Smanjenje zarada i otpuštanja radnika u javnom sektoru, smanjenje naknada majkama sa troje djece i zamrzavanje sticanja prava na tu naknadu, kao i oporezivanje i zamrzavanje penzija, neke su od mjera za sanaciju manjka u državnom budžetu koje je predložio bivši ministar finansija Radoje Žugić.
Planirano je i povećanje akciza na gorivo i prodaja koncesije za autoput Bar-Boljare.
Žugić, koji je sada savjetnik premijera Mila Đukanovića, u aprilu je napravio Nacrt plana sanacije koji se sastoji od tri komponente: mjera na prihodnoj i rashodnoj strani i predlog sanacije javnog duga na nivo predložen Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
Donošenje plana mjera obaveza je iz Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, u slučaju prekomjernog deficita ili povećanja javnog duga. U toku 2015. godine ostvaren je značajno visok budžetski deficit od 8,1 odsto BDP-a, dok je javni dug dostigao 67,1 odsto BDP-a (iznad kriterijuma iz Mastrihta).
Zbog potrebe finansiranja izgradnje autoputa, očekuje se da će javni dug i ubuduće rasti, do nivoa od 78,5 odsto BDP-a u 2018.
Žugićeve mjere za smanjivanje rashoda podrazumijevaju linearno smanjenje zarada od pet odsto u javnom sektoru (dvije godine zaredom), postepeno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru (5-10 odsto godišnje) uz permanentnu preraspodjelu.
Predloženo je i smanjivanje naknade majkama sa troje i više djece i zamrzavanje sticanja tog prava, kao i usklađivanje sa bruto platama u javnom sektoru.
Među mjerama na rashodnoj strani su i oporezivanje penzija od preko 500 eura po stopi od 9 odsto, a administrative po stopi od 12 odsto, zatim linearno smanjenje tekućih izdataka pet odsto (bez bruto plata i socijalnih transfera - penzija) i racionalizacija kapitalnog budžeta.
U Nacrtu mjera se navodi da je neophodno početi smanjivati broj zaposlenih u javnom sektoru i iznos za bruto zarade već od 2017. godine.
U 2017. iznos za bruto zarade biće manji u odnosu na planirani u 2016. za 35 miliona eura. Od toga se 20 miliona eura odnosi na smanjenje fonda za bruto zarade, a 15 miliona na smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, odnosno oko 2.500 zaposlenih. U 2018. i 2019. godini sredstva za bruto zarade biće manja u odnosu na planirana u 2016. za po 55 miliona eura, od čega se 40 miliona eura odnosi na smanjenje fonda, a 15 miliona na smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. U 2020. i 2021. godini sredstva za bruto zarade biće manja u odnosu na planirana u 2016. za po 20 miliona eura.
Navodi se da je sredstva za isplatu prava iz oblasti PIO u 2017. godini neophodno zadržati na nivou planiranih sredstava iz 2016. Za period 2018-2021. sredstva će se planirati na nivou iz 2017, što podrazumijeva zamrzavanje penzija za taj period i svođenje izdataka za isplatu prava iz oblasti penzijskog i inavlidskog osiguranja na nivou od oko 407 miliona eura godišnje (tj. treba smanjiti sredstva iz 2016. godine za sedam miliona eura, jer jedan dio korisnika prava iz oblasti PIO postaju korisnici naknade za majke.)
“Sredstva za isplatu prava iz oblasti socijalne zaštite u 2017, sa posebnim akcentom na naknade za majke sa troje ili više djece, neophodno je smanjiti. Na osnovu dosadašnjih zahtjeva, u skladu sa Zakonom i dopunama zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, prema projekcijama na godišnjem nivou, biće potrebno oko 69 miliona eura. U odnosu na planirana sredstva u 2016 (uključujući i preusmjeravanje sa Zavoda za zapošljavanje i Fonda PIO, zbog prestanka prava) nedostajaće oko 36 miliona eura. Shodno tome, neophodno je pristupiti izmjeni Zakona kojom će se definisati da se mjesečni iznos doživotne naknade koriguje na iznos od 35 odsto (odnosno 20 odsto) prosječne neto zarade umjesto dosadašnjih 70 odsto (odnosno 40 odsto) prosječne neto zarade u Crnoj Gori, kako bi izdaci za ovu namjenu iznosili oko 40 miliona eura godišnje”, predviđeno je Nacrtom mjera.
Kako se dodaje, ostale budžetske izdatke neophodno je smanjiti linearno kod svih potrošačkih jedinica pet odsto za period 2017-2021. godine u odnosu na sredstva planirana u 2016. što je na godišnjem nivou oko 23 miliona. Sredstva planirana iz opštih prihoda koja se odnose na kapitalni budžet za 2016. iznose 116 miliona eura i neophodno ih je smanjiti na iznos od 86 miliona eura. U 2017. godini u kapitalnom budžetu iz opštih prihoda biće 86 miliona eura, od čega će se 50 miliona eura odnositi na finansiranje redovne djelatnosti, dok će 36 miliona eura biti opredijeljeno kao obaveza kofinansiranja države za autoput Bar - Boljari.
Mjere na prihodnoj strani podrazumijevaju povećanje akciza na mineralna ulja (gorivo), povećanje redovnosti u izmirivanju doprinosa za socijalno osiguranje, suzbijanje sive ekonomije, naplata poreskog duga i povećanje koncesija.
Predlaže se povećanje akciza od 70 eura na 1000 litara kako bi se po tom osnovu ostvarili budžetski prihodi od 20 do 30 miliona eura godišnje.
“Prihodi od doprinosa za socijalno osiguranje mogu se povećati kroz uvođenje novog sistemskog rješenja u pogledu obaveze obračunavanja i plaćanja doprinosa. Postojeće rješenje da se doprinosi obračunavaju i plaćaju prilikom isplate zarada može se zamijeniti novim modelom po kojem bi obaveza obračunavanja i plaćanja doprinosa postojala za svaki kalendarski mjesec, bez obzira da li su izmirene zarade zaposlenima”, navedeno je u Nacrtu.
Na ovaj način bi se, kako se dodaje, onemogućili da dalje posluju poslodavci koji ne izmiruju zarade u dužem periodu i obezbijedila bolja zaštita prava zaposlenih u pogledu povezivanja staža osiguranja.
“Ukoliko bi se prihvatio oprezni scenario da se poveća redovnost u izmirivanju doprinosa za socijalno osiguranje za 10.000 zaposlenih, onda bi se povećali prihodi po tom osnovu na godišnjem nivou za 15 miliona eura”, navodi se u Nacrtu.
Dodaje se da bi ta mjera značajno doprinijela smanjivanju neformalne ekonomije na tržištu rada i u tom cilju je potrebno konkretno zadužiti službenike za borbu protiv sive ekonomije u resornim organima i utvrditi model nagrađivanja za doprinos naplati utajenih javnih prihoda.
“Polazeći od činjenice da je učešće izvornih javnih prihoda u BDP-u oko 35 odsto, to proizlazi da se na svaki euro prihoda iz neformalnog sektora naplati 0,35 eura javnih prihoda. Ako bi pretpostavili da siva ekonomija učestvuje u BDP- sa 20 odsto, onda se radi o prihodima od oko 700 miliona. Kada bi se na godišnjem nivou ostvario prelazak prihoda iz neformalnog u legalni sektor do 50 miliona, onda bi se moglo očekivati i povećanje budžetskih prihoda za 15-25 miliona eura”, objašnjeno je u Nacrtu.
U cilju povećanja stepena naplate poreza i doprinosa na zarade, predloženo je uvođenje krivične odgovornosti za izbjegavanje plaćanja poreza i doprinosa.
Očekuje se i da će uvođenje onlajn nadzora priređivanja igara na sreću doprinijeti preciznom utvrđivanju prihoda u ovoj djelatnosti i njegovo povećanje oko dva miliona na godišnjem nivou.
Prihodi od naknada za korišćenje prirodnih bogatstava mogu se, kako je navedeno, povećati kroz povećanu kontrolu koncesionara za oko 5 miliona eura godišnje.
Procjena je da postoje uslovi i za naplatu određenog dijela postojećeg poreskog duga, ali zbog teškoća u poslovanju i nelikvidnosti nije moguće naplatiti veći iznos jednokratno, te uz oprezni scenario može se očekivati naplata zaostalog poreskog duga u planiranom periodu na godišnjem nivou od oko 10 miliona eura.
Žugićev plan povećava i PDV, iako tvrdi da porez ostaje isti
Žugić je nedavno za Televiziju Crne Gore kazao da planom nije predviđeno povećanje poreza, kako je saopštio sadašnji ministar finansija Raško Konjević.
Međutim, u slučaju neefikasne realizacije drugih mjera, sanacionim planom sugeriše se razmatranje još tri: povećanje standardne stope PDV-a sa 19 na 20 odsto, uvođenje akciza na struju i izmjena Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
Prve dvije mjere bi povećale prihode od oko 50 miliona eura, dok bi se izmjenom Zakona prag javnog duga pomjerio sa 60 odsto na 80 odsto BDP-a “jer većina zemalja EU imaju već nivo duga veći od ovog iznosa” ili bi se promijenio rok sanacije.
Žugić je kazao da je prilikom predaje dužnosti Konjeviću dostavio radnu verziju, koja je urađena sa ekonomskim ekspertima iz Crne Gore.
“Taj plan kao prvu i najvažniju mjeru predviđa prodaju koncesije na autoput kada se on završi. Po tom osnovu postoje već banke iz Londona koje iskazuju interesovanje. Kao druga mjera predloženo je povećanje akcize na gorivo. Šta je prirodnije nego da mi, korisnici autoputa, plaćamo dio rata za smanjivanje javnog duga i vraćanje anuiteta. Kao treća mjera u tom planu sanacije je racionalizacija javne, ali i kapitalne potrošnje. Tačnije da se tekuća javna potrošnja finansira isključivo iz tekućih javnih prihoda. Smanjivanje zarada nije uključeno u sanacioni plan, već je to dominantno definisano Zakonom o zaradama u javnom sektoru”, naveo je Žugić.
Konjević je kazao da Crna Gora ima ozbiljne izazove u upravljanju javnim dugom, jer se u narednih pet godina mora zadužiti dvije milijarde eura. "Ono što je ogroman izazov kod upravljanja dugom jeste činjenica da mi u narednih 5 godina, da bismo isplaćivali prethodna dugovanja, servisirali kamate i servisirali deficite, moramo da se zadužimo 2 milijarde”, rekao je Konjević u emisiji "Crveni telefon".
Država da plaća kupcu koncesija za autoput ako bude imao gubitke zbog malog saobraćaja
Predlog sanacije nivoa javnog duga na nivo predložen Zakonom podrazumijeva prodaju koncesije za autoput i davanje subvencija potencijalnom kupcu u situacijama nedovoljnog saobraćaja.
“U slučaju prodaje koncesije za autoput, Crna Gora bi se značajno relaksirala smanjenjem javnog duga, a dio subvencija koje bi se plaćale potencijalnom kupcu u situacijama nedovoljnog saobraćaja u vremenskoj dimenziji bi relaksirao javne finansije za onaj dio koliko bi ta subvencija bila manja od otplate glavnice duga za izgradnju autoputa”, navedeno je u predlogu.
Prema pesimističkom scenariju, nedostajući dio prihoda od putarina iznosio bi godišnje oko 25 miliona eura i to bi bio iznos koji bi se godišnje plaćao kroz subvencije, dok bi izostala obaveza otplate anuiteta kredita za autoput od procijenjenih 65 miliona dolara (dio koji se odnosi na kamate se evidentira kao rashodna stavka tekućeg budžeta, dok se glavnica vodi kao otplata duga „ispod crte“ u budžetu i ne ulazi u deficit). Neto pozitivni efekat u budžetu Crne Gore bi bio razlika između anuiteta i sredstava za subvenciju sa prihodom od potencijalne naplate putarine, dok bi ukupan efekat na smanjenje javnog duga bio u cjelosti, odnosno 809 miliona eura.
“Na ovaj način bi država ustupila mogućnost upravljanja autoputem i ubiranja prihoda na godišnjem nivou od skoro 30 miliona eura, ali bi se značajno smanjio fiskalni rizik, što bi višestruko pozitivno uticalo na rejting države i posljedično uslove zaduživanja na međunarodnom tržištu”, navodi se u Žugićevom nacrtu sanacionog plana.
Uspješnost prodaje, kako se dodaje, odnosno nalaženje zainteresovanog investitora najviše zavisi od spremnosti Crne Gore da subvencioniše nedostatak prihoda od putarina, prije svega, usljed mogućnosti neostvarivanja planiranog obima saobraćaja na toj dionici (9.777 vozila u 2019). Navodi se do kod cijene po kilometru od 8 euro centi, važno je uvjeriti potencijalnog investitora da rizik da se to ne desi ne prenosi na njega već da će kroz subvenciju, odnosno ugovorom o koncesiji, biti namiren eventualni gubitak, ali i mogućnost smanjenja koncesije ako dinamika saobraćaja i cijena budu iznad planiranih.
Bonus video:
