Podaci o poreskim dugovima najvećih dužnika pokazuju da neki od njih godinama nijesu kontrolisani, da nema rješenja o prinudnoj naplati ili da ona nijesu proslijeđivana Centralnoj banci i da im država i dalje dodjeljuje unosne poslove. Usvajana su i nova rješenja o plaćanju duga na rate iako prethodna nijesu poštovana, a za neke u dokumentaciji Poreske uprave uopšte nema predloga kako da se naplati dug.
Podaci o dugovima kompanija na 31. maj ove godine, koji su veći od pola miliona eura, postali su dostupni nakon što je novi ministar finansija Raško Konjević sa njih skinuo oznaku tajnosti.
Rudnik uglja Pljevlja ima dug od 14,3 miliona eura i on u sličnim iznosima postoji od početka posmatranog perioda od 2010. godine. Italijanska kompanija A2A ima u Rudniku 39 odsto akcija, Vlada 31 odsto, a premijerov brat Aco Đukanović 11 odsto. Navedeno je da je uprava kompanije u martu ove godine tražila reprogram duga na 10 godina, u aprilu dodjelu državne pomoći, a sada traže kredit od komercijalnih banaka od 12 miliona eura.
Firma “Ave Maria Koljčević”, čiji je vlasnik Miloš Živaljević, dužna je sedam miliona eura i taj dug postepeno raste več šest godina. U izvještaju nije navedeno da su preduzimane mjere naplate duga.
Postoji obezbijeđeno potraživanje hipotekom iz 2012. godine na iznos od 3,9 miliona eura, ali nije navedeno da je ta hipoteka aktivirana. Firma nije u stečaju, a račun joj je blokiran već 2.694 dana ili više od sedam godina na iznos od 6,4 miliona eura.
Vektra Montenegro, centralna kompanija Dragana Brkovića, ima dug državi od 4,69 miliona eura, koji se gomila godinama, a rast je nastavljen i nakon izlaska firme iz stečaja u septembru 2013. Prazne su kolene u kojima je trebalo navesti obezbjeđenje potraživanja i kada su bile inspekcijske kontrole. Kod predloga za naplatu navedeno je da je predat zahtjev za izmirenje duga imovinom, ali ne i kada je to učinjeno i šta je urađenou vezi sa tim pitanjem.
Druga firma ovog biznismena Vektra Jakić dužna je 3,4 miliona, a takođe dug u kontinuitetu raste već godinama. Navedeno je da je kontrola inspekcije u toku i da je predat zahtjev za plaćanje duga imovinom ali ne i kada i šta je urađeno sa tom mjerom.
Fabrika mineralne vode Bjelasica rada, čiji je većinski vlasnik Eurofond, dužna je 2,4 miliona eura a i taj dug se gomila proteklih godina. U rubrici preduzete mjere navedeno je da su četiri puta tokom 2010. godine donošeni zaključci o naplati duga blokadom računa ali da on nije naplaćen.
Ministarstvo finansija je u septembru 2011. omogućilo da se tadašnji dug od 1,6 miliona plati u četiri mjesečne rate, ali kompanija to nije uradila. Novo rješenje o naplati duga na rate donijeto je četiri i po godine kasnije, u januaru ove godine. Kompanija je prvu ratu trebalo da plati 1. marta, a kako ni to nije uradila, 23. aprila je donijet zaključak o prinudnoj naplati imovinom i on je proslijeđen Upravi za nekretnine. I vlasnik ove fabrike Eurofond duguje državi 558 hiljada eura.
Cijevna komerc, biznismena Danila Petrovića, dužna je 1,7 miliona eura, a dug u tom ili sličnom iznosu postoji već pet godina. Firmi nije blokiran račun, prazne su rubrike o preduzetim mjerama i predlozima za moguću naplatu. Navedeno je moguće obezbjeđenje preko poravnanja za dug Opštine Budva prema ovoj firmi, ali ne i koliko on iznosi, kada je to predloženo i šta je urađeno.
Agencija za posredovanje u zapošljavanju Work Finder, čiji je vlasnik Kadri Hadžilari, duguje 1,5 miliona eura a predložena je naplata duga imovinom. Ova firma je početkom prošle godine, kako su tada objavili mediji, kupila 6.286 kvadrata zemljišta u Miločerskom parku kod Kraljeve plaže od Prve banke. Bivši vlasnik ove lokacije bila je firma Stanka Subotića, a banka je preuzela jer Subotić nije vratio kredit od 2,2 miliona eura.
Firma Bemax, koja od države dobija najunosnije poslove za izgradnju puteva, dužna je 1,4 miliona eura za poreze. Dug se odnosi na porez na dobit iz 2015. a kako je navedeno omogućeno im je plaćanje na šest mjesečnih rata.
Rokšped, u vlasništvu porodice Stanaj, duguje 1,2 miliona eura. Nema preduzetih mjera naplate i obezbjeđenja potraživanja, a kod predloga za naplatu navedena je mogućnost plaćanje duga imovinom.
Državno preduzeće Aerodromi Crne Gore dužno je 764 hiljade, a iako je zaključak o prinudnoj naplati donijet 7. aprila ove godine, nije proslijeđen Centralnoj banci.
Novo Radović pravio “plan konsolidacije” za Mediteran
Univerzitet Mediteran, član Atlas grupe Duška Kneževića, dužan je 943 hiljade eura i taj dug postepeno raste već tri godine. U decembru prošle godine donijet je zaključak o prinudnoj naplati, ali, kako je navedeno, on nije proslijeđen Centralnoj banci.
Ove firme nema ni na listi blokiranih od prošlog mjeseca. U rubrici za predloge naplate navedeno je:
“Plan konsolidacije po dogovoru sa g. Novom Radovićem”. Radović je dugogodišnji pomoćnik bivšeg ministra finansija Radoja Žugića. Nije navedeno kad je donesen taj “plan konsolidacije”, koji je osnov za njegovo postojanje i na šta se odnosi.
Bonus video:
