Pravni okvir za uređenje igara na sreću u Crnoj Gori već više godina predstavlja jednu od problematičnih tačaka cijelog pravnog sistema, onemogućava razvoj ove djelatnosti i kvalitetan nadzor, ne oporezuje jednako sve priređivače i stvara povlašćene...
To su neki od zaključaka Analize fiskalnog tretmana igara na sreću koji je uradio direktor Uprave za igre na sreću Ilija Vukčević, u saradnji sa Udruženjem priređivača igara na sreću Montenegro bet i Centrom za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO). Analiza je objavljena na sajtu Uprave.
Ciljevi Analize su otkrivanje rješenja koja bi bila dio budućeg zakona o igrama na sreću kako bi se uveo red u ovoj industriji, omogućio njen razvoj i povećanje budžetskih prihoda. Uprava je 16. oktobra na svom sajtu objavila javni poziv NVO sektoru za učešće u konsultovanju, a u roku od sedam dana javili su se Montenegro bet i CRNVO čije su sugestije unijete u konačnu analizu.
Vukčević, koji je u Upravu došao u julu ove godine, navodi da je analiza pokazala da su problem sadašnja loša i zastarjela rješenja iz Zakona o igrama na sreću, koja stvaraju nedoumice i različita tumačenja, kao i neprilagođena poreska politika. Rješenja su, kako navodi, donošenje sveobuhvatnog Zakona o igrama na sreću i konačno uvođenje on-line nadzora priređivača.
Prema programu Ministarstva finansija, novi zakon je trebalo da bude urađen do kraja ove godine, ali će on, prema informacijama “Vijesti”, ponovo biti odložen za narednu godinu. Pripreme za izradu novog zakona traju već tri-četiri godine.
Vukčević je kazao da su u posljednjih nekoliko mjeseci u potpunosti završili pripreme za on-line nadzor, a početak primjene zavisiće od brzine kojom Ministarstvo finansija donese podzakonske akte.
On-line nadzor bio je obavezan i po zakonu koji je usvojen još prije deset godina. On treba da omogući direktan uvid u sve uplate i isplate priređivača u cilju bolje naplate dažbina ali i praćenja tokova novca.
Vukčević nudi više varijanti za oporezivanje i regulisanje rada priređivača i daje detaljna obrazloženja.
Predloženo je ukidanje jednokratne naknade od dva miliona za otvaranje kazina jer predstavlja biznis barijeru i sprečava jačanje kazino turizma, koji je šansa za produženje sezone i rast državnih prihoda. Zbog toga predlaže povećanje fiksne godišnje koncesije sa 50 hiljada eura na 100 do 150 hiljada, zadržavanje varijabilne na razliku između uplata i isplata uz eventualnu promjenu visine.
Predložene su i bolje kontrole prometa u kazinima uz on-line nadzor ali i fizičko prisustvo kontrolora Uprave.
Umjesto fiksne koncesije od 500 eura mjesečno po kladioničarskom mjestu predloženo je uvođenje godišnje naknade od 200 do 250 hiljada eura. Umjesto varijabilne naknade od deset odsto na razliku između uplata i isplata bio bi porez od dva odsto na ukupnu uplatu, a sporni porez na dobitak od 15 odsto zamijenio bi porez od jedan odsto na ukupnu uplatu na teret igrača.
Ova dva rješenja, kako je analizirano, donijela bi isto ili više novca, ali bi bili pravični i jednostavniji za kontrolu.
Za automat klubove se takođe predviđa plaćanje godišnje fiksne naknade, umjesto sadašnje 50 eura po aparatu mjesečno, i zadržavanje postojeće varijabilne naknade.
Predlaže se uvođenje varijabilne naknade za igre preko interneta koje je sada nemaju.
Lutrija Crne Gore slabo oporezovana, Hrvatska daje državi 100 puta više - 32 miliona eura
Za lutrijske igre je predviđeno najviše izmjena jer iako na njihovo monopol ima Lutrija Crne Gore one su najmanje opterećenje dažbinama. Lutrija ne plaća jednokratne i fiksne koncesije, a ni varijabilna nije jasno definisana s obzirom na specifičnost nekih igara.
Analizom je utvrđeno da kladionice ukupno plate na snovu dažbina u prosjeku 16,6 odsto od ukupnih prihoda, dok je kod Lutrije i pored monopola to svega pet odsto.
Predloženo je da se za lutrijske igre, ukoliko bi ih i dalje priređivala privatna a ne državna firma, plaća jednokratna naknada od milion eura zbog monopola, kao i uvođenje fiksne godišnje naknade od 100 hiljada eura ako bi priređivali sve lutrijske igre, a moguć bi bio i manji iznos za određeni broj igara.
Varijabilna naknada ili porez plaćali bi se na ukupan iznos uplate, kao i porez na uplatu igrača od jedan odsto.Koliko je Lutrija, čiji je vlasnik biznismen Sava Grbović, sada slabo oporezovana najbolje se vidi iz primjera sa Hrvatskom.
Hrvatska lutrije je prošle godine u državni budžet, kako je navela na svom sajtu, uplatila 245 miliona kuna ili 32 miliona eura. Od lutrijskih igara Crna Gora je prihodovala 220 hiljada. Lutrija Crne Gore plaća još neke dažbine, pa je ovaj iznos nešto veći ali je i dalje simboličan, iako Hrvatska ima sedam puta više stanovnika.
Bonus video:
