Model rasta ekonomije Crne Gore u narednom periodu ostaje pod snažnim uticajem investicionog ciklusa, pri čemu se ove godine očekuje ostvarivanje fiskalne održivosti i nastavak pozitivnih trendova rasta, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić.
“Članstvom u NATO savezu i napretkom na putu pristupanja Evropskoj uniji (EU), vjerujem, povećaće se povjerenje stranih investitora i turista, što će pozitivno uticati na ekonomske indikatore domaće ekonomije, olakšati pristup izvorima finansiranja kao i uticati na unaprjeđenje poslovnog ambijenta”, rekao je Sekulić agenciji Mina-business.
On je kazao da je fiskalna politika u narednom periodu usmjerena na očuvanje održivosti javnih finansija, što uz odgovarajuće strukturne reforme i povoljan investicioni ambijent treba da garantuje intenziviranje rasta ekonomije.
“Zakon o budžetu za ovu godinu predstavlja izraz mjera ekonomske politike usmjerenih na jačanje fiskalne stabilnosti sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije, optimizaciju državne uprave, kao i podršku konkurentnosti i razvoju”, naveo je Sekulić.
Prema njegovim riječima, glavni ciljevi strategije u oblasti javnih finansija u nadolazećem periodu usmjereni su na smanjenje deficita, nakon čega javne finansije prelaze u zonu suficita na srednji rok, kao i postepeno smanjenje javnog duga uz njegovo vraćanje u okvire od 60 odsto.
“Polazeći od svega navedenog i efikasnosti Vlade u sprovođenju mjera fiskalne konsolidacije u skladu sa planom očekujem da ćemo u ovoj godini ostvariti fiskalnu održivost i nastaviti pozitivan trend rasta crnogorske ekonomije”, ocijenio je Sekulić.
On je podsjetio da je crnogorska ekonomija na kraju 2017. godine ostvarila realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,7 odsto, polazeći od zvaničnih podataka Monstata.
“Ovakav trend rasta prema preliminarnim podacima Monstata se nastavlja i u prošloj godini tako da u prvom i drugom kvartalu prošle godine on iznosi 4,5 odsto odnosno 4,9 odsto respektivno”, precizirao je Sekulić.
Kada se pogleda po djelatnostima, najznačajniji rast bilježi sektor građevinarstva, zatim industrijska proizvodnja, pod uticajem rasta proizvodnje električne energije, dok je, kada je u pitanju turizam, broj noćenja turista u kolektivnom smještaju bio veći 11,7 odsto.
“Ukupno procijenjeno učešće bruto investicija i izvoza robe za prošlu godinu procjenjuje se na 73,4 odsto BDP‐a. Ti podaci pokazuju da se ostvaruju ciljevi ekonomske politike usmjereni na rast investicija i izvoza robe i usluga”, naveo je Sekulić.
On je kazao da su efekti fiskalne konsolidacije na privatnu potrošnju kratkoročni i ublaženi rastom zaposlenosti u privatnom sektoru i većim obimom novoodobrenih kredita.
“Takođe, očekujem da će ovaj rast nastaviti da podstiče otvaranje novih radnih mjesta, što je trend od početka godine imajući u vidu da je za prvih osam mjeseci prošle godine prosječan broj zaposlenih povećan 3,6 odsto”, precizirao je Sekulić.
Realna stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu je, prema podacima Monstata, iznosila pet odsto, što je rezultat povećanja broja noćenja turista, a samim tim prihoda od turizma kao i snažne investicione aktivnosti.
“Usljed suočavanja sa izazovom rasta neformalne ekonomije zbog povećanja akciza na duvan i rizika odstupanja od projekcija prihoda iz Fiskalne strategije, Vlada je u julu prošle godine redefinisala akciznu politiku, vraćajući visinu akcize na nivou iz 2017. godine”, rekao je Sekulić.
To je, kako je zaključio, doprinijelo postepenom oporavku tržišta duvanskih proizvoda i približavanju prihoda od akciza na duvanske proizvode u prošloj godini, nivou iz 2017.
Bonus video:
