Uspješan razvoj konkurentnog sektora malih i srednjih preduzeća (MSP) osnov je za stvaranje održivog ekonomskog rasta i zapošljavanja, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).
Na sjednici Odbora Udruženja MSP i preduzetnika, koja je održana u četvrtak, konstatovano je da su ta preduzeća generator ekonomskog rasta jer obezbijeđuju visoku efikasnost poslovanja, brže se prilagođavaju zahtjevima tržišta, imaju niže troškove poslovanja i cijene i lako se adaptiraju na nove tehnološke uslove.
“Sa socijalnog stanovišta snažan su izvor novog zapošljavanja”, saopšteno je iz PKCG.
Značajna obilježja MSP su, kako je ocijenjeno, veća vitalnost i prilagodljivost, fleksibilnost, efikasnije upravljanje, investiranje i iznalaženje izvoznih kanala.
Na sjednici je usvojena Informacija o stručnom i kadrovskom potencijalu u funkciji rasta i razvoja MSP, a predstavljeni su i Digitalni sertifikat i Portal e-uprava.
Sekretar Odbora Udruženja, Veselin Dragićević, saopštio je da je obrazovni sistem neophodno uskladiti sa stvarnim potrebama tržišta rada, razvijati i promovisati koncept cjeloživotnog učenja i primjenjivati dualni sistem obrazovanja.
“Potrebno je uraditi projekciju kretanja tražnje za određenim zanimanjima i nove obrazovne programe za prioritetne sektore, razvijati program obuke, prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih, stimulisati mobilnost radne snage i reformisati sistem neformalnog obrazovanja”, rekao je Dragićević.
On smatra i da su neophodni fleksibilnost zaposlenja, radnog vremena i organizacije rada.
Dragićević je ocijenio i da treba osposobljavati radnike za obavljanje više različitih poslova, kreirati poreske mjere koje podstiču poslodavce da obučavaju zaposlene, predvidjeti edukaciju menadžerskih struktura i koristiti sopstveni stručni i kadrovski potencijal u funkciji razvoja.
Potpredsjednik PKCG, Ivan Saveljić, podsjetio je da se Crna Gora decenijama bori sa sivom ekonomijom, ali da je i dalje ogroman procenat onih koji rade na crno.
“Rad na crno udara na temelje konkurentnosti firmi koje posluju na zakonit način”, poručio je Saveljić.
On je potencirao realizaciju konkretnih aktivnosti koje treba da doprinesu da se siva ekonomija što skorije značajnije umanjiti.
Saveljić je ocijenio da sama konstatacija da treba da se zapošljava domaća radna snaga nije dovoljna.
“Treba da vidimo zbog čega zapošljavamo strance, da konkretizujemo aktivnosti koje bi nas i našu radnu snagu motivisale i podstakle, prvenstveno mlade ljude, da se bave nekim zanimanjima koja su sada deficitarna, kroz dokvalifikacije i dualno obrazovanje”, rekao je Saveljić.
Predstavnik Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), Goran Bubanja, je podsjetio na aktivnost te institucije koja se odnosi na anketu sa poslodavcima, a koja se sprovodi od 2003. godine sa ciljem zajedničkog djelovanja na tržištu rada i kvalitetne realizacije mjera aktivne politike zapošljavanja.
On je podsjetio i na stručno osposobljavanje visokoškolaca, gdje je Zavod jedan od učesnika u njegovoj realizaciji.
“Ovaj program je dao dobre rezultate i naišao na pozitivne reakcije poslodavaca. Zavod se zalaže za određenu modifikaciju ovog programa u smislu da poslodavci biraju koji će visokoškolci raditi kod njih, kao i da prosjek na studijama ne može biti jedini kriterijum prilikom odabira gdje će visokoškolci raditi”, kazao je Bubanja.
On smatra da oni poslodavci, koji su primali visokoškolce da odrade stručnu praksu, a nijesu zadržali nijednog pripravnika u radni odnos, ne bi trebalo da u narednom period učestvuju u tom programu.
“Poslodavci koji su zapošljavali visokoškolce treba da imaju prioritet u program”, rekao je Bubanja.
Predstavnik Centra za stručno obrazovanje, Ivan Marković, kazao je da je ta institucija uključena u nekoliko projekata koji povezuju obrazovni sistem i poslodavce.
On je rekao da bi dobra praksa nalagala da kod poslodavaca rade instruktori za obuku novozaposlenih.
Predstavnik British council je predstavio projekat koji se bavi kvalifikacijama učenika srednjih škola i rekao da će se ta međunarodna organizacija baviti dominantnim privrednim sektorima u Crnoj Gori, prije svega MSP.
U Crnoj Gori je, kako je saopšteno iz PKCG, u 2014. godini bilo 23,9 hiljada MSP, koji su zapošljavali 148,69 hiljada radnika.
Zaposlenost po sektorima pokazuje slične trendove kao i u drugim tranzicionim ekonomijama.
“Drugim riječima, uposlenost u sektoru usluga raste, a smanjuje se u industriji. Povećanje zaposlenih u djelatnosti usluga je prvenstveno uslovljeno razvojem turizma kao i rastom zaposlenosti u trgovini, poslovima sa nekretninama i finansijskim posredovanjem”, rekli su iz PKCG.
Izazovi sa kojima se suočava domaće tržište rada su, kako su ocijenili, niska stopa zaposlenosti i nedovoljna fleksibilnost radne snage, regionalne razlike u nezaposlenosti, nedovoljno zapošljavanje domaće radne snage, visok nivo rada na crno i velika nezaposlenost mladih, posebno visokoškolaca.
Bonus video:
