Povodom teksta “Bez žurbe, u EU nećemo skoro” koji je objavljen juče u “Vijestima”, reagovala je Centralna banka (CBCG) koja je navela da je EK ukazala na potrebe usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU i da je zbog toga urađen Nacrt izmjena i dopuna zakona o vrhovnoj monetarnoj instituciji.
Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović je u tekstu “Vijesti” ocijenio da Nacrt služi samo da parafira i formalizuje ideje i viziju koju funkcioneri CBCG imaju o sebi i instituciji u kojoj su zaposleni. Naveo je i da obrazloženje da se nova rješenja predlažu zbog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU nemaju utemeljenje, jer za neke odredbe ne postoji potreba da se usklađuju. “Vijesti” reagovanje CBCG prenose integralno:
U Izvještaju o skriningu EK je detaljno ukazala na neusklađenosti crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. Jedan od uslova za otvaranje pregovaračkog Poglavlja 17
„Ekonomska i monetarna politika“ je i usklađivanje važećeg Zakona o CBCG sa relevantnim odredbama prava EU iz te oblasti. Stoga je u Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2015-2018. planirano da se izmjene i dopune važećeg Zakona o CBCG usvoje do kraja 2016. godine.
U navedenom tekstu konstatuje se da se predloženim Nacrtom zakona Vladi oduzima mogućnost da prisustvuje sjednicama Savjeta CBCG, a Skupštini da odlučuje o raspolaganju imovinom CBCG čija vrijednost prelazi 150 miliona eura. Međutim, u istom tekstu se ne navode razlozi za predlaganje tih rješenja koji su izričito i u potpunosti navedeni u obrazloženju Nacrta zakona. Upravo ta rješenja se predlažu radi usklađivanja važećeg Zakona o CBCG sa pravom EU.
U Izvještaju o skriningu EK povodom ovih odredbi je navedeno “Na osnovu člana 62 stav 2 Zakona o CBCG, sjednicama Savjeta osim članova Savjeta CBCG, po pozivu, mogu prisustvovati druga lica, bez prava glasa. Ovaj član treba izmijeniti kako se ne bi dozvolilo članovima Vlade ili bilo koje organizacije pomenute u članu 7 Zakona o CBCG da prisustvuju sjednicama Savjeta, čak i bez prava glasa.“ Napomenućemo samo da do sada članovi Vlade nisu nikada prisustvovali sjednicama Savjeta CBCG, tako da suštinskih izmjena i nema.
Sljedeća preporuka EK glasi „Član 6 stav 2 Zakona o CBCG omogućava CBCG da samostalno stiče, upravlja, koristi i raspolaže državnom imovinom za izvršavanje funkcija utvrđenih Zakonom o CBCG, ali daje pravo Skupštini Crne Gore da odlučuje o raspolaganju imovinom čija vrijednost prelazi 150 miliona. Ovaj član treba izmijeniti i omogućiti CBCG da nezavisno raspolaže svojom imovinom“. Ni ovaj član neće donijeti nikakvu suštinsku izmjenu, jer je imovina CBCG značajno niža od 150 miliona eura. Na dan 31.12.2015. godine nekretnine, postrojenja i oprema, investicione nekretnine i nematerijalna ulaganja iznose 27,97 miliona€, a osnovni kapital CBCG 40 miliona eura.
Dalje, u navedenom tekstu konstatuje se da CBCG smatra da Državna revizorska institucija (DRI) ne treba da radi reviziju ciljeva i odluka Centralne banke, te da se Nacrtom ovog zakona traži da se mijenja Zakon o DRI.
I ovo rješenje se predlaže radi usklađivanja važećeg Zakona o CBCG sa pravom EU, a u vezi sa kojima je u Izvještaju o skriningu navedeno sljedeće: „Shodno Zakonu o DRI reviziju CBCG obavlja državni revizor. Revizija bi trebalo da se obavlja na nepolitičkim, nezavisnim i čisto profesionalnim osnovama. Državna revizija ne bi trebalo da obuhvata zadatke NCB koji se odnose na ESCB. Revizija bi trebalo da poštuje zabranu davanja instrukcija nacionalnim centralnim bankama i njihovim organima koji donose odluke. Radi jasnoće, trebalo bi napraviti izmjene i dopune Zakona o DRI ili dodati odgovarajuće odredbe u Zakonu o CBCG.“ Predlog konkretnog člana koji se odnosi na ovo pitanje je usaglašen na video konferenciji sa predstavnicima EK.
Dalje, CBCG ukazuje i da su, prije utvrđivanja teksta Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o CBCG od strane Savjeta CBCG predložena rješenja bila razmatrana od strane Ministarstva finansija, te da su netačni navodi da je Ministarstvo finansija Nacrt ovog zakona stavilo na javnu raspravu bez sagledavanja predloženih rješenja. Takođe, ističemo da je preko kancelarije glavnog pregovarača predlog zakona upućen EK na davanje mišljenja i ocjenu usklađenosti sa evropskim propisima.
Bonus video:
