Centralna banka (CBCG) je u kreiranju preporuke Vladi da Fiskalni savjet bude sastavljen od predstavnika državnih institucija i nezavisnih eksperata koristila uporedna iskustva zemalja EU i regiona, kazali su “Vijestima” iz te institucije. Dodaju da je Vladina odluka kako će to tijelo izgledati.
“Ne može se izdvojiti jedan uniformni, uspješni model organizacije, te smo stoga u preporuci i ostavili potencijalne mogućnosti. Na Vladi je da sagleda moguća rješenja i razmotri usvajanje preporuke, kao i mandat, članove, zakonsko rješenje i druga pitanja,” rekli su iz CBCG.
CBCG je u Preporukama Vladi za vođenje fiskalne politike u narednoj godini navela da treba formirati Fiskalni savjet u čijem bi sastavu bili predstavnci Državne revizorske institucije (DRI), CBCG, Ministarstva finansija i nezavisni eksperti. To tijelo treba da ima važnu ulogu u adekvatnom planiranju, izvršenju i kontroli budžeta.
“Prema mišljenju CBCG Fiskalni savjet treba da pomogne u ostvarivanju fiskalne stabilnosti i održivom upravljanju javnim dugom, s obzirom na učešće javnog duga i kontinuitet višegodišnjeg visokog fiskalnog deficita u BDP-u.
Osim toga, to tijelo treba da ima funkciju 'sidra' fiskalne politike u očuvanju stabilnosti, ali isto tako i autoritet u planiranju i izvršenju zakonom definisane, održive politike i postavljenih limita potrošnje,” objasnili su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
Kada je u martu 2014. godine na predlog Ministarstva finansija usvajan sistemski Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti doskorašnji predsjednik parlamentarnog Odbora za ekonomiju i poslanik Aleksandar Damjanović (SNP) i predsjednik Senata DRI Milan Dabović predlagali su da se njim definiše formiranje nezavisnog fiskalnog savjeta. Međutim, tada nije bilo političke volje da se savjet formira. Ministar finansija je te godine bio sadašnji guverner CBCG Radoje Žugić.
Dabović i Damjanović su prije nekoliko dana za “Vijesti” rekli da Fiskalni savjet treba formirati na osnovu posebnog zakona, kao nezavisno tijelo u koje ne bi ulazili predstavnici drugih institucija, kao i da bi savjet obavljao prethodne (ex-ante) kontrole makroekonomskih procjena umjesto DRI. CBCG je preporučila Vladi, između ostalog, i da poveća akcize na mineralna ulja, kako bi se stvorili dodatni prihodi budžeta, čiji dio bi se koristio za potrebe izgradnje autoputa Bar-Boljare.
U CBCG smatraju i da bi trebalo povećati redovnost u izmirivanju i efikasnost u naplaćivanju svih javnih prihoda, a posebno izmirivanju doprinosa za socijalno osiguranje, koji čine najveću stavku u poreskom dugu i imaju izraženu dinamiku rasta.
Preporučeno je unapređenje sistema obračuna i naplate poreskog duga, nastavak aktivnosti na suzbijanju neformalne ekonomije i jačanje kapaciteta, ali i odgovornosti inspekcijskih službi...
Savjet bi uticao na procjene rizika i ispunjenje ciljeva u roku
U CBCG smatraju da je u situaciji u kojoj je Crna Gora, korisno međuinstitucionalno snaženje koordinacije, sa ciljem korišćenja znanja, iskustva i institucionalnog autoriteta u pravcu postizanja veće fiskalne discipline i odgovornosti.
“Savjet bi trebalo da doprinese povećanju transparentnosti budžetskog procesa kroz izvještavanje javnosti o vođenju fiskalne politike. Takođe, analizama i savjetima bi povećao fiskalnu odgovornost u smislu procjene fiskalnih rizika i mogućnosti ispunjenja fiskalnih ciljeva u planiranom roku,” kazali su iz CBCG.
Bonus video:
