Decenija i po čerupanja: "Korzo" početak dobro osmišljene pljačke

Kafana „Korzo“, jedan od najatraktivnijih objekata HTP „Berane“, predstavlja, kako mnogi tvrde, početak veoma dobro osmišljene pljačke tog nekada veoma uspješnog preduzeća, za koju do danas niko nije odgovarao
7079 pregleda 2 komentar(a)
Kafana Korzo u centru Berana, Foto: Tufik Softić
Kafana Korzo u centru Berana, Foto: Tufik Softić

Skoro deceniju i po od kada su poveli spor za poništenje prodaje nekadašnje Gradske kafane, odnosno kafane “Korzo”, manjinski akcionari HTP “Berane” nijesu dobili nikakav odgovor od Privrednog suda u Podgorici u kom se vodio sudski postupak.

Kafana „Korzo“, jedan od najatraktivnijih objekata HTP „Berane“, predstavlja, kako mnogi tvrde, početak veoma dobro osmišljene i organizovane pljačke tog nekada veoma uspješnog preduzeća, za koju do danas niko nije odgovarao.

„Mi mislimo da je neko ovaj postupak negdje zaturio i čeka da ga pokrije prašina i da se zaboravi. Vjerovatno je taj cilj postignut. To je bilo prije trinaest godina, tako da je predmet vjerovatno zastario“, kazao je predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Miomir Ćorac.

On podsjeća da je spor oko Gradske kafane samo jedan koji su manjinski akcionari poveli protiv tadašnjeg poslovodstva HTP-a, zapravo firme „Euroturist GMBH“. Sporom, koji se vodio u Privrednom sudu, manjinski akcionari su zatražili i naplatu akcija na vrijednosnu cijenu objekta.

„Stvarna cijena gradske kafane svakako nije ona po kojoj je navodno objekat prodat. Zamislite strogi centar grada gdje cijena poslovnog prostora po kvadratu iznosi svega 115 eura. Tu brat bratu kvadrat ne bi dao ispod dvije do pet hiljada eura. To znači da je ovo društvo okupljeno oko “Euroturista GMBH” samo od prodaje gradske kafane bilo u plusu milion eura“, tvrdi Ćorac.

HTP „Berane“, nekada solventnu i bogatu kompaniju, bez gubitaka i sa zalihama robe u vrijednosti od 80 hiljada eura, u martu 2003. godine privatizovalo je do tada nepoznato preduzeće „Euroturist GMBH“. Oni su imali u prvom trenutku 36 odsto akcija, ali im je Fond za razvoj ustupio na upravljanje svojih 15 odsto

„Euroturist GMBH“ je vrlo brzo, kupujući, ili kako to manjinski akcionari kažu, otimajući po ulicama, vaučere i akcije od građana i radnika, postao samostalno vlasnik preko pedeset odsto HTP-a, i više im državni fondovi nijesu bili potrebni.

Na meti se najprije našla kafana „Korzo“, na najatraktivnijoj lokaciji u centru, s pogledom na glavnu ulicu. Oduvijek popularno mjesto, prodato je već sljedeće godine pod više nego sumnjivim okolnostima. „Euroturist GMBH“ prethodno je podigao namjenski kredit od “Atlasmont banke” od 120 hiljada eura za njenu rekonstrukciju. Rekonstrukcije nikada nije bilo.

„Potrebe za tim kreditom uopšte nije bilo. Naša kompanija je u to vrijeme dobijala velike novce od Komesarijata za izbjeglice, na ime zakupljenih hotela na Lokvama i u Andrijevici. Bilo nas je oko stotinu radnika, i taj novac koji smo dobijali mogao je da pokriva sve plate i sve obrtne troškove preduzeća“, smatra Ćorac.

Kredit od stotinu dvadeset hiljada eura kod „Atlasmont banke“ ipak je uzet samo tri mjeseca nakon privatizacije. Privatizacija i promjena strukture vlasništva je obavljena u martu 2003. godine, a kredit je, prema zapisniku finansijke policije, u koji su “Vijesti” imale uvid, odobren i isplaćen prema ugovoru broj F2/03 od 17. juna 2003. godine. Prenos sredstava izvršen je tako što je polovina sredstava, odnosno šezdeset hiljada prebačeno na žiro račun kod „Atlasmont banke“ Berane, dok je druga polovina ili drugih šezdeset hiljada prebačeno kod CKB Berane.

„Uvidom u izvod CKB Berane br. 4 od 28. 6. 2003. godine utvrđeno je da je „Slomont turistu“ DOO Podgorica na ime avansa, po predračunu br. 101/03, uplaćen iznos od 117 hiljada eura, za izvođenje radova i rekonstrukciju i adaptaciju kafane Korzo u Beranama. U knjigovodstvu pravnog lica (HTP Berane) nema dokaza da li su ova sredstva vraćena pošto radovi na adaptaciji i rekonstrukciji nijesu izvedeni“, zapisala je finansijska policija nakon kontrole koju je obavila 29. marta 2005. godine.

Predsjednik manjinskih akcionara tvrdi da ta sredstva nikada nijesu vraćena i da su pare nestale. Iako je kredit za rekonstrukciju bio namjenski, kafana „Korzo“ je prodata.

„U poslovnoj dokumentaciji stoji da je kafana Korzo prodata izvjesnom Milonji Ivanoviću za 115 hiljada eura, na licitaciji održanoj 5. juna 2004. godine, istog dana kada je nezakonito donijeta odluka o njenoj prodaji. Nezakonito zbog toga što nijedna odluka o prodaji nekog dijela HTP-a nije mogla da se donese bez dvotrećinske većine na skupštini akcionara“, objašnjava Ćorac.

Tragovi novca govore da je navodni kupac kafane „Korzo“ Milonja Ivanović samo deset dana prije kupovine, poslovodstvu HTP-a pozajmio dvadeset pet hiljada eura. Taj pozajmljeni novac je kasnije uračunat u cijenu. Ostatak je, prema nalazu finansijske policije, uplaćen direktno u blagajnu preduzeća. Najprije pet hiljada na dan prodaje, i još osamdeset pet hiljada desetak dana kasnije. Sve u svemu, ukupno 115 hiljada eura.

„Odlukom borda direktora 26. 6. 2004. godine, dio para od prodaje kafane “Korzo”, u iznosu od 43 hiljade eura, deponovan je na čuvanje kod jednog člana odbora direktora, zbog čestih blokada žiro računa i ista će biti korišćena prema potrebama iz tekućeg poslovanja“, zapisala je finansijska policija.

Ćorac: Kupac nije Ivanović, radi se o fiktivnoj prodaji

Ćorac tvrdi da kupac kafane nije bio Milonja Ivanović, već da se radilo o fiktivnoj prodaji.

„Dokaz za to je posjedovni list izdat godinu dana poslije prodaje, 26. maja 2005. Na tom listu se kao vlasnik nigdje ne pominje Ivanović, već se svi lokali vode na članove tadašnjeg poslovodstva HTP-a, njihove advokate i viđenije ljude iz Berana. Ivanović se kao vlasnik tri lokala pominje tek u posjedovnom listu izdatom šest godina nakon prodaje, 2010. godine“, kaže Ćorac, pokazujući dokumenta.

Uvidom u Centralni registar može se utvrditi da AD HTP Berane do danas nije izbisan.

„Ne može ni biti izbrisan, jer nikada nije vođen stečaj, niti proces likvidacije“, kaže Ćorac.

Kapital akcionarskog društva u osnivanju je procijenjen na 5,2 miliona eura.

Bonus video: