Aktivnosti javnih preduzeća su netransparentne, a ne postoje adekvatni mehanizmi odgovornosti tih preduzeća ili pojedinaca u njima, ocijenio je MANS .
U istraživanju nacionalnog sistema integriteta, u dijelu o javnim preduzećima, navodi se da Vlada nema jasnu politiku o tim kompanijama koje u velikoj mjeri zavise od Vlade i čiji se zvaničnici upliću u pitanja upravljanja.
“Ključno rukovodstvo postavlja Vlada, uglavnom na osnovu političkih dogovora između stranaka koje čine vladajuću koaliciju”, navedeno je u istraživanju.
Istraživanje je rađeno na osnovu analize seta indikatora koje je razvio Transparency International.
Kod javnih preduzeća ocjenjivani su kapacitet i upravljanje, gdje su dobila 18 od ukupno 100 bodova.
Kapacit je ocjenjivan kroz indikator nezavisnosti (prema zakonu i u praksi), a ocjena je 12. Upravljanje (25 bodova) je ocjenjivano kroz tri indikatora - transparentnost, odgovornost i integritet na osnovu zakona (koliko zakon obezbjeđuje) i u praksi.
Crna Gora, kako je ocijenjeno, nikada nije osnovala centralnu koordinacionu jedinicu za javna preduzeća koja bi obezbijedila efikasno, transparentno i odgovorno poslovanje ovih preduzeća.
Kako dodaju, Vlada direktno utiče na finansijske uslove za rad javnih preduzeća, budući da sama sebi, a u ime preduzeća, podnosi zahtjev za državnu pomoć.
“Takav je bio slučaj sa davanjem garancija za kredite nacionalne crnogorske aviokompanije Montenegro Airlines. Pored toga, nekadašnja javna, a potom privatizovana preduzeća Kombinat aluminijuma (KAP) i Rudnik boksita su bili značajni korisnici državne pomoći. Vlada je ponovo stekla većinu akcija nakon vraćanja dugova privatnih vlasnika, koji su nastali pod veoma sumnjivim okolnostima”, podsjeća MANS .
Ipak, kako dodaju, dok su ova preduzeća bila u većinskom privatnom vlasništvu, predstavnici ministarstava su bili članovi odbora direktora i mogli su staviti veto na štetne odluke i spriječiti gomilanje dugova.
MANS podsjeća da Savjet za privatizaciju nije nikad sproveo bilo kakve konsultacije ili javnu raspravu u procesu pripreme i sprovođenja konkretnih privatizacija, uprkos obavezama koje propisuju akcioni planovi Vlade.
“Privatizacije su pripremljene i izvršene bez ikakvog značajnog javnog uvida ili učešća. O detaljima i uslovima ugovora o privatizaciji se dogovaralo iza zatvorenih vrata i u velikim slučajevima na neformalnim sastancima i pregovorima bez ikakve postojeće procedure”, navodi se u izvještaju.
Dodaje se da Savjet ima telefonsku liniju za žrtve korupcije u privatizaciji, ali nikada nije dobio nikakvu prijavu, uprkos brojnim štrajkovima radnika privatizovanih preduzeća, izazvanim navodnim skandalima o korupciji.
Partijski kadar da se zabrani
U istraživanju su date preporuke, a jedna je da se promijeni pravni okvir i zabrani Vladi da na ključna mjesta u javnim preduzećima postavlja partijske kadrove, već da se objavljuje konkurs za te pozicije. MANS podsjeća da, na primjer, DPS ima kontrolu nad Plantažama, Montenegro Airlinesom, dok su Aerodromi i Morsko dobro pod kontrolom manjih vladajućih stranaka. Podsjećaju da stranke vladajuće koalicije otvoreno pregovaraju o podjeli položaja u javnim preduzećima svojim funkcionerima, a često se i članovi njihovih porodica kasnije zapošljavaju u ovim kompanijama. Preporuke iz istraživanja su i da se uspostavi centralna koordinaciona jedinica u Vladi i lokalnoj upravi koja bi se bavila pitanjima bitnim za poslovanje javnih preduzeća. Preporučuje se, između ostalog, detaljna analiza sprovođenja privatizacionih ugovora,
transparentniji i efikasniji rad Savjeta za privatizaciju i ukidanje odluke o tajnosti podataka o privatizaciji 13 državnih preduzeća.
Bonus video:
