Naše društvo će ići naprijed kada u fokusu bude stabilna i razvojna ekonomija a politika sredstvo za ostvarivanje tog cilja, kazao je u intervjuu “Vijestima” predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM) Budimir Raičković.
- Asocijacija menadžera je domaćin Kongresa evropskih menadžera 6. i 7. juna u Budvi. Da li je bilo teško dobiti ovu organizaciju?
Kongres evropskih menadžera će prvi put okupiti sve evropske menadžerske asocijacije. Centralni događaj Kongresa je konferencija pod nazivom “Liderstvo u izazovnim vremenima”. Kongres organizuje Asocijacija menadžera Crne Gore uz pokroviteljstvo Vlade Crne Gore, dok su partneri CEC - Evropska konfederacija menadžera, EMA - Evropska menadžment asocijacija, CROMA - Hrvatska udruga menadžera, SAM - Srpska asocijacija menadžera i HMA - Grčka menadžment asocijacija. Podršku Kongresu je dala i Privredna komora Crne Gore.
Nimalo nije bilo lako izbiti u prvi plan kada se uzme u obzir relativna mladost organizacije i konkurencija i uticaj članica Evropske menadžerske asocijacije koje dolaze iz mnogo većih država. Zato dobijanje organizacije Kongresa gledamo kao veliko priznanje naporima koje ulažemo u Crnoj Gori i regionu na osnaživanju menadžerskog pokreta i snažnijem institucionalnom povezivanju menadžera. Mi smo sebi postavili zadatak da okupimo oko 300 delegata, u ovom trentku imamo brojku od blizu 200 potvrđenih učesnika delegata iz preko 20 zemalja.
- Osim konferencije, da li će Kongres biti prilika za upoznavanje sa kolegama iz regiona i EU, za sklapanje novih poslova i promociju Crne Gore?
Svakako očekujemo značajan broj bilateralnih sastanaka na marginama Kongresa, kao priliku za sve učesnike da učvrste stare ali i naprave nove poslovne kontakte i dogovore uz razmjenu korisnih ideja i savjeta. To je šansa za promociju države kao atraktivne investicione, ali i kongresne i turističke destinacije.
- Koje su još aktivnosti asocijacije, šta su vaši ciljevi? Koliko imate članova?
Privreda i društvo se suočavaju sa nedostatkom kvalitetnog liderskog i rukovodećeg kadra zbog čega su naše aktivnosti usmjerene upravo na unapređenju liderskih i menadžerskih vještina kroz edukativne sadržaje i neformalne vidove obrazovanja uz punu saradnju sa obrazovnim i naučnim institucijama iz zemlje i inostranstva.
Punopravnim članstvom u evropskoj konfederaciji menadžera našim članovima omogućavamo direktan kontakt sa kolegama iz Evrope. Danas Asocijacija broji preko 250 individualnih članova koji dolaze iz privatnih kompanija, državnih preduzeća, institucija, nevladinih organizacija i sporta. Takođe je za rad Asocijacije značajna podrška privrede i raduje nas sve veći broj renomiranih kompanija koje se učlanjuju i delegiraju svoje predstavnike kroz kompanijski klub.
- Svjedoci smo da se vrlo često angažuju strani menadžeri i konsultanti u Crnoj Gori. Da li zaista uvjek ima potrebe za tim?
Dolazak velikih inostranih kompanija je donio nove standarde poslovanja i našim menadžerima pružio priliku da uče od najuspješnijih. Postoje oblasti poslovanja u kojima smo još u deficitu sa kadrovima, ali u mnogim oblastima smo veoma konkurentni. Mišljenja sam da se pretjeruje u favorizovanju i angažovanju po svaku cijenu stranih konsultanata i eksperata u odnosu na domaće stručnjake. Ipak raduje da sve veći broj domaćih stručnjaka počinje da zauzima liderske pozicije u predstavništvima vodećih svjetskih kompanija što govori da počinje da raste povjerenje u sposobnost i kompetentnost naših ljudi.
- Kod nas se često dešava da su vlasnici kompanija istovremeno i direktori i menadžeri. Koliko se to mijenja u posljednje vrijeme?
Ljudi koji žele da sačuvaju svoje firme i svoj kapital sve više angažuju profesionalne menadžera i savjetnike. Naglašen je nedostatak menadžerskih znanja i vještina u sektoru malih, srednjih i mikropreduzeća, ali na tome treba da se puno više uradi.
Danas, kada se upravljačkim i liderskim vještinama pristupa sistematično i ozbiljno, sve je manje potrebe da se vlasnička i menadžerska funkcija spajaju u jednu. Izazovna vremena koja donose brojne tržišne nestabilnosti i promjene zahtijevaju stalni fokus na upravljačkim procesima i stalnoj edukaciji menadžera.
- Nalazimo se u izbornoj godini. Da li smatrate da bi političari trebalo više da pričaju o ekonomskim temama, novim idejama za razvoj preduzetništva, za rješavanje visokog javnog duga, a ne o nacionalnosti, jeziku, crkvama,...?
Nažalost u fokusu su različite teme i politika nezamjeranje biračkom tijelu. U razvijenim državama ekonomija diktira umnogome politički život. Na Balkanu generalno to nije slučaj. Borba za mandate je posao političara i tu nema ništa sporno ali je veoma važno da vidimo programe i projekte koji će dati odgovore kuda ide Crna Gora kada je njen ekonomsko socijalni razvoj u pitanju.
I u mnogo razvijenijim društvima nego što je naše izborne godine imaju karakteristiku podizanja političkih tenzija, ali na našim prostorima je karakteristika da političari u takvim godinama zaboravljaju na one koji de fakto finansiraju kroz poreska davanja sve to, a to su privrednici i zaposleni. Na početku godine smo skrenuli pažnju da privreda ne smije ostati po strani, kako sa aspekta svoje proaktivnosti i uključenja u ove procese, tako i jasne poruke političkim liderima da obrate pažnju na potrebe privrede i da predstavnike poslovne zajednice u maksimalno mogućoj mjeri uvaže u smislu poruka i interesa koje zastupaju. Naše društvo će ići naprijed kada u fokusu bude stabilna i razvojna ekonomija a politika sredstvo za ostvarivanje tog cilja.
Potrebne hitne reforme obrazovanja, više prakse, preduzetništva i stranih jezika
- Da li smatrate da nam je potrebna reforma obrazovanja i šta bi trebalo uraditi?
Sistem obrazovanja mora da uđe u duboke i veoma brze reforme. Naglasak treba staviti na potrebe realnog sektora i razvojnih prioriteta Crne Gore. Neophodno je favorizovati praktičnu nastavu, razvoj preduzetničkog duha, informaciona znanja i strane jezike uz naglašeno smanjenje fonda časova tzv. teoretske nastave. Ovaj pristup treba da bude sistemski od predškolskog obrazovanja pa sve do završetka studija. Korijen disbalansa između onoga što stvara obrazovni sistem i onoga što su potrebe privrede ne počiva samo u nedovoljnim i suštinskim reformama obrazovanja, ovo je posljedica i naših kulturoloških i tradicionalnih navika i vaspitanja što bi zahtijevalo širu elaboraciju.
Obrazovanje nije izolovan segment, da bismo imali kvalitetne kadrove nisu potrebne samo reforme obrazovanja već jasne strategije razvoja privrede koje se neće mijenjati svako malo, pa smo često u situaciji da radimo reforme reformi i strategije izmjena strategija. Da bismo znali kakvi su nam kadrovi potrebni moramo znati gdje hoćemo da idemo.
Dogovor o novoj vladi poželjan, ali da privreda ne čeka
- Da li formiranje takozvane "vlade izbornog povjerenja" i sukobi između vlasti i opozicije mogu izazvati ekonomsku nestabilnost?
Kapital ide onamo gdje su uslovi privređivanja stabilni i predvidivi a to se odnosi i na segment političke stabilnosti. Samo stabilan, predvidiv zakonodavni, politički i bezbjednosni okvir daje šansu privrednom razvoju. Bilo koja situacija koja ne sadrži elemente dogovora političkih elita onemogućava poslovno planiranje i destimulativno je za biznis. Manje ili veće nestabilnosti uvijek usporavaju privredne tokove.
Jasno je da će fokus te vlade biti kontrola i stvaranje povjerenja u izborni process. Dogovor svih ili većine ključnih političkih aktera je poželjan. Ono što možemo reći je da privreda ne može i ne smije biti u tom međuvremenu na “stand by” aranžmanu.
Bonus video:
