Estonska kompanija Baltik art je kako su naveli, zbog skupog transporta i pripreme za tegljenje, odustala od kupovine velikog doka Jadranskog brodogradilišta Bijela. Depozit koji su uplatili od oko 200 hiljada eura ostaće u Bijeloj.
Predsjednik sindikata bjelskih brodograditelja Mladen Krivokapić kaže da će prema nezvaničnim saznanjima, pregovori početi sa drugoplasiranim ponuđačem litvanskom kompanijom AB Vakaru laivu gamykla.
Podsjećamo da je na tender za prodaju imovine Jadranskog brodogradilišta Bijela stiglo šest ponuda, a najveća je bila estonske firme koja je za kupovinu velikog doka sa pripadajućom opremom i alatima ponudila 13,21 milion eura.Litvanci su za kupovinu velikog doka nudili 11 miliona eura, a turska kompanija Hat-San brodogradilište 9,11 miliona eura. MIS Maritime limited corporation za veliki dok sa pripadajućom opremom ponudio je oko 8,56 miliona eura, a firma Sefine Denizcilik Tersanecilik Turizm iz Turske 8,38 miliona eura.
Stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta Bijela objavila je početkom marta drugi tender za prodaju dijela imovine preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od oko 19,71 milion eura. Na prodaju je ponuđena imovina koju čine posebni djelovi poslovne zgrade u privredi, brodogradnji, pomoćne zgrade, kao i oprema za obavljanje djelatnosti. Procijenjena vrijednost imovine, srazmjerno je umanjena u odnosu na prethodni oglas 25 odsto .
Zbog duga od preko šest ipo miliona eura za poreze I doprinose Privredni sud je 30 juna prošle godine proglasio stečaj u crnogorskom gigantu pomorske privrede koji je očeo da radi prije 89 godina. Sadašnji i bivši radnici Brodogradilišta koji potražuju oko 1,3 miliona eura, veoma su zainteresovani za pozitivan ishod od prodaje imovine jer će od tih sredstava biti namiren i dug prema njima.
Najveći plutajući dok u Jugoslaviji
Ugovor za izgradnju velikog doka zaključen je polovinom sedamdesetih godina prošlog vijeka sa renomiranim njemačkom kompanijom GHH sa rokom izgradnje od 14 mjeseci. Dok je bio završen u rekordnom roku i početkom 1976. godine pušten je u rad. To je bio najveći plutajući dok u bivšoj Jugoslaviji, sa kapacitetom dizanja od 33.000 tona. Njegova vrijednost bila je 44 miliona njemačkih maraka. Iste godine završena je i izgradnja operativne obale u dužini od dva puta po 300 metara sa portalnom dizalicom od 25 tona, a 36 novih mašina je stavljeno u funkciju uz zapošljavanje 900 radnika.
Bonus video:
