelektrana povezane sa najbitnijim porodicama u Crnoj Gori, teško ih je kontrolisati, kazao je u razgovoru za “Vijesti” Tomas Vajs, funkcioner zelenih partija Evrope i kopredsjednik te partijske internacionale.
Vajs je sa saradnicima, krajem avgusta prošle godine, boravio u Crnoj Gori. Obišli su rijeke Taru i Bukovicu, Durmitor i Crno jezero, ulcinjsku Solanu...
Tada je i poručio da Crna Gora mora prestati da uništava svoje pitke rijeke, pašnjake, prirodna dobra...
Na pitanje da li je od posjete do kraja minule godine vidio napredak u oblasti Poglavlja 27, Vajs je kazao da su evropski parlamentarci sagledali problem zaštićenih područja u Crnoj Gori i gradnju malih hidroelektrana u njima.
“Konstatovali smo neki napredak. Ako se samo sagleda dio koji se odnosi na donošenje zakona - napretka ima. Ali, problem je to što mi ne vidimo da se ti zakoni primjenjuju u praksi. Posebno smo sagledali problem zaštićenih područja i gradnju malih hidroelektrana u tim područjima. Glavno pitanje je da li, kad su u pitanju male hidroelektrane, ima pravila u Crnoj Gori i da li se ta pravila primjenjuju. Znamo za primjere gradnje bez neophodnih dozvola. Ako nema inspekcijske kontrole, ako državni zvaničnici ne zaustavljaju gradnju takhvih mHE, ako su kompanije koje učestvuju u takvim projektima povezane sa najbitnijim porodicama u Crnoj Gori, teško ih je kontrolisati. Dakle, radi se o izostanku primjene mehanizama kontrole”, rekao je Vajs.
Kazao je i da namjera Vlade da na Sinjajevini pravi vojno vježbališni poligon trenutno nije veća priča u Evropskom parlamentu, ali da je pozitivno što UNESCO daje međunarodnu pažnju tom pitanju.
“Znam da je tamošnje stanovništvo protiv gradnje poligona. Sada se radi o internim odlukama na nivou Crne Gore u kojem pravcu će se pitanje Sinjajevine regulisati. Isto je i sa sadnjom drveća na tom području. Generalno, Sinjajevina je fantastičan pejzaž, pa se postavlja pitanje da li je bolja strategija zadržati ga baš takvog”, rekao je Vajs.
Istakao je da pošumljavanje pašnjaka može biti dio strategije protiv klimatskih promjena.
“Evropski parlament to vidi kao unutrašnju odluku Crne Gore. To nije pitanje održivog razvoja životne sredine - zadržati pašnjake ili zasaditi drveće mogu biti dvije različite ekološke strategije, pa to nije nešto zbog čega bi EP bio zabrinut. Glavno pitanje je pitanje vladavine prava. Dok god nema poboljšanja u toj oblasti, dok god nema poboljšanja kad je u pitanju primjena zakona, biće jako teško zatvoriti poglavlje 27. UNESCO daje međunarodnu pažnju pitanju Sinjajevine i to je pozitivna stvar. Oni su podrška da se sačuvaju predivni pejzaži i na to crnogorska Vlada treba da gleda kao na pozitivnu podršku kad je u pitanju održivi turizam, razvoj tog regiona... Ipak, Evropska unija se neće miješati u to pitanje”, rekao je on.
Vajs je naglasio da po pitanju Poglavlja 27 ima i nekog napretka.
“Poput zaštite ulcinjske Solane. Vidimo to kao jedan od pravih koraka kad je u pitanju primjena svih pravila. Svjesni smo i da je ovaj proces trajao godinama, da je za to bilo potrebno i mnogo međunarodne pažnje, pa to može biti slučaj i sa pitanjem Sinjajevine. Mislim da postoji i prostor za kompromis - da najveći dio Sinjajevine bude stavljen pod zaštitu, a da mali dio bude upotrijebljen u druge svrhe. Nastavićemo da pratimo šta se dešava na zapadnom Balkanu, ali i da podržavamo zemlje na njihovom putu ka Evropskoj uniji. Ostajemo na raspalaganju za pomoć svim državama regiona zapadnog Balkana, jer su prirodni evropski saveznici i nastavićemo da činimo sve kako bi im olakšali put ka članstvu u EU”.
Bonus video:
