Demokratska Crna Gora nastaviće da brani gradsku luku u Budvi svim pravnim i legitimnim sredstvima, kako bi na tom mjestu izdejstvovali postojanje isključivo komunalnih vezova i pristaništa.
Član Glavnog odbora Demokrata, Đorđe Zenović, rekao je da ta partija nije protiv investicija i modernizacije, ali ne po svaku cijenu i na način kako se to radilo do sada.
“Neka gospoda iz Ministarstva održivog razvoja i turizma i Morskog dobra imaju na umu da ćemo svim pravnim i legitimnim sredstvima nastaviti da se sa građanima borimo da očuvamo Stari porat. Pozivamo zakupce da u normalnoj komunikaciji sa građanima dogovorimo dalju saradnju, u obostranu korist”, naveo je Zenović u saopštenju.
Prema njegovim riječima, kršenje ugovornih obaveza dosadašnjih zakupaca i odnos samog Morskog dobra prema luci navodi na nepovjerenje.
“Krunu našeg nepovjerenja čini to što ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović, za čijeg je službovanja crnogorsko primorje nepovratno uništeno sada najavljuje nova ulaganja, a i pripremio je sporan Plan posebne namjene za obalno područje Crne Gore, koji je naišao na oštre kritike stručne i laičke javnosti”, kazao je Zenović.
Javnost je, kako je rekao, upoznata sa najavom Gvozdenovića, koji je prilikom sklapanja Ugovora o partnerstvu između Stratex grupe i turske Dogus grupe, rekao da će se u Luku Budva uložiti 35 miliona eura i da će se broj vezova uvećati sa sadašnjih 300 na 600.
“Na osnovu kog plana je najavljena investicija, s obzirom na to da još nije završena i usvojena Državna studija lokacije budvanske luke? U šta će se konkretno uložiti taj novac? Gdje je ministar mislio da širi luku bez te iste studije, koja mora da uspostavi smjernice i plan za, kako Gvozdenović voli da kaže, 'valorizaciju' budvanske luke i njenog zaleđa”, pitao je Zenović.
On je podsjetio da su osnovnim ugovorom o zakupu Luke Budva iz 2002. godine, koje je Morsko dobro sklopilo sa firmom Er-ve.Montemarine, a koji je i danas važeći, bile predviđene obaveze zakupca koje do danas nijesu ispunjene, a rokovi za njihovu realizaciju su istekli odavno.
“U međuvremenu su se preduzeća koja su se pojavljivala kao zakupci mjenjala, ali je osnovni ugovor ostao isti, uz određene izmjene u vidu aneksa. Zakupac je još za vrijeme druge godine važenja ugovora bio dužan da izvede radove na rekonstrukciji i sanaciji sanitarnog objekta”, objasnio je Zenović.
Prema njegovim riječima, zakupac se, potpisivanjem aneksa tog ugovora iz 2007. godine, obavezao da će investirati 701 hiljadu eura i da će se dijelom tog iznosa finansirati uređenje i rekonstrukcija obale u zoni gradskog parka, što nije ni započeto, kao i da će se finansirati uređenje i održavanje kamenog nabačaja na postojećem lukobranu.
“Prilikom izvođenja radova na lukobranu početkom 2011. godine, nadležna inspekcija je nekoliko puta konstatovala da se radovi izvode bez izdate dozvole i naložila prestanak radova do dobijanja dozvole. Zakupac se oglušio o nalog inspekcije i nastavio radove. I pored svega, lukobran nije u potpunosti završen i uređen, čime nije ispunjena ugovorna obaveza”, kazao je Zenović.
Realizacija obaveza u toj visini novca je, kako je dodao, uslov za dodatno produženje trajanja ugovora sa ugovorenih 15 na 25 godina, čime bi ugovor o zakupu trebalo da prestane da važi 2027. godine.
“Obaveze nijesu ispunjene, pa se pitamo zašto nije došlo do raskida ovog aneksa”, rekao je Zenović.
On je dodao da se operativni dio luke u Staroj luci koristi suprotno njenoj svrsi, jer su na tom mjestu već godinama privezane luksuzne jahte. Time Luka Budva i defitinitivno nema pristanište koje bi služilo za pristajanje plovila i iskrcavanje putnika i robe, a po zakonu ga mora imati.
“Zakupac je po ugovoru dužan da obezbjedi prostor oko operativne obale, u širini 2,5 metara za nesmetanu pješačku komunikaciju, a on je suprotno ovom ugovoru ogradio prostor i otežao komunikaciju pješaka”, naveo je Zenović.
Po ugovoru godišnji zakup Luke Budva iznosi nepunih 26 hiljada eura, a sa aneksima ta suma nije premašivala 36 hiljada eura.
“Ako uzmemo u obzir da ljeti zakup manje plaže ili privremenog objekta košta skoro isto kao zakup Luke Budva, a da je mogućnost ostvarenja profita Luke i kupališta apsolutno nesrazmjerna, onda to u najmanju ruku budi sumnju u namjere zakupodavaca i zakupaca luke, posebno jer je ostvarena dobit u luci obrnuto proporcionalna njenim ulaganjima”, precizirao je Zenović.
On je zaključio da je zbog toga shvatljiva zabrinutost građana za sudbinu luke, a poseban je problem nepoznanica u pogledu planova zakupaca, koji su do sada skrivani od očiju javnosti.
Bonus video:
