Vlada je danas uputila Skupštini Predlog ugovora za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju koja treba da odluči hoće li konzorcijumu koji čine italijanski Eni i ruski Novatek dobiti koncesije za istraživanje nafte i gasa.
Pomoćnik ministra ekonomije i v.d. direktora Uprave za naftu Vladan Dubljević kazao je da su poslanicima upućena tri ugovora.
"Prvi je ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika koji reguliše odnos između države i koncesionara. Drugi je ugovor o zajedničkim oporacijama koji reguliše odnose između partnera u ugovoru i propisuje njihova prava i obaveze, kao i prisustvo predstavnika države na svim sastancima u vezi sa ugovorom o koncesiji", kazao je Dubljavić na konferenciji za novinare.
Treći je ugovor o računovodstvenim evidencijama koji reguliše način obračuna troškova između partnera i maksimalne troškove koji se mogu propisati aktivnostima u Crnoj Gori.
Dodao je da budući koncesionarima dodjeljuje površina od 1.228 od 3.191 kvadratnih kilometara koji su ponuđeni na prvom tenderu.
Dubljević je objasnio da se faza istraživanja odnosi na dva perioda, četiri plus tri godine, dok se faza proizvodnje odnosi na 20 godina, uz mogućnost produženja još 10 godina.
"Ugovor o koncesiji nije komercijalni, jer ne sadrži finansijske elemente, pošto su oni propisani zakonom", objasnio je Dubljević.
Prema osnovnim elementima ugovora, mjerodavno pravo je crnogorsko, a pravo na arbitražini postupak je u Beču. Ugovori nemaju stabilizacionu klauzulu, standardizovani su i primjenjivaće se u slučaju svih budućih koncesija.
To, prema riječima Dubljevića, olakšava pregovaranje i omogućava lakše upravljanje većim brojem ugovora.
"Vrijednost garancije za prvi istražni period za obje kompanije je 85 miliona eura. Ona pokriva plaćanje svih obaveza po osnovu ugovora u slučaju neizvršenja obaveza i sve neugovorene obaveze prema trećim licima u slučaju direktne šptete ili gubitaka nastalih u vezi sa aktivnostima po osnovu ugovora", pojasnio je Dubljević.
Sredstvo obezbjeđenja je obavezna polisa osiguranja, kao i fond za deistalaciju postrojenja. On se koristi na kraju faze proizvodnje kao obezbjeđenje, ako koncesionari ne izvrše obaveze u pogledu uklanjanja postrojenja.
Uplata u taj fond se vrši godišnje od početka proizvodnje.
Na pitanje kakav je stav Ministarstva u vezi konstatacija dijela nevladinog sektora da će taj posao imati negativne posljedice na turizam, Dubljević je kazao da proizvodnja nije počela, te da je do sada u jadranskom moru izbušeno 1.300 bušotina.
"U Crnoj Gori je izbušeno na kopnu 16 dubokih bušotina i još tri na moru. To nije neka novina sa kojom se suočavamo. Svakako da rizik postoji, ali je najvažnije da rizik dolazi od 70 miliona tona nafte koja cirkuliše kroz tankere preko Jadrana svake godine", rekao je Dubljević.
On je kazao da Hrvatska ne može da nas tuži zbog početka bušenja, jer je Crna Gora suverena država.
"To je naš resurs. Hrvatska ima svoje bušotine u sjevernom Jadranu. Zašto bi mi njih tužili. To jedino možemo ako bi mi imali štetu", rekao je Dubljević.
Dubljević je kazao da je politika upravljanja ugljovodnoničnim resursima osmišljena tako da izvlači maksimalne benefite za državu i da održava suverenitet i kontrolu nad resursom.
"Ukupni prihod države od proizvodnje nafte i gasa kretaće se od 62 do 68 procenata neto profita kompanija u tom sektoru", rekao je Dubljević.
Na pitanje kada će usvojiti Zakon o fondu za ugljovodonike sa kojim se kasni, Dubljević je kazao da ne misli da se kasni sa tim zakonom.
"To je zakon koji nije lako napisati. Ima samo jedno uporedno rješenje u svijetu. U uslovima naše pravne tradicije to nije jednostavno, a njegovo vrijeme dolazi kada počnemo da ubiramo prihode od od proizvodnje. Nerealno je da taj zakon stupi na snagu prije šest godina od današnjeg dana", rekao je Dubljević.
Bonus video:
