Tržišta zemalja regiona zauzimaju svega 6,5 odsto evropskog i zato se mora raditi na internacionalizaciji poslovanja, kao i zajedničkim nastupima, ocijenjeno je na sastanku predsjednika članica Komorskog investicionog foruma (KIF) zapadnog Balkana koji je održan u Zagrebu.
Pored predsjednika komora država regiona na sastanku učestvovali i predstavnici Evropske komisije, Eurochambresa, Unije komora i robnih berzi Turske, komora Austrije i Njemačke, ETF-a i Regionalnog centra za razvoj preduzetničkih kompetencija zemlja jugoistočne Evrope.
Predstavnici osam komora regiona poručili su da ih ne interesuje politička različitost i prošlost već privredna saradnja, a predstavnici EU da ih veoma raduju takve inicijative i da će nastaviti da podržavaju razvoj privrede u državama zapadnog Balkana.
Cilj Komora okupljenih u KIF-u je povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, stvaranje povoljnije preduzetničke klime, smanjenje stope nezaposlenosti, stvaranje zone ekonomske stabilnosti te smanjenje stope iseljavanja mladih. Za ostvarenje tih ciljeva, predloženo je na sastanku pet projekata kojima bi se poboljšala poslovna klima.
To su izgradnja tzv. digitalne platforme komora koja će objediniti sve informacije i komorske usluge, zatim internacionalizacija KIF-a pomoću koje će mala i srednja preduzeća lakše zakoračiti na inostrana tržišta, Start up KIF-a s ciljem finansiranja start up kompanija i projekata MSP-ova u zemljama KIF-a, kao i KIF Inovacijska i istarživačko razvojna platforma koja će poslužiti povezivanju nauke i biznisa. Peti je projekt dualnog obrazovanja kojim bi se u zemljama KIF-a riješio problem neusklađenosti obrazovnog sistema i tržišta rada.
Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković govorio o ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, započetim razvojnim projektima i investicijama koje su u najavi.
Posebnu pažnju u izlaganju posvetio je projektu podmorskog kabla, budući da je on od izuzetne važnosti za dobro pozicioniranje energetskog tržišta ukupnog regiona, saopšteno je iz PKCG.
Anthony A. Gribben iz Evropske fondacije za stručno obrazovanje smatra da nove zemlje članice donose i svježe ideje u EU, pa je sugerisao da se privredne komore više prilagode principima koje zagovara Akt o malom biznisu, jer bi se time obezbijedilo bolje osposobljavanje i podrška preduzetnicima i njihovim poslovima sa izvoznim potencijalom. Takođe, kreatori ekonomskih politika mogu učiti iz uspješnih praksi malog i srednjeg biznisa, te iz osposobljavanja koje komore nude, kako bi dalje kreiranje politika postalo još efikasnije i pozitivno uticalo na konkurentnost i ekonomski rast.
Akt o malom biznisu Evrope i preduzetničke vještine predstavila je direktorica Regionalnog centra za razvoj preduzetničkih kompetencija zemlja jugoistočne Evrope (SEECEL) Efka Heder.
Heder je naglasila da je ljudski potencijal najvažniji resurs svake ekonomije koja ozbiljno planira svoj održivi rast i razvoj, a preduzetnici se smatraju okosnicom privrednog rasta, inovacija, zapošljavanja i društvene integracije.
“Novi preduzetnici, posebno mali i srednji, godišnje u Evropi stvaraju više od četiri miliona novih radnih mjesta, pa je sistemska podrška unapređenju njihovih kompetencija nužna za jačanje konkurentnosti”, objasnila je Heder.
Važnost podsticanja vještina i preduzetničkog duha, te značaj SEECEL-a i ETF-a koji pružaju podršku zemljama kandidatima naglasio je Michel Catinat iz Evropske komisije, a njegov kolega Bernard Brunet poručio je da privatni sektor treba da glasnije nastupa prema kreatorima politika.
Predsjednici komora bili su gosti predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović. Upoznali su je sa planovima i mogućnostima jačanja privredne saradnje. Kazali su kako rade na pripremi zajedničkih projekata koji će podstaći ekonomski rast, a poseban naglasak stavljen je na mogućnosti, potencijale i izazove za investiranje i razvoj nacionalnih ekonomija.
Istakli su kako je za jaču privrednu saradnju, neophodna i izgradnja stabilnih političkih veza te institucionalna podrška politike ekonomiji.
Predsjednica Grabar-Kitarović ohrabrila je i podržala djelovanje komora u pravcu jačanja međusobne saradnje, te projekte koji će podstaći privredni rast. Kazala je da će Hrvatska na razne načine, i putem djelovanja njene komore, nastaviti da pomaže državama susjedstva kako bi im se osigurala evropska perspektiva.
Mijušković je razgovarao i sa potpredsjednikom Evropske komisije za euro i socijalna pitanja Vladisom Dombrovskisom, koji je bio i predsjednik Vlade Letonije. Mijušković je predstavio ekonomiju zemlje kroz makroekonomske pokazatelje, ističući kvalitet dijaloga privrede sa Vladom preko Komore.
Bonus video:
